NavMenu

Upoznajte Vrmdžu, jedno od malobrojnih sela u Srbiji koje živi svoju budućnost - Ko se doselio, nije zažalio (FOTO)

Izvor: eKapija Petak, 10.05.2019. 13:50
Komentari
Podeli
Migracija ljudi iz sela u grad uobičajena je pojava, ali kada se pojedinci presele iz grada na selo, pa još tamo započnu i biznis, onda je to pravi uspeh. Vrmdža kraj Sokobanje je jedino od malobrojnih sela u Srbiji u kome raste broj meštana, jer je poslednjih desetak godina kupljeno više desetina kuća i imanja.

Ljudi se u Vrmdžu sele iz različitih krajeva Srbije. Svako od njih ima svoje specifične razloge za dolazak, međutim, svima je zajednička ljubav prema prirodi i zdravom životu.

Ilija Travar iz Beograda je gotovo 15 godina radio u Ministarstvu spoljnih poslova, a pre nekoliko godina odlučio je da državni posao zameni proizvodnjom organskog začina, a užurbani život u gradu, mirnim životom na selu.

Ilija TravarIlija Travar

- Vrmdža je došla sasvim slučajno. Tražio sam svoje mesto u prirodi gde bih mogao da dišem čist vazduh, pijem čistu vodu i sadim zdrave bašte. Iskreno nisam se nadao da ce biti ovako lepo - počinje svoju priču za eKapiju Ilija.

Ilija je odlučio da se posveti proizvodnji organskih začina.

- Shvatio sam da je moj put i koncept jestivo lekovito bilje. To bilje koje je nekad bilo u svakodnevnoj ishrani sad više nije dostupno, a kroz moje proizvode ono se ponovo nalazi na meniju. Tako da sem što popravljamo ukus činimo da namernice koje jedemo budu zdravije - kaže Ilija koji proizvodi organsku vegetu ili "Orgetu".

Miloš i Ana Ninković, došli su u Vrmdžu iz Zemuna i Užica. Ovaj mladi bračni par zajednički vodi Rtanjski centar zdravog života, u koji dolaze ljudi iz svih krajeva bivše Juoslavije.

Miloš i Ana Ninković sa gostima Rtanjskog centra, nad VrmdžomMiloš i Ana Ninković sa gostima Rtanjskog centra, nad Vrmdžom

- Retki smo mladi ljudi koji su isključivo od svog rada izgradili svoj centar napravivši kuće za goste i salu od 50m2 od slame i blata koja je itekako stabilna i energetski savršena za vežbanje i lični rad. Danas dosta ljudi živi na kredit i umire na rate, a od toga nema pravog napretka. Zato se trudimo da proporcionalno našim resursima izgrađujemo naš centar, a takav pristup vodi laganom ali prirodnom procesu nadogradnje nas i samog centra - kaže Ana.

Na selu je sve mnogo mirnije, pa ni posao ne pada teško, jer se radi sa uživanjem.

- Ne gledamo to kao posao, već kao radost postojanja u korelaciji sa ljudima oko sebe. I zato smo zadovoljni. Ne očekujemo da dobijemo, već dajemo, i ono što nam se uzvraća je fascinantno - kaže Ana i dodaje da su njihovi gosti iz cele bivše Jugoslavije.

Kaže da su u Vrmdžu došli kako bi "isfiltrirali sopstvenu stvarnost i ostvarili dublji kontakt sa prirodom".

- S obzirom na to da suprug i ja proučavamo pokret i psiho-telesni rad a bavimo se i prenosom raznih znanja izmedju kojih je najspecifičnije rad na svili poznato kao Lebdeći sistem vežbanja, osećamo i dokazujemo to sebi i drugima kroz godine rada da se daleko preciznije i istinitije primaju informacije i prenosi znanje bez suvišnog upliva prethodnih iskustava već se svaka reč i rečenica jasno prenosi do recipijenta ili praktikanta u prirodi. Naročito na imanju gde nema otpadnih voda niti štetnih zračenja - kaže Ana.

Na pitanje da li ima nade za seoski turizam, Ana odgovara: "ako dođu Japanci - možda."

- Mi se bavimo edukativnim ekološkim vikendima i nije fokus na iznajmljivanju soba, jer imamo taj oblik jeftinog turizma u Sokobanji a samim tim je besadržajan. U našoj zemlji i dalje gledamo što jeftinije da prođemo i da spuštamo cene do potcenjivanja, a onda odemo i sav taj novac bez cenjkanja dajemo po Grčkoj, Egiptu, Italiji i evropskim gradovima itd. To je razlog zašto seoski turizam neće u skorije vreme doći na pijedastal evropskog - smatra Ana.

U prilog tome koliko ih su ih priroda istočne Srbije, Rtanj i Vrmdža osvojili govori i Ilijin odgvor na pitanje šta mu najviše smeta u sadašnjem životu:

- Često sam na točkovima, to me odvaja od prirode, ali, to je tako - kaže Ilija.

Novi stanovnici doprineli su i popularnosti Vrmdže i razvoju seoskog turizma. Tome svakako doprinose i prirodna bogatstva, Vrmdžansko jezero, zatim Latin grad iz 3. veka, ali i brojne manifestacije poput planinarskih pohoda.

I. Milovanović
Fotogalerija
Vrmdža
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.03.2024.  |  Vesti

Kako "očistiti" vazduh u glavnom gradu - Može li Beograd da sledi primer Varšave

Da se Beograd, zajedno sa Sarajevom, Skopljem i još nekim gradovima Zapadnog Balkana često nalazi na vrhu liste po aerozagađenju to više nije nikakva novost - Beograd je čas prvi, čas treći, čas 17. na ovoj listi, ali da je u prvih 20 gradova sveta često, to znaju svi koji redovnije prate Air quality izveštaje. Međutim, i jedan od gradova u Evropskoj uniji je takođe do ove sezone jesen/zima često bio u vrhu ove liste, ali nakon

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.