NavMenu

Kraj nemačkog privrednog rasta?

Izvor: Tanjug Subota, 06.04.2019. 10:05
Komentari
Podeli
(Foto: canadastock/shutterstock.com)
Vodeći ekonomisti smatraju da je došao kraj velikog ekonomskog buma u Nemačkoj, a ekonomski instituti značajno smanjuju prognoze rasta za ovu godinu, dok industrija već beleži manje narudžbina, navodi Dojče vele.

Za tekuću 2019. godinu vodeći instituti u Nemačkoj su prognozirali rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od samo 0,8%, a pre samo nekoliko meseci očekivali su 1,9%.

- Uzlet nemačke ekonomije je završen - kaže zamenik predsednika Instituta za ekonomska istraživanja Hale (IVH), Oliver Holtemeler predstavljajući najnoviju zajedničku analizu nekoliko vodećih instituta.

- Ipak, smatramo da je opasnost od izražene recesije za sada niska - navodi on.

Za 2020. godinu stručnjaci i dalje predviđaju rast od 1,8%. Analizu su uradili instituti u Esenu, Berlinu, Minhenu, Kilu i Haleu.

Ukoliko dođe do neregulisanog izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, odnosno tzv. "tvrdog" Bregzita, ekonomski rast u Nemačkoj verovatno će biti "znatno niži" nego što se ranije procenjivalo, kako u ovoj, tako i u narednoj godini, smatraju ekonomisti.

Oni takođe uočavaju rizike i u nerešenom trgovinskom sporu izmedu dve najveće svetske ekonomije, SAD i Kine. Na nacionalnom, nemačkom nivou, privredu usporavaju nestašica kvalifikovanih radnika, problemi s isporukama roba i poteškoće u automobilskoj industriji.

Uprkos rastućoj zabrinutosti, ministar ekonomije Peter Altmajer očekuje da će se ekonomska situacija uskoro popraviti.

- Usporavanje makroekonomskih kretanja koje je zabeleženo u drugoj polovini 2018. postepeno će se prevazići, kasnije tokom ove godine - rekao je Altmajer nakon objavljivanja zajednicke dijagnoze stručnjaka.

- Ekonomija će ove godine ponovo oživeti, ali bez visoke dinamike koju smo imali poslednjih godina - rekao je taj političar Hrišhansko-demokratske unije (CDU), navodi DW.

- Nemačka ekonomska politika takođe stvara rizike, na primer, opterećujući dugoročnu stabilnost zakonskog penzijskog osiguranja značajnim beneficijama, koje neće moći da se finansiraju prihodima od doprinosa - kritikuju instituti.

To ukazuje na povećanje poreza koje će Nemačku učiniti manje atraktivnom za investicije, pa bi politika zato, savetuju ekonomisti, trebalo više da se usmeri na poboljšanje uslova za investitore.

Očekuje se doduše nastavak rasta zaposlenosti, ali usporenijim tempom. Broj zaposlenih će se do 2020. godine povećati na 45,5 miliona, što bi bilo oko 700.000 više nego u 2018. U istom periodu, očekuje se smanjenje broja nezaposlenih na 2,1 milion.

Uprkos slabijem rastu ekonomije, stručnjaci očekuju i nastavak snažnog suficita državne kase. U tekućoj godini, plus bi trebalo da bude 41,8 mlrd EUR a 2020. nešto manji - 35,6 mlrd EUR.

Ovakva zajednička dijagnoza stručnjaka obično služi saveznoj nemačkoj vladi kao osnova za sopstvene prognoze, a to zatim čini i osnovu za procenu poreza. Vlada je skoro prepolovila svoju procenu za ovu godinu na 1,0%, a u narednoj godini očekuje rast od 1,6%, prenosi DW.

Istovremeno, Savezno ministarstvo privrede saopštilo je da je nemačka industrija u februaru imala neočekivano najveći pad u periodu nešto dužem od poslednje dve godine. Narudžbine unutar Nemačke u februaru su pale za 1,6%, dok su inostrane pale čak za 6%. Posebno su se smanjile narudžbine iz zemalja van evrozone, i to za 7,9%.

Ministarstvo je saopštilo da sa slabijom potražnjom treba računati i u narednim mesecima, zbog loše globalne ekonomije, trgovinskih sukoba i Bregzita.

Neki strucnjači polažu nade u Kinu, jer ona je smanjila PDV i najavila milijarde investicija u infrastrukturu.

- Sve zavisi od toga koliko će potrajati dok te podsticajne mere kineske vlade budu imale pozitivan učinak na Evropu - ocenjuje glavni ekonomista VP banke Tomas Gicel.

Kina je najvažniji trgovinski partner Nemačke, navodi DW.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.