NavMenu

Novootkrivena autohtona sorta kajsije otpornija na mrazeve

Izvor: Agromedia Sreda, 20.03.2019. 13:31
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Anthony Legrand/Unsplash)Ilustracija
Donji Matejevac pored Niša odnedavno je poznat i po novoj sorti kajsije, nastaloj prirodnom mutacijom upravo u ovom mestu, na imanju Budimira Rašića, po kome ona i nosi naziv buda.

Kako je na prezentaciji u okviru Zimske škole u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi u Nišu objasnila Budimirova ćerka Slavica Igić, kajsija je zapažena osamdesetih godina prošlog veka. Tada je njen otac primetio da se ona razlikuje od drugih sorti iz njihovog voćnjaka, ali i od drugih koje su postojale u matejevačkom ataru.

U konsultaciji sa profesorom Zoranom Keserovićem sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, krenuli su u proces priznavanja 2008. godine, a kajsija je konačno priznata kao nova sorta krajem decembra prošle godine. Radni naziv sorte bio je DM1 (Donjomatejevčanka, po mestu na kome je primećena).

Prema rečima Tanje Živković, stručne saradnice za voćarstvo i vinogradarstvo u PSSS u Nišu, nove sorte voća uglavnom se stvaraju na institutima, a vrlo su retki slučajevi da se to desi prirodno, odnosno da ih neko uoči. Ta sorta kajsije se po određenim karakteristikama razlikuje od drugih sorti.

- Ova kajsija ima odličan odnos šećera i kiselina, pa je dobra za konzumiranje, a i vrlo lepo izgleda, krupna je. Ima čvrstu peteljku, pa je vetrovi ne obaraju tako lako. Dobra je i za preradu, ali i za sušenje. U odnosu na druge sorte, ona ima duži period cvetanja. Inače, najveći problem kod proizvodnje kajsije je cvetanje, jer usled prolećnih mrazeva može da dođe do izmrzavanja cvetova. Buda duže cveta, pa ako i bude mraza, neki cvetovi će sigurno da ostanu - objašnjava Tanja Živković.


Ova sorta se može kalemiti na više podloga, kao što su dženarika, divlja breskva, šeftelija, ili preko posrednika, a to mogu biti čačanska lepotica, belošljiva ili stenlej. Na svim ovim podlogama pokazala se kao izuzetna sorta sa svim svojim osobinama.

Prolećna i letnja rezidba su, prema savetima stručnjaka, obavezne svake godine. Kada je reč o zaštiti ove voćke, preporučuje se plavo prskanje u jesen i na proleće, zatim zaštita od monolije pred cvetanje, u cvetanju i precvetavanju, kao i prskanje od insekticida.

Drvo koje je Budimir Rašić primetio pre tridesetak godina, a od kojeg ova sorta i vodi poreklo, i dalje postoji i daje obilan rod, kažu članovi njegove porodice.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

15.04.2024.  |  Vesti

Srbija i Kenija jačaju privrednu saradnju - Povezivanje privrede i zapošljavanje radnika

Privredna komora Srbije (PKS) i Privredna komora Kenije (KNCCI) potpisaće Memorandum o saradnji u cilju snažnijeg povezivanja dve privrede u sektorima medicine i farmacije, poljoprivrede, građevinarstva, turizma, IKT-a i metalske industrije, kao i u sferi angažovanja kadrovskih kapaciteta iz Kenije na teritoriji Otvorenog Balkana, dogovoreno je na sastanku Marka Čadeža, predsednika PKS i Erika Rutoa, predsednika KNCCI. Čadež je na

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.