NavMenu

Motor privrednog rasta su, ipak, velika preduzeća, i baš ona nedostaju Srbiji

Izvor: Politika Utorak, 19.03.2019. 12:15
Komentari
Podeli
(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
U ličnoj karti srpske privrede piše da je mahom čine mala i srednja preduzeća (MSP), a da je malo velikih. Da li bi nam bilo bolje kada bi bilo upravo onih velikih? Čini se da bi, jer upravo su ona motor privrednog rasta.

U Nemačkoj, na primer, u 2016. godini velika preduzeća pravila su dodatu vrednost u sektorima visokih i srednjih tehnologija u čak 70,3% slučajeva. Kod zemalja Višegradske grupe – Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj velika preduzeća su kod visokih tehnologija ostvarivala 51% dodate vrednosti, a velika preduzeća u Srbiji "napravila" su samo 27,8% dodate vrednosti. Ovo pokazuje analiza nefinansijsko-poslovnog sektora Ivana Nikolića, sa Ekonomskog instituta u Beogradu.

On kaže da, zbog drastičnog uništavanja ozbiljnih, velikih preduzeća i sistema u prve dve decenije tranzicije, prerađivački sektor danas pretežno nose mala i srednja preduzeća. Industrijska proizvodnja je samim tim slaba.

– Velika preduzeća koja ulažu u inovacije i ubiraju plodove ekonomije presudna su pokretačka snaga rasta. Ona malim i srednjim firmama omogućavaju da učestvuju u lancu snabdevanja i proizvodnje. Naročito kada znamo da u velikom broju slučajeva vlasnici malih i srednjih preduzeća nemaju ambicije da se šire i izađu van lokalnog tržišta. Te firme po pravilu ostaju male zauvek – kaže Nikolić.

Dodaje da zbog toga kreatori srpske industrijske i razvojne politike moraju da daju prioritet automobilskoj industriji, farmaciji, mašinogradnji i proizvodnji električne opreme. Jačanje i širenje velikih preduzeća, koja posluju u oblastima srednje visokih i visokih tehnologija omogućava širenje sektora malih i srednjih preduzeća i samo na taj način on može da se razvija.

– Na primeru Nemačke i zemalja Višegradske grupe vidi se da je stepen tehnološke intenzivnosti u direktnoj vezi sa veličinom preduzeća. Bez dileme, motor rasta prerađivačkog sektora Nemačke nisu mala i srednja preduzeća, već velike kompanije kao nosioci ključnih tehnoloških inovacija. Upravo ta preduzeća kreiraju konkurentsku prednost Nemačkoj. To je suštinska razlika između performansi nemačkog proizvodnog sektora i ostalih zemalja EU, ili šire posmatrano, uspešnih i manje uspešnih – kaže Nikolić.

Poznato je, kaže on, da je ključni strukturni problem Srbije nizak tehnološki nivo proizvodnje, koji ne ostvaruje visoke stope rasta, već se "razilaze" trend fizičkog obima proizvodnje i bruto dodate vrednosti. Srbija je tako u samom svetskom vrhu po brzini uvećanja robnog izvoza što, paradoksalno, ne prati i rast BDP-a.

Industriju i izvoz "vuku" nisko tehnološke oblasti proizvodnje, koje stvaraju suficit koji je dobar za platno-bilansni rezultat, ali ne i za privredni rast. Udeo oblasti koje pripadaju srednje visokim i visokim tehnologijama čine jedva četvrtinu prerađivačke industrije. Ovaj visoko tehnološki segment proizvodnje tokom 2016. stvorio je samo 765 EUR po glavi stanovnika, dok je istovremeno istovetna proizvodnja u Bugarskoj vredela 26% više, u Rumuniji 2,2 puta više, u Sloveniji 5,2 puta više, a u Nemačkoj čak 10,3 puta više.

Činjenica je da se bruto dodata vrednost po zaposlenom povećava sa veličinom kompanije, odnosno da najveće kompanije imaju i najveću dodatu vrednost po zaposlenom i da Srbija zaostaje za prosekom EU, zemljama Višegradske grupe i Nemačkom, u svim oblastima nefinansijsko-poslovnog sektora – kaže ovaj ekonomista.

– Sektor malih i srednjih preduzeća je izuzetno bitan za ekonomiju Srbije i s pravom se, kao i u ostalim zemljama, naziva kičmom razvoja. On stimuliše privatnu inicijativu i preduzetničke sposobnosti, fleksibilan je i brzo se prilagođava promenama na tržištu, zapošljava. Ali, ipak ima ograničen domet i bez ozbiljnih velikih preduzeća i sistema ne možemo da dostignemo željenu konkurentnost i izvoz sektora MSP. Posledično, ni održivo ubrzanje rasta BDP-a – kaže Nikolić.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku i Eurostata, u 2016. van nefinansijsko-poslovnog sektora bilo je 90.400 preduzeća u Srbiji, od čega 99,5% su mikro, mala i srednja preduzeća čiji broj zaposlenih nije prelazio 250. U njima je radilo 633.900 ljudi ili 59,5% ukupnog broja zaposlenih nefinansijsko-poslovnog sektora. Ova preduzeća su ostvarivala 59,4% ukupnog prometa i 48,4% bruto dodate vrednosti.

Performanse MSP su loše, preopterećena su radnom snagom, što smanjuje produktivnost. Naime, broj zaposlenih osoba po preduzeću u MSP sektoru Srbije u 2016. iznosio je sedam, u EU – 28, dok je u Višegradskoj grupi ovaj količnik je bio upola niži – 3,4 i 3,1. Slična proporcija postoji i u okviru prerađivačke industrije, gde je u Srbiji broj zaposlenih po preduzeću dostizao 11, dok u EU – 28 i Višegradskoj grupi 8,3 i 5,8.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.