NavMenu

Više od 3,7 mlrd EUR za nove izvore energije - osim "Đerdapa 3" i "Buk Bijele" EPS najavljuje izgradnju devet mini-elektrana na Ibru

Izvor: Danas Ponedeljak, 15.06.2009. 08:55
Komentari
Podeli

Sudeći prema izjavama nadležnih, "Elektroprivreda Srbije" se u narednom periodu neće orijentisati samo na izgradnju termoelektrana već se u toj kompaniji ozbiljno razmišlja i o izgradnji hidrokapaciteta.

Državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Dušan Mrakić obelodanio je nedavno da su u toku pregovori sa predstavnicima dve kineske kompanije o izgradnji reverzibilne hidroelektrane "Đerdap 3", a nedavno je sa italijanskom kompanijom "SECI Energia" potpisan Sporazum o izradi studije izvodljivosti za izgradnju hidroelektrana na Ibru. Kapacitet reverzibilne hidroelektrane "Đerdap 3" trebalo bi da bude 2.000 megavata, dok je na Ibru planirana izgradnja ukupno devet mini-hidrocentrala od kojih bi svaka imala snagu od po 15 megavata.

- Sa italijanskom kompanijom SECI potpisali smo Sporazum o izradi analize i studije izvodljivosti gradnje hidroelektrana na Ibru, a cilj je da se obezbede uslovi za izradu analize koja bi pokazala da li je izgradnja hidroelektrana na Ibru ekonomski opravdana. U ovom trenutku teško je precizno reći koliko bi izgradnja te hidroelektrane koštala i upravo je jedan od zadataka studije da utvrdi koliko bi tačno investicija vredela - kaže za "Danas" Momčilo Cebalović, direktor Sektora EPS za odnose s javnošću.

Snaga "Đerdapa 3" trebalo bi da se kreće oko 2.000 megavata, što je više nego dovoljno za potrebe Srbije. Procenjuje se da će izgradnja trajati tri do pet godina, a radila bi se u četiri faze. S obzirom na to da Srbija nema novca da sama finansira izgradnju ove hidroelektrane stručnjaci za energetiku smatraju da bi najbolje bilo kada bi se na realizaciji ovog projekta udružilo nekoliko strateških partnera. Stručnjaci objašnjavaju da bi "Đerdap 3" godišnje proizvodio oko 7,6 milijardi kilovat-sati električne energije i to isključivo noću. Ta energija bi se iskoristila i za vraćanje vode u jezero, pa bi se njena snaga ponovo koristila za proizvodnju struje u periodu kada je cena najprofitabilnija.

Izgradnja hidroelektrana na Ibru, pojedinačne snage oko 15 megavata, za koju je zainteresovana italijanska kompanija SECI, predviđena je Prostornim planom Srbije iz 1996. godine. Prema tom planu, protočne mini-hihroelektrane na Ibru bile bi izgrađene uglavnom u donjem toku reke, između Raške i Kraljeva. Tačnije, u ibarskoj klisuri, počev od rudarske varošice Ušće, zatim kod sela Gokčanice, Glavice, Cerja, Gradine, Bele Glave, Dobrih Strana, srednjovekovnog grada Magliča, do mesta zvanog Lakat kod Bogutovca, četrdesetak kilometara nizvodno, na samom izlazu iz klisure i u neposrednoj blizini Mataruške banje.

Osim na Ibru, Prostornim planom Srbije predviđena je izgradnja hidroelektrana i na Velikom Rzavu, Vlasini, Nišavi, na Jermi i Pakleštici, pa čak i na Zapadnoj i Velikoj Moravi. Procenjuje se da će u održavanju stabilnosti elektroenergetskog sistema Srbije veliku ulogu odigrati i Hidroelektrana "Buk Bijela" koju će zajednički da grade EPS i Elektroprivreda Republike Srpske. Izgradnja HE "Buk Bijela" snage 150 megavata, koštaće najmanje 300 mil EUR. Osim "Buk Bijele", EPS je sa partnerima iz Republike Srpske spreman da gradi i HE "Foča", a potom i hidroelektrane "Paunci" i "Sutjeska". Reč je o ukupnoj investiciji od oko 435 mil EUR i kada te hidroelektrane budu gotove, proizvodiće godišnje 800 miliona kilovat-sati električne energije.

Na dugom štapu

U EPS ističu da je izgradnja reverzibilne hidroelektrane "Đerdap 3", zbog cene i obima radova još na "dugačkom štapu". Kako "Danas" nezvanično saznaje izgradnja "Đerdapa 3" koštala bi 3 mlrd EUR, dok je za elektrane na Ibru potrebno oko 300 mil EUR.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Danas" od 15.06.09.)


Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.