NavMenu

Kraljevčanka prva žena u Srbiji sa registrovanom destilerijom za proizvodnju rakije - Dragana Veljović proizvodi do 3.000 litara

Izvor: KRUG Ponedeljak, 14.01.2019. 15:48
Komentari
Podeli
(Foto: nada54/shutterstock)
Pre deset godina Kraljevčanka Dragana Veljović bila je jedina žena u Srbiji sa registrovanom destilerijom za proizvodnju rakije, danas proizvode do 3.000 litara rakije, maštaju o 5.000 i o proširenju posla u okviru svog turističkog gazdinstva.

- Ne stavljaj u kacu šljivu koju ne bi pojeo, ne skupljaj je dok nije posuta peludom i čuvaj je u apotekarski čistim sudovima i kace po punjenju moraju pokrovom biti zaštićene od sirćetuša - saveti su predaka koje i danas čuvaju u njenom turističkom gazdinstvu na obroncima Gledićkih planina. Baš tu, u zaseoku Rakija, Dragana i Dejan Veljović prave i istoimenu rakiju po kojoj su postali nadaleko poznati.

Dragana je praunuka Petra i Lene, ona i Dejan imaju kćerku koja nosi ime svoje prababe, a imaju i čvrstu rešenost da uspeju u privatnom poslu započetom pre deset godina. Tada je Dragana zvanično registrovala malu porodičnu destileriju i postala prva žena proizvođač rakije u Srbiji. Nastavili su tradiciju dugu dva veka u proizvodnji rakije od autohtonih sorta šljiva – crvene ranke i požegače. Kao autentičan kraljevački brend, svoju rakiju i pomenute sorte šljiva promovišu širom sveta.

Ona se priseća da je ulazak u svet preduzetništva bio prilično težak, zato što pre osnivanja preduzetničke radnje nije imala nikakvo iskustvo te vrste.

- Po Zakonu o proizvodnji alkoholnih pića, te 2008. godine bilo je obavezno registrovanje preduzetničke radnje i to je bio osnovni razlog zbog kojeg sam ja to uradila. Bilo je u početku dosta nepoznanica, jer nisam shvatala kako sve to finkcioniše i činilo mi se da sve može da funkcioniše kao pre. Međutim, vrlo brzo sam shvatila da neznanje nije opavdanje u nekim stvarima, pa sam mnogo toga morala da učim kroz rad i od ljudi koji imaju iskustva: o zakonima, knjigovodstvu, plasmanu robe, finansijskom poslovanju – iskrena je Dragana koja kaže da joj je proces proizvodnje rakije – najlakši deo te priče.

Kada je otvarala preduzetničku radnju Dragana, kaže, nije koristila subvenciiju za samozapošljavanje, jer je ta mera Nacionalne službe za zapošljavanje bila na samom početku, a ona je bila u obavezi da svoju radnju registruje za mesec dana, pre stupanja na snagu Zakona o jakim alkoholnim pićima. Na pitanje smatra li da je ušavši u svet privatnika pokazala hrabrost, Dragana odgovara:

- Ako znate šta vas sve čeka, onda vam treba hrabrosti. Ja nisam znala, pa ne mogu da kažem da sam bila hrabra. Nisam razmišljala o preprekama, ali iz sadašnje perspektive smatram da za preduzetništvo mora da se ima mnogo hrabrosti. Jer, lako je registrovati preduzetničku radnju i raditi, ali – teško je naplatiti ono što se proda i naći kupca.

Ženama u biznisu je, smatra ona, sada lakše nego što je bilo kada je ona počinjala:

- Pre deset godina bila sam jedina žena u Srbiji koja je proizvodila rakiju. Retko ko me je na početku ozbiljno shvatao u razgovorima. Kada sam nudila rakiju i predstavljala se udruženjima proizvođača rakije, smatrali su da dolazim zbog oca ili supruga, niko me nije shvatao ozbiljno. Sada je situacija mnogo bolja, i što se tiče mog posla, i što se tiče preduzetništva. Ima sve više žena koje se bave proizvodnjom rakije, pa nije ništa čudno kada se nađemo na skupovima, poslom koji deluje kao da je samo muški.

(Foto: Aleksandar Parezanović)


Kao preduzetnica Dragana nema svoje radno vreme, a da bi opstala na tržištu uvek mora da bude spremna da odgovori njegovim zahtevima.

- Nema praznika, vikenda, klasičnih godišnjih odmora, uvek moram da budem dostupna. Nije isto kada imate malu radnju, kao što je moja ili veću sa nekoliko desetina zaposlenih, jer – ako jednom odbijemo kupca, on se nama više neće vratiti – kaže Dragana.

Pokušavajući da se pozicioniraju na tržištu, ona i njen suprug su prve godine bavljenja ovim poslom, poklonili 80% cele proizvodnje, a samo 20% prodali.

- Tako smo se reklamirali i to je urodilo plodom. Svesni da smo mala destilerija odlučili smo da se bavimo i seoskim turizmom i da, i na taj način, promovišemo svoj proizvod. Postali smo i članovi Međunarodne slow food organizacije i uspeli da rakiju od šljive crvena ranka, u okviru te organizacije, zaštitimo kao jedan od 500 autohtonih proizvoda iz celog sveta – ponosna je sagovornica lokalnog portala KRUG.

U julu 2018. godine obilne kiše teško su oštetile poslednja dva kilometra puta do njihovog turističkog gazdinstva u Glediću, tek sređenog.

- Tokom poslednjih deset godina tri puta zadesile su nas bujične poplave, što se ne pamti za poslednjih 100 godina. Mnogo smo uložili u taj put, a onda smo sve morali iz početka. Imali smo pomoć grada za saniranje tog puta, ali je jedino pravo rešenje da se korita bujičnih potoka srede. To je velika investicija, jer je naše turističko gazdinstvo dva kilometra posle kuće prvog komšije, što podrazumeva da tu dužinu puta treba da sredimo sami, a to je za nas veliki izdatak - ističe Dragana, zadovoljna što gosti koji dolaze budu prijatno iznenađeni kada,posle šume kroz koju prolaze na putu do njihovog zaseoka, ugledaju pitomo domaćinstvo koje ima sve: vodu, struju, voćnjake, domaće proizvode. Kada, domaćinski, budu posluženi ručkom ili večerom koji se sastoje od srpskih tradicionalnih jela uz, naravno rakiju i vino i, najčešće, trubače (orkestar danijele Veselinović iz Arilja čest je gost-domaćin posebno stranim grupama turista), odlaze više nego raspoloženi sa željim da se na isto mesto jednom opet vrate. U gazdinstvu "Rakija iz Rakije" s jeseni se za turiste organizuje i pečenje rakije u čemu neizmerno uživaju, jer nešto slično nemaju gde da vide.


- Mi smo našu manu, činjenicu da do nas ne mogu ni minibus, ni autobus, pretvorili u prednost, organizujući za prevoz naših gostiju – "rakijamobile"- traktrore prilagođene da mogu da voze turiste. Za njih je to velika atrakcija, jer, kada ugovaramo poslove, vodiči grupa traže da "obavezno za sve goste bude obezbeđen prevoz "rakijamobilom" - pojašnjava Dragana.

Njeni preci, porodica Đusić, doselili su se u XVII veku u selo Gledić, gde su počeli da pravi kuću. Legenda kaže da su na tom mestu pronašli lulu od kazana za pečenje rakije - zbog čega a se ceo zaseok zove Rakija. Od sredine XIX veka porodica Đusić i njihovi naslednici bave se proizvodnjom rakije koja je nadaleko poznata. Turističko gazdinstvo "Rakija iz Rakije" posetili su već brojni gosti iz Italije, SAD, Francuske, Rusije, Japana, kao i mnogi drugi zaljubljenici u prirodu i rakiju Srbije.

U Rakiji posetioci mogu da vide tradicionalnu proizvodnju rakije u dvestagodišnjem autentičnom okruženju i dive se kačari, vajatima, kućerima, mlekarima, pekarama, pušnicama, košarama i štalama, da uživaju u netaknutoj prirodi uz dobru kapljicu, zdravu hranu. Osveženje ih čeka i sa mnogih izvora. Dragana i Dejan imaju četiri hekatara pod svojim zasadima, od kojih jedan tek treba da rodi, Ne uzimaju tuđe voćnjake u zakup, trenutno sa tri hektara proizvode do 3.000 litara rakije godišnje, a želja im je da proizvodnju povećaju do 5.000 litara Svuda okolo su hrastove, cerove, bukove šume, livade, pašnjaci, voćnjaci. Sve mora da bude ekološka, kako se ne bi narušila prirodna harmonija. Dragana je po struci pravnica, a u struci radi samo kao volonterka SOS telefona za pravnu podršku žrtvama porodičnog nasilja. Kao preduzetnica, ona ima i savet za one koji imaju zdrave ideje, a plaše se preduzetništva:

- Ako je ideja zdrava i želja za privatni poslom postoji – nema razloga za strah. Problemi postoje, ali danas nijedan posao nije siguran. Ako se trudte, radite pošteno i po tome vas prepoznaju, sigurno čete uspeti – uverena je. Svoj biznis za 10 godina zamišlja kroz dostignutu višu proizvodnju rakije, nove zasade voća, sa obezbeđenim smeštajem za goste (planiraju izgradnju bungalova ili mini motela u Glediću).

- Mnogo je planova, ali pitanje je koliko će ekonomska sitaucija u svetu i kod nas dozvoliti da ih ostvarimo, ne zavisi sve samo od naše dobre volje. Radimo na očuvanju šljive ranke i zbog toga smo ove godine prvi put napravili rasadnik iz kojeg ćemo zasaditi nove voćnjake – najavljuje Dragana. Njen optimizam može da bude dokaz kako čovek često postaje ono što o sebi misli: "oni koji stalno ponavljaju kako neke stvari ne mogu da urade, verovatno i neće moći; suprotno tome, oni koji veruju da mogu, to će i uraditi".
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.