NavMenu

Srpski naučnik Nemanja Marjanović u najambicioznijem medicinskom projektu - Upoznajemo ćelije raka, da bismo ih uništili

Izvor: Večernje novosti Četvrtak, 10.01.2019. 09:42
Komentari
Podeli
(Foto: Stock-Asso/shutterstock.com)
Metode iz programa "Trejser Iks", koji vodim u američkom Broad institutu, partneru Univerziteta Harvard i Masačusetskog instituta za tehnologiju u Bostonu, patentirane su, i u maju će moja studija o pozicioniranju i razvoju malignih ćelija kod kancera pluća biti prvi put objavljena. Rak pluća kod čoveka je jedna od najsmrtonosnijih bolesti, a ćelije koje mutiraju su veoma heterogene. Cilj studije je da stavi novu "naučnu dioptriju" na način na koji dolazi do mutacije i na to kakvo je njihovo pozicionarinje na plućima obolelih. U kliničkom delu istraživanja bilo je uključeno 800 pacijenata.

Ovo je Novostima ispričao mladi naučnik Nemanja Marjanović (29), iz Inđije, jedini Srbin u najvećem i najskupljem projektu u istoriji medicine i biologije, koji je započet 2014. na univerzitetima Harvard i MIT.

- Pokušavamo da pronađemo i da razumemo šta je to od čega su tumori napravljeni - dodaje Marjanović. - Jedan od glavnih razloga zašto su tumori uspešni u svom rastu i otpornosti na terapije jeste to što su sastavljeni od različitih ćelija. Ovom metodom možemo da identifikujemo sve ćelije pojedinačno, a samim tim i da razumemo šta su te ćelije i kako ih je najbolje eliminisati. Nadam da ćemo u budućnosti imati terapiju na koju neće moći da se razvije rezistentnost, kao i bolju dijagnostiku, jer je rano otkrivanje ključno u borbi protiv raka.

Mladić iz Inđije je osnovne i master studije završio na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je učio molekularnu biologiju i eksperimentalnu biomedicinu. Ispite u Beogradu spremao je iz knjiga američkog profesora Roberta Vajnberga (koji je otkrio gene koji prouzrokuju maligna oboljenja), da bi ga isti naučnik četiri godine kasnije pozvao na Masačusetski tehnološki institut u Bostonu da zajedno proučavaju uzroke metastaze kod kancera dojke. Od samog početka je u svetskom projektu stvaranja atlasa svih ćelija u ljudskom telu i zaslužan je za to što je iza celog posla stala najčuvenija IT kompanija Google.

- Bio sam jedan od petoro ljudi koji su u Bostonu Marku Zuckerbergu uživo predstavili ciljeve i metode stvaranja atlasa ljudskih ćelija. Posle našeg izlaganja, čuveni Mark, koji je baš za vreme studija na Harvardu stvorio Facebook, napisao je ček na 100 mil USD. Naravno, njegova uloga je podjednako značajna u finansijskim donacijama i marketingu kakav prati ovaj program.

Nemanja je doktorand u laboratoriji Aviv Regev, koja je šef projekta. Radi na nekoliko različitih aspekata, kao što su primena, razvijanje i adaptacija RNK sekvencioniranja na nivou pojedinačnih ćelija. Radi, takođe, na njihovoj primeni u malignim oboljenjima, kao i kod imunoterapija.

- Ima nas oko 300 naučnika iz celog sveta. Na atlasu ljudskih ćelija radimo svakog dana, prosečno 12 sati, i osnovni motiv je da čovečanstvu omogućimo nov kvalitet života i lečenja u budućnosti. Kada smo počinjali, smatralo se da ljudski organizam ima oko 300 tipova ćelija, da bismo posle pet godina razumeli da ih je 17 puta više i da postoji na desetine hiljada stanja tih ćelija. Godine 2014. prvi put smo sekvencirali RNK u ćeliji i uradili smo sedam ćelija. Danas moj tim radi sekvenciranje miliona ćelija svakodnevno. Cilj je doći do milijarde, a onda, uz matematičke i statističke modele, doći do slike celog ljudskog organizama. Inače, broj ćelija u ljudskom telu iznosi nezamislivih dva puta deset miliona na deseti.

Sagovornik Novosti kaže da je nezahvalno govoriti o roku za završetak atlasa, jer je za to potrebno dosta serverskog memorijskog prostora, kao i armija informatičara i bioinformatičara da naprave programe. Ubeđen je da će za 10-15 godina, kada ovaj posao bude završen, biologija i medicina biti tranformisane kao otvorene nauke, da će se ljudskom telu pristupati i preko Googla, a rak će se lečiti kao što se danas leče bakterijske infekcije.


Srbi na izvoru znanja

- Srbija može mnogo da pomogne mladim naučnicima. Na Harvardu i MIT, na prestižnom polju biomedicine radi petnaestak naših mladih stručnjaka. Po broju stanovnika verovatno smo među zemljama u svetu koje imaju najviše stručnjaka u ovoj relativno novoj nauci. Ono što je loše jeste to da smo svi na Harvard i MIT došli sami, krčeći svoj put, niko nije "poslat" preko državne stipendije. Sa nama rade naučnici iz celog sveta čije su države platile da njihovo stručnjaci budu na izvoru nauke.


Nema nauke bez novca

- Bio sam prvi stipendista Hemofarma, što mi je omogućilo da odem na usavršavanje u inostranstvo. I danas sam u Beograd došao na njihov poziv. Ali, mora da se zna da najnaprednija nauka stanuje tamo gde ima novca. Moja laboratorija, na primer, na nedeljnom nivou troši dva i po miliona dolara, što je za Srbiju i mnoge druge zemlje nezamislivo.

Broad institut je od bankara Stenlija Morgana nedavno dobio donaciju od 650 miliona dolara da odgonetne zašto dolazi do bipolarnog poremećaja kod čoveka. On ima sina koji je bipolaran i želi da nauka razume kako i zašto se to događa, kako bi se u budućnosti to predupredilo.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.