NavMenu

PAMTIĆU U 2018: Tatjana Mandić Rigonat

Izvor: eKapija Utorak, 08.01.2019. 11:10
Komentari
Podeli
Tatjana Mandić Rigonat (Foto: Dalibor Danilović)Tatjana Mandić Rigonat
Tatjana Mandić Rigonat je pozorišna rediteljka i autorka dramatizacija. Diplomirala je pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Dejana Mijača. Stalna je članica Narodnog pozorišta u Beogradu.

Režirala je radio-drame po sopstvenim tekstovima i dramatizacijama, a napisala je i dve zbirke pesama - "Misterija srećnog kontrabasa" i "Iz života ptica".

Autorka je brojnih pozorišnih režija i dramaturgija, a na aktuelnom repertoaru ima devet predstava. U Narodnom pozorištu to su predstave "Seksualne neuroze naših roditelja", L. Berfus; "Zli dusi", F. M. Dostojevski; "Naši sinovi", V. J. Marambo; "Ivanov", A. P. Čehov; "Balkanski špijun", D. Kovačević. Na repertoaru UK Vuk su predstave "Iluzije", I. Viripajev i "Šuplji kamen", N.Koljada, dok su na aktuelnom repertoaru pozorišta Boško Buha predstave "Gospođa ministarka", B. Nušić i "Uspavana lepotica", M. Depolo.

Bila je selektor Sterijinog pozorja za 2008. godinu. Od 1. decembra 2008. do 4. januara 2010. godine bila je direktor Drame Narodnog pozorišta u Beogradu.

Od 2010. godine obavlja funkciju selektora Međunarodnog festivala mediteranskog pozorišta "Purgatorije" u Tivtu.

Pitali smo Tatjanu Mandić Rigonat šta je, po njenom mišljenju, obeležilo proteklu 2018. godinu:


DOGAĐAJ GODINE

- Nije umetnički ćutati, proglas i čin pobune umetnika i saradnika ansambla Drame Narodnog pozorišta, koji je doveo do smene upravnika Dejana Savića, važan je događaj ne samo u kulturnom polju, već i u širem društvenom. Više od 600 ličnosti iz kulturnog i javnog života iz Srbije i bivše SFRJ, dalo je podršku umetnicima koji su se solidarno, dostojanstveno, argumentovano borili protiv urušavanja pozorišta.

Dana 15. oktobra, Dejan Savić smenio je Željka Hubača, koji je uspešno četiri godine vodio Dramu Narodnog pozorišta o čemu svedoči preko 100 nagrada dobijenih na domaćim i inostranim festivalima, ali i umetnički i društveno relevantan repertoar. Veliki jubilej, 150 godina od nastanka Narodnog pozorišta ostaće zapamćen po borbi za istinu o stanju u Narodnom pozorištu, u kojoj su u neverovatnoj sinergji učestvovali zajedno sa umetnicima i saradnicima Drame i novinari koji prate pozorište, mediji koji su posvećeni istini a ne postistini i lažima.

Štrajk upozorenja, kao i odluka o proglašenju generalnog štrajka, doveli su do toga da do promene na čelu Narodnog pozorišta i dođe. Ali, zahtev da se uspešni direktor Drame vrati i realizuje repertoar koji je osmislio, nije ispunjen. Postavljena v.d. upravnica Ivana Vujić, imenovala je dramsku spisateljicu Tanju Šljivar na mesto v.d. direktorke Drame. Ovakav rasplet ima jasnu poruku - Umetnici,ne možete dobiti sve što ste tražili, jer kakva bi to poruka bila drugima koji se odluče da se pobune.

F. G. Lorka je pisao "Prijemčljivo pozorište, dobro utemeljeno u svim svojim žanrovima, od tragedije do vodvilja, može u roku od nekoliko godina da promeni senzibilitet naroda; dok razoreno pozorište u kome kopita zamenjuju krila može da obezvredi i uspava čitavu naciju."

Godina 2018. intimno za mene je važna i zbog režija predstava "Šuplj kamen" Nikolaja Koljade i "Balkanski Špijun", Duška Kovačevića.


PROMAŠAJ GODINE

- Brdo se pokrenulo u Grdeličkoj klisuri i postalo silovita metafora za sva činjenja u našoj državi iza kojih stoji nestručnost, neodgovornost i lov u mutnom. Brdo u pokretu izaziva realan strah od svega što je loše urađeno, a trenutno je nevidljivo, a što se u budućnosti može ukazati kroz fatalne posledice.


LIČNOST GODINE

- Milena Dravić, Nebojša Glogovac i Predrag Ejdus, istinski su velikani pozorišne i filmske umetnosti koji su napustili životnu pozornicu u 2018. godini. Lepota, veličina, značaj njihovog dela, čine nepatvoreni kulturni identitet ove zemlje. Umetnici, posvećenici, sa biografijama koje izazivaju divljenje, obeležili su vreme i nevreme u kojem su živeli i stvarali.

Jedan deo istorije naše kinematografije i pozorišta završen je. Danas biti poznata, biti javna ličnost može se biti i bez značajnog dela. U svetu šljokica i rijalitija, lažni ljudi lažnih biografija dobijaju prostor veći od Vorholovskih 5 minuta slave. U takvom svetu, ličnosti vrhunskih umetnika su kao sazvežđe koje nas podseća šta jesu istinske vrednosti.


NAJBOLJI POTEZ DRŽAVE

- Smena upravnika Narodnog pozorišta, imanje sluha za zahteve umetnika i saradnika Drame Narodnog pozorišta. Taj potez naravno nije i ne može biti potez iskupljenja za prodaju recimo PKB, za nerešenu fantomsku priču u Savamali, za netransparentne ugovore oko Beograda na vodi, za trošenje novca za kićenje Beograda kao Diznilenda, dok mnogi sugrađani gladuju i vape za javnim kuhinjama, za odlazak građana u druge države u potrazi za poslom i dostojanstvenim životom... Lista je dugačka baš kao i kolona građana koji protestuju krećući se po maršruti utabanoj proteklih decenija.


NAJLOŠIJI POTEZ DRŽAVE

- Ovu 2018. pamtiću kao zlu godinu u kojoj je do ekstaze doveden proces svakodnevne proizvodnje neprijatelja, označavanja javnih ličnosti, političkih neistinomišljenika kao nepatriota, kao ološa i stranih plaćenika. Došli smo do toga da i Sava Janjić bude označen kao neprijatelj i strani plaćenik samo zato što se njegovo viđenje problema Kosova ne poklapa sa predsednikovim. Došli smo do toga i da se sa repertoara pozorišnog festivala skida predstava zato što u njoj glumi Sergej Trifunović.

Dijalog o Kosovu pretvorio se u debakl. Naša budućnost davno je kidnapovana i zarobljena strategijama spinovanja i antidemokratskim postupanjima. Ovo što živimo nema veze sa demokratijom i ne može se smestiti u okvire krize demokratje u svetu. Naš parlament nije parlament nego farsa. Izbori nisu izbori dok god nemamo sređene izborne spiskove, otvorene medije.

"Sve je suprotno od onoga što izgleda da jeste", kaže Ilija Čvorović u "Balkanskom špijunu". I stvarno jeste.


ŠTA OČEKUJETE U 2019. GODINI?

- Očekujem da se glas nezadovoljnih građana čuje i prepozna kao važan i prijateljski čin prema budućnosti ove zemlje, a ne neprijateljski. Da politički monolog koji godinama dominira, preraste u dijalog kao preduslov bilo kakvoj priči o demokratiji. Monološke forme u političkom životu odlika su autoritarnih ličnosti i režima. Za dijalog moraju da se otvore mediji koji imaju nacionalnu frekvenciju.

Očekujem ako bude izbora, da neko iz opozicije zahteva da se pri izlasku na glasanje, mobilni telefoni odlože na pult, kako bi građani mogli slobodno, po pameti i savesti da glasaju a da pri tom ne snime glasački listić, to šta su zaokružili, kao dokaz nekome o svojoj partijskoj ili građanskoj ispravnosti. Očekujem dakle da se odloži i hladno i vatreno oružje. U vatreno oružje ubrajam novinarstvo koje ne poštuje novinarski kodeks, tabloide i režimske medije koji proizvode mržnju i atmosferu ratnog stanja.

Očekujem budućnost u kojoj neće biti protesta poput "Stop krvavim košuljama", jer ničija glava neće biti razbijena zbog političkog delovanja. Očekujem da različiti esnafi dignu glas ne samo zbog socijalnih razloga, već pre svega zbog profesionalnih uzusa.

Anton Pavlovič Čehov je verovao da bi ovaj svet bio i lepši i bolji kada bi svaki čovek učinio svakog dana nešto dobro, neko dobro delo. Mi ne možemo da utičemo na veliku svetsku politiku i globalne procese, ali definitivno pozicija trpljenja, gutanja nepravde ili navikavanja na nju kao na nekakav usud, nije pozicija iz koje se može stvarati bolja budućnost.

Volela bih da 2019. bude godina nepristajanja na loše politike zbog kojih nam svaka priča o budućnosti deluje kao korak u dobro poznatu nesrećnu prošlost. I volela bih da levica u Srbiji raste. Istinska, a ne lažna levica.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Industrija, Građevina, Finansije

Priboj traži investitora za proizvodni pogon vredan 6 mil EUR - Na prodaju parcele u Slobodnoj zoni površine 7.082 m2

Opština Priboj raspisala je javni oglas za prodaju neizgrađenog građevinskog zemljišta površine 7.082 m2, u svojini Industrijskih parkova doo Priboj. U pitanju su sve katastarske parcele čija početna cena iznosi približno 15,6 miliona dinara, a nalaze se u okviru Slobodne zone Priboj. Investitor se obavezuje da na kupljenom zemljištu u narednoj godini izgradi proizvodni pogon površine najmanje 5.000 metara kvadratnih, zaposli

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.