NavMenu

Malo je novih lekova za rak pluća - Dobre rezultate ostvaruje primena biološke imunoterapije

Izvor: Politika Četvrtak, 06.12.2018. 12:25
Komentari
Podeli
(Foto: Yevhen Vitte/shutterstock.com)
Godišnje 1.600 Vojvođana oboli od raka pluća. Lekari ukazuju na pušenje kao jedan od najvećih uzroka, da se bolest učestalo pojavljuje i drugde u Evropi, ali da je ovde smrtnost veća. Razlika je i u tome što ovde nema dovoljno novih, kažu veoma skupih, lekova. Šta se na tom polju radi u svetu i dokle seže moderna medicina, stručna javnost mogla je da čuje na Centralnoevropskom kongresu o karcinomu bronhija, koji je prošle nedelje u Novom Sadu okupio oko 300 učesnika.

Došli su iz Nemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke i zemalja bivše Jugoslavije, a domaćin im je bio Institut za plućne bolesti Vojvodine iz Sremske Kamenice. Na skupu su predstavljeni i najbolji radovi sa Svetskog kongresa o kanceru bronhija, održanog pre svega mesec i po u Kanadi, u Torontu. Bilo je i mladih slušalaca, među kojima 35 studenata s novosadskog Medicinskog fakulteta.

Pulmolog-onkolog prof. dr Nevena Sečen iz uprave Instituta, koja je bila na čelu naučnog komiteta ovog kongresa, kaže da su imali cilj da se naša medicinska javnost upozna sa rezultatima lečenja najnovijim lekovima i da svi udruženo omoguće da ti medikamenti budu dostupni pacijentima.

– Verovatno vam je poznato da je hemioterapija postigla mnogo, da se njom postižu dobri rezultati, ali ne dovoljno dobri, koliko se sada može postići sa biološkom imunoterapijom – kaže za Politiku dr Sečen, ali napominje da se ovakva terapija može davati samo odgovarajućim pacijentima.

Lekovima se deluje, objašnjava doktorka, na mutacije koje daje tumorska ćelija, a one se "vide" kroz takozvani molekulski prozor. Nije više dovoljna, napominje naša sagovornica, samo patohistološka dijagnoza.

– Ti lekovi su zapravo inhibitori mutacija, odnosno bujanja malignih ćelija, i tu se jako dobri rezultati u svetu postižu biološkom imunoterapijom. Mi najviše tih lekova imamo kroz kliničke studije. Pokazali su se dobri rezultati. Naš republički fond nam je omogućio inhibitore za EGFR – imamo tri leka koji su se pokazali kao vrlo moćni. Na vrata ulaze stalno novi, ali u vrlo malim količinama – ističe profesorka.

Jedna studija je pokazala koliko se u zemljama istočne Evrope kasni sa inovativnim lekovima. Kako se neki lansira, kaže, tako se on počne davati pacijentima tek nakon tri do četiri godine, dok je u zemljama EU to moguće za dva do tri meseca: "Želimo da se zajedničkim snagama omogući da se taj razmak i kod nas, što god je to realnije, smanji."

Na našu sagovornicu najveći utisak ostavlja saznanje da inovativni lek iz imunoterapije omogućava 35 meseci do pojave nove bolesti, što je u grudnoj onkologiji, ističe, izuzetno veliki uspeh jer je dosad taj period bio 10 do 11 meseci.

– Sada je u Torontu prikazano iskustvo sa novim lekom koji omogućava bolje preživljavanje i koji bi mogao da postane standard u lečenju. Suština je da se kroz sve ove radove jasno vidi da ima nade za pacijente i da još uvek, naravno, svi zajedno moramo da se borimo da ta nada bude što efektnija – dodaje.

Kongres u sklopu kog se evropski stručnjaci za kancer bronhija sastaju 17. put pod kapom svoje Centralnoevropske asocijacije, prvi put se održao van neke zemlje EU. To za vojvođanski institut znači da su "prepoznati u Evropi, da nas cene i prihvataju kao ravne sebi, a to je rezultat velike, stručne tradicije ove kuće".

Prvi ovakav skup je održan u Pragu devedesetih godina prošlog veka. Bili su to susreti stručnjaka na dve godine, a kasnije se prešlo na godišnji ritam. I ta stvar, između ostalog, govori o napretku dijagnostike i terapije kancera bronhija.

Sekretar: Značajna ulaganja za dve godine

Borba protiv kancera pluća jedan je od prioriteta zdravstvenog sistema Vojvodine, istakao je pokrajinski sekretar za zdravstvo docent dr Zoran Gojković, koji je priredio prijem za učesnike stručnog skupa. Naveo je da je u prethodne dve godine dosta uloženo u obnovu bolnica plućne patologije, najsavremeniju dijagnostičku i terapijsku opremu, kao i u savremene lekove.

Prijem je bio u svečanom holu zgrade pokrajinske vlade.

– Bili su oduševljeni gostoprimstvom i arhitekturom – kaže dr Nevena Sečen.

Zdanje nekadašnje Dunavske banovine (1939–1941) u Kraljevini Jugoslaviji projektovao je Dragiša Brašovan.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Saobraćaj

Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd

Gradska vlast u Beogradu treba da razmotri kupovinu tramvaja od kompanije Simens (Siemens), koji se proizvode u Kragujevcu, ukazao je direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović. Jovanović je u pisanoj izjavi podsetio da je pre tri godine tadašnji zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio mogućnost kupovine Simens tramvaja koji se proizvode u Kragujevcu, za potrebe beogradskog GSP-a. - Kako su ovi tramvaji bili u

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.