NavMenu

Mala istorija pampura

Izvor: Vino.rs Četvrtak, 25.10.2018. 10:23
Komentari
Podeli
(Foto: Jelena Đelić)
Istraživanje porekla reči pluta pokazalo je da se ovaj izraz koristi jedino na ex-Yu prostorima, ali i u Bugarskoj i Rumuniji. Uopšte ne liči na cork, kork, corcho... ili kako već koru hrasta plutnjaka zovu na raznim jezicima.

Prva je pomisao da izraz odomaćen na poznatim prostorima potiče od toga što pluta - pluta na površini vode. Što su od vajkada znali mediteranski ribari, koristeći komade plute kao plovke koji su održavali krajeve mreža na morskoj površini.

Tek, osnovne karakteristike plute - laka je, elastična, čista, nepropusna, otporna na promene temperature, nije podložna truljenju - još od davnina su je kvalifikovale kao idealan zatvarač posuda sa vinom.

Danas znamo da je plutani zapušač korišćen i u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. O pluti i njenim primenama piše Plinije, u svom Poznavanju prirode, početkom nove ere. Plutane zapušače pronalazimo i u Homerovoj Odiseji, gde se Odisej žali na rimsku zaptivku za amfore, koja je propustila dim u vino. Kako Grci koriste istu reč za koru i samo drvo, nejasno je čime su tačno bile zapušene sporne Odisejeve amfore.

Kako bilo, antička upotreba zapušača od plute u Srednjem veku je nekako iščilela. Na slikama iz tog doba možemo primetiti tkaninu naguranu u otvore posuda za vino, ili jednostavno otvore povezane krpom. Korišćena je i koža, vosak... Pluta počinje ponovo da se pominje tek sredinom XVI veka, ali kao materijal za pravljenje donjih delova obuće i slične namene. Legenda kaže da je za prvi savremeni zapušač od plute zaslužan izvesni benediktanski kaluđer Dom Perinjon u okviru svojih, takođe legendarnih eksperimenata sa penušavim vinom.

Nešto bolje dokumentovani engleski izvori iz tog perioda pominju korišćenje plutanog čepa u proizvodnji penušave medovine. Negde u isto vreme, i u Nemačkoj se već koriste čepovi od plute, ali ne za vinske boce, već za apotekarske bočice i posude.

U Šekspirovoj romantičnoj komediji Kako vam drago, napisanoj negde na prelomu XVI i XVII veka, pluta se po prvi put pojavljuje sa značenjem zapušač: "Aman, vadi taj pampur iz usta da čujem novosti!".

Istoriju pišu pobednici, pa se iz današnje internet-vizure to odnosi i na plutani čep. Međutim, između redova istorijskih izvora iz XVII i XVIII veka provejava da je gotovo dvesta godina konkurenciju pampuru pravio zapušač od brušenog stakla. "Konzervativci" su se upinjali da dokažu kako se ogromne količine vina potpuno upropaste neispravnim čepovima, što je, doduše, mogla biti i istina. Sa druge strane, budući da boce nisu bile standardizovane, već kako duvaču stakla ispadnu, svaki stakleni zapušač brusio se posebno, za konkretnu flašu, što je moralo biti veoma skupo. Čak i kada bi stakleni zapušač savršeno zaptivao grlić, često ga je bilo nemoguće izvaditi bez destrukcije flaše.

Početkom XIX veka, sve negde do 1825, najluksuznije boce i dalje su se radile sa staklenim zatvaračima.

Kakogod, tek u prvoj polovini XIX veka može se govoriti o nekakvoj organizovanoj i manje-više standardizovanoj proceduri za guljenje hrasta plutnjaka i proizvodnju čepova.


A gde je čep tu je i vadičep

Prvo pominjanje vadičepa u literaturi datira tek s kraja XVII veka, gde je opisan kao "čelični crv za izvlačenje čepa iz boce". "Čelični crv" je zapravo bio korišćen i decenijama ranije, ali za vađenje metaka i punjenja zaglavljenih u vatrenom oružju, ali kada je patent tačno preslikan i na vadičep - nije poznato.

London Spy, knjižica iz 1700. godine jednog londonskog krčmara, u kojoj su zabeleženi običaji toga vremena, opisuje situaciju u kojoj je čep u jednoj boci klareta bio toliko duboko utisnut da se nikako nije mogao izvaditi prstima. Svi pokušaji zainteresovanih vinopija su se izjalovili, da bi konačno jedan od gostiju iz džepa izvukao vadičep. I naravno sa lakoćom otvorio bocu, na radost prisutnih.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.