NavMenu

Građevina pokreće srpsku privredu - Elektronske dozvole i kvalitetnija regulativa ubrzavaju tržište nekretnina

Izvor: eKapija Sreda, 03.10.2018. 11:15
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pavel L Photo and Video/shutterstock.com)Ilustracija
Srpsko tržište nepokretnosti beleži trend rasta i u prvoj polovini 2018. godine bilo je "teško" 1,6 mlrd EUR, što je 23% više u odnosu na isti period 2017. U prvih šest meseci, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, sklopljeno je 48.000 kupoprodajnih ugovora. I broj izdatih građevinskih dozvola povećan je u odnosu na prethodnu godinu, a dodatni zamajac sektoru građevine, koja sada beleži značajno veći udeo u BDP-u Srbije, daće i donošenje i izmena propisa u tom sektoru, odnosno pojednostavljenje i ubrzanje procedura za izdavanje različitih dozvola i dokumenata, ističu nadležni.

Kao najveći projekat na tržištu u narednom periodu viđena je izgradnja jeftinih stanova za pripadnike vojske i policije. Naime, planirano je da do 2020. godine bude izgrađeno više od 5.200 stanova, od čega 1.578 u prvoj fazi.

Građevinske kompanije i njihovi podizvođači imaće pune ruke posla, a kako nova gradnja angažuje i veliki broj pratećih delatnosti, to pokazuje da nekretnine nesumnjivo predstavljaju pokretač rasta i razvoja kompletne privrede. Takođe, u ovom sektoru postoje velike poslovne šanse i za domaće kompanije koje će moći da se uključe u realizaciju velikih projekata.

Stručnjaci i investitori uglavnom hvale izmene propisa, ali napominju da ima još prostora za unapređenje, i to pre svega kada je u pitanju komunikacija sa organima nadležnim za izdavanje različitih dokumenata.

Početak gradnje stanova za vojsku i policiju do kraja 2018.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u ovoj godini direktno učestvuje u realizaciji infrastrukturnih projekata ukupne vrednosti 68,7 milijari dinara, a dodatni podsticaj rastu, kako očekuju, daće program izgradnje stanova za pripadnike vojske i policije. Ovim programom obuhvaćeno je šest gradova - Niš, Vranje, Kraljevo, Kragujevac, Novi Sad i Beograd, a postoji inicijativa da se uključe i drugi gradovi. Inače, vrednost izgradnje stanova u okviru prve faze procenjena je na 64,35 mil EUR.

- Izgradnjom stanova za pripadnike Vojske Srbije, policije i BIA biće ne samo rešen problem kojim se niko nije bavio prethodnih 30 godina, već će taj projekat podstaći i rast građevinarstva, obezbediti nove poslove za građevinske firme i domaća mala i srednja preduzeća, a opštinama doneti veće prihode od poreza - kažu za eKapiju u resornom ministarstvu.

(Foto: hxdbzxy/shutterstock.com)
Do kraja godine planirano je da započnu radovi na izgradnji stanova u Vranju, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu i Kraljevu, a u Beogradu se početak gradnje očekuje u martu 2019.

- Realizacija ovakvih projekata važna je zbog toga što svaka investicija i gradnja povećava široku zaposlenost građevinske industrije - kaže Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije.

On smatra da država takođe treba i može da se bavi i održavanjem sistema, čime bi se poboljšali uslovi stanovanja u objektima koji su građeni pre tri-četiri decenije, pa i više.

- Takvih stambenih objekata je više od dva miliona i time bi se uposlila građevinska industrija, odnosno radna snaga, a drugi uslov je da se omoguće kreditne linije od 2.500 do 5.000 EUR, gde mesečno rata ne bi prelazila 50 EUR. Uštede bi se tako merile milijardama - ističe Rodić u razgovoru za eKapiju.

Kada je reč o udelu domaćih firmi, nadležni kažu da one daju značajan doprinos rastu građevinarstva. Pre svega učestvuju u realizaciji infrastrukturnih projekata, bilo kao glavni izvođači ili podizvođači, na projektima čiji je finansijer Republika Srbija, napominju u ministarstvu.

Poslednji podaci Republičkog zavoda za statistiku o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu 2018. od 4,8% pokazali su da je sektor građevinarstva u ovoj godini glavni pokretač privrednog rasta Srbije. Najveći realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru građevinarstva, i to 22,9%.

S obzirom na nove infrastrukturne projekte čije ugovaranje predstoji, kao i početak velikog projekta izgradnje stanova za pripadnike službi bezbednosti u drugoj polovini godine, očekuje se da i u narednom periodu građevinarstvo nastavi da daje značajan doprinos rastu srpske privrede, što će doprineti i povećanju učešća u BDP-u, nadaju se u ministarstvu.

Digitalizacija unapređuje procedure i propise

Na pitanje koliko su propisi unapredili i pojednostavili rad sektora, iz ministarstva ističu da je Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova omogućio da građani i privreda ne moraju da obilaze nekoliko šaltera i institucija da bi upisali imovinu u katastar, već će sve to raditi na jednom mestu - kod notara.

Od 1. jula postupak upisa imovine odvija se tako što javni beležnik umesto kupca nekretnine vrši uvid u katastar nepokretnosti, a potom sledi overa ugovora o kupoprodaji. Zatim se taj ugovor digitalizuje, overava elektronskim potpisom i šalje katastru elektronskim putem. Do kraja 2019, građani će dokumentaciju moći da podnose i u elektronskoj i u papirnoj formi, da bi od 1. januara 2020. katastar u potpunosti prešao na elektronski sistem funkcionisanja.

Uvođenje e-šaltera za upis imovine predstavlja početak potpune digitalizacije katastra - od 1. novembra će, pored javnih beležnika, i javni izvršitelji imati obavezu da katastru dostavljaju presude koje postanu izvršne, a istu obavezu od 2020. imaće i sudovi.

- Uvođenje elektronskog sistema za izdavanje građevinskih dozvola predstavlja jedan od najvažnijih reformskih izazova - kažu u ministarstvu, i napominju da je za tri godine Srbija napredovala sa 186. na 10. mesto u oblasti izdavanja građevinskih dozvola na listi Svetske banke Doing Business.

Prosečno vreme izdavanja građevinskih dozvola sada je osam radnih dana, što je važno kako za građane, tako i za strane investitore, kojima je ovo važan pokazatelj kvaliteta poslovnog okruženja i lakoće poslovanja u Srbiji, što sve doprinosi rastu sektora građevinarstva.

Iz ministarstva najavljuju i da su pripremili izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji kojima je predviđeno značajno skraćivanje rokova za izradu planskih dokumenata.

Predsednik Odbora za nekretnine i izgradnju Saveta stranih investitora i partner u advokatskoj kancelariji Bojović Drašković Popović & Partners, Ivan Gazdić, ističe važnim to što se prema poslednjim podacima Doing Business Svetske banke, Srbija našla na 10. mestu kada je reč o pribavljanju građevinskih dozvola. Takođe, ocenjuje da postoji određeni napredak i u sprovođenju postupaka konverzije, odnosno pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu i da je sve veća zainteresovanost investitora da ovaj postupak pokrenu i sprovedu.

Sagovornik eKapije smatra i da je usvajanjem Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova načinjen izvestan napredak u radu katastra, prevashodno u brzini rešavanja po zahtevima stranaka i u komunikaciji sa strankama.

(Foto: ArchMan/shutterstock.com)
- Primenu propisa možemo generalno oceniti pozitivno, ali je i dalje ostalo dosta prostora za unapređenje - istakao je Gazdić.

Elektronske građevinske dozvole

Sudeći prema zvaničnim statističkim podacima, primetan je rast broja izdatih građevinskih dozvola otkako je, izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, uvedena takozvana objedinjena procedura za dobijanje građevinske i upotrebne dozvole.

- Ipak, investitori i dalje ocenjuju da bi komunikacija sa organima nadležnim za izdavanje akata u objedinjenoj proceduri trebalo da se poboljša - pojašnjava Ivan Gazdić i ponavlja da su, iako određeni napredak u sprovođenju postupaka konverzije postoji, neki problemi i dalje prisutni.

Naš sagovornik kao primer navodi da je veliki broj postupaka konverzije prekinut, a glavni razlog za to su i dalje sporne odredbe zakona kojim se uređuje konverzija uz naknadu. One predviđaju da se postupak mora prekinuti dok se pravosnažno ne okonča postupak restitucije povodom predmetne nepokretnosti, čak i u slučajevima kada vraćanje imovine u naturalnom obliku nije zakonski moguće.

- Već je opšte poznato da je za napredak na listi Svetske banke, kada je reč o pribavljanju građevinskih dozvola, svakako zaslužna takozvana objedinjena procedura koja podrazumeva izdavanje elektronske građevinske dozvole uvođenjem funkcionalnog sistema za izdavanje e-dozvola - ističe Ivan Gazdić.

On smatra da je trend digitalizacije potrebno podržati i u drugim procedurama koje direktno imaju veze sa razvojem tržišta nekretnina, jer su upravo e-servisi prepoznati i u ovom sektoru kao način da se javna uprava učini efikasnijom.

Gazdić podseća i da novi Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti ima ambiciozan cilj da poveća efikasnost i ažurnost katastra nepokretnosti kao i da pojednostavi i ubrza proceduru upisa prava.

- Najveća novina je što stranke više neće morati fizički da idu u službe za katastar nepokretnosti, već će se zahtevi dostavljati u formi elektronskog dokumenta, preko elektronskog šaltera. Takođe, propisano je da se postupak upisa u katastar nepokretnosti pokreće i sprovodi po službenoj dužnosti od strane javnih beležnika, javnih izvršitelja, sudova i drugih državnih organa, na osnovu isprava koje su sastavili, odnosno doneli, s tim što se ne isključuje mogućnost da u određenim slučajevima postupak bude pokrenut i na zahtev stranke - kaže Gazdić.

Službenici u katastru više neće proveravati zakonitost javne isprave koja je solemnizovana kod notara i na osnovu koje se traži upis, što podrazumeva daleko veću efikasnost same procedure upisa, a takođe se i rokovi za postupanje katastara skraćuju na 5 radnih dana (izuzev za pojedine kompleksnije postupke gde je zadržan rok od 15 dana).

- Naš Odbor će pomno pratiti implementaciju ovog Zakona i postepeni prelazak sa pisanog na elektronski način poslovanja katastra - zaključuje Gazdić.

Goran Rodić ukazuje i na još jednu bitnu činjenicu u vezi sa Zakonom o planiranju i izgradnji, a to je da pre izdavanja građevinske dozvole "mora da bude obavljeno mnogo predradnji".

- Lokalne samouprave moraju imati uređena planska dokumenta i onda se dozvole brzo izdaju. Sve mora biti uređeno - gde može da se zida, na kojim lokacijama je zabranjeno i slično - ističe on i ujedno naglašava da je baš zbog toga Zakon o planiranju i izgradnji jako kompleksan.

Srbija i dalje u fokusu investitora

Mina Kalezić, direktorka prodaje i marketinga vodeće konsultantske kuće za nekretnine CBS International, koja je deo Cushman & Wakefield Grupacije, ocenjuje da će, prema najavama i planovima investitora sa jedne strane, i realnim potrebama sa druge, svi segmenti srpskog tržišta biti u fokusu investitora, naročito u Beogradu.

Ona za eKapiju kaže da je primetno da postoji tražnja za kvalitetnim prostorom, bilo da je reč o stanovima, poslovnim zgradama, tržnim centrima ili industrijskom prostoru.

- Investitori koji su tradicionalno ulagali u Srbiju do sada su u najvećem broju bili iz Austrije ili Izraela, i oni su već duži niz godina prisutni na srpskom tržištu. U poslednje vreme, intenzivirao se dolazak investitora iz Južne Afrike, ali i iz Kine i sa Bliskog istoka, koji smatraju ovo tržište zanimljivim za dalja ulaganja - navodi ona.

Potražnja za kancelarijskim prostorom je već četiri godine u uzlaznom trendu, a primetno je i da tržište maloprodajnog prostora doživljava isti pravac razvoja.

Građevinska aktivnost u brojkama

Što se tiče kretanja građevinske aktivnosti, podaci Udruženja za građevinarstvo, industriju građevinskog materijala i stambenu industriju Privredne komore Srbije iz prvog kvartala 2018. godine pokazuju da je vrednost izvedenih radova izvođača iz Srbije, za radove koji su izvođeni na teritoriji zemlje i u inostranstvu, porasla za 19,4% u odnosu na prvi kvartal 2017.

Vrednost izvedenih radova, u stalnim cenama, najviše je povećana u regionu Vojvodine, zatim u regionu Južne i Istočne Srbije, pa u Beogradskom regionu, dok je u regionu Šumadije i Zapadne Srbije vrednost izvedenih radova opala u odnosu na 2017. godinu.

Kompletan sadržaj biltena Nekretnine i enterijer - Rast tržišta donosi nove poslovne šanse pročitajte OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Saobraćaj

Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR

Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.