Privreda ne koristi sve što možeLegalna preduzeća bi, naglašavaju u Jedinici za podršku, mogla znatno da pomognu inspektorima, makar tako što bi ih rasteretila, ako bi koristila mogućnosti koja im pruža Zakon o inspekcijskom nadzoru.
Prema važećem zakonu, recimo, već postoji institucija samonadzora, kao u SAD, gde poreski obveznici sami sebe ocenjuju i šalju svoj izveštaj o porezu na kraju godine. Cilj je da bude što više samokontrole, da se olakša inspekciji, ali i firmama.
Privreda, nažalost, slabo koristi tu, ali i ostale mogućnosti, poput službenih savetodavnih poseta. Jovica Damnjanović izdvaja pozitivan primer Ikee:
- Kada su nameravali da otvore izložbeni prostor u centru grada, predstavnici Ikee su pozvali Jedinicu, mi smo poslali tržišnu, protivpožarnu, sanitarnu i inspekciju rada, da procene prillike u objektu. Inspekcije su dale svoje sugestije. Kasnije, kada su želeli da izložbeni prostor preraste u prodavnicu, ponovo su, krajem avgusta, zvali inspekciju za savet. Naša preduzeća, međutim, još nisu razvila tu naviku.
Uspeh rada inspekcijskih službi zavisi od stepena informisanosti preduzeća o njihovim pravima i obavezama, napominje Dragan Pušara i dodaje:
- Ako npr. privreda ne zna i eksplicitno ne traži da se redovna kontrola najavi tri dana ranije, taj institut se neće primenjivati. Veoma je važno, recimo, da privreda zna da ima pravo da zatraži preventivnu posetu, iz koje ne može da se izrekne sankcija.
Zapošljavanje mladih inspektora Kadrovska situacija u inspekcijskim službama je izuzetno nepovoljna. Srpski inspektor, u proseku, ima između 53 i 56 godina. Zato je, prema rečima Dragana Pušare, hitno potrebno pojačanje:
- U društvima sa kojima se mi poredimo, prednošću se smatra ako inspektor ima 58 godina, i iskusan je, dok je kod nas, međutim, dosta ljudi u tim godinama na bolovanju, ili čeka da istekne vreme do penzije... U poslednjih 15 godina racionalizacije javne uprave su se prebijale preko inspekcije - prvo se smanjivala upravo brojnost inspektora. O tome sada vodimo računa. Da bismo imali inspekciju koja deluje preventivno i edukativno, a ne represivno, da primenimo sve ove institute, treba nam veliki broj sposobnih i motivisanih inspektora. U toku je analiza kapaciteta svih republičkih inspekcija, koje će po oblastima i okruzima tačno pokazati koliko i kojih obrazovnih profila inspektora nedostaje, kako bismo na jesen izašli sa predlogom pred ministra finansija. On bi, onda, sa ministrom državne uprave i lokalne samouprave potpisao trogodišnji akcioni plan o zapošljavanju mladih inspektora.
Najveće probleme, Jedinica za podršku Koordinacionoj komisiji za inspekcijski nadzor konstatovala je na nivou opština i gradova - često, kažu, lokalni vlastodršci ljude sa visokom stručnom spremom "guraju" od sebe, ne žele da ih imaju u najbližem okruženju, po kabinetima, pri upravi, pa se desi da ih izmeste, recimo, u komunalnu inspekciju.
Od ukupno oko 6.200 inspektora u Srbiji, njih 3.200 rade u lokalnoj samoupravi.
- Dešava se da u opštinama jedan čovek bude inspektor i za sport, i za zaštitu životne sredine, i saobraćajni inspektor. Uređujemo to, uz uvođenje standarda za jedinice lokalne samouprave kako treba da izgleda efikasno organizovana inspekcijska služba na nivou opštine ili grada. "Lokal" nam je goruće pitanje - kaže Dragan Pušara.
O predloženim izmenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, eKapija je
već pisala.