NavMenu

I školarine, kazne i takse u državnu kasu - na kome će država uštedeti 500 mil EUR

Izvor: Blic Subota, 21.03.2009. 15:16
Komentari
Podeli


Vlada Srbije spremila je predlog kako da uštedi neophodnih 500 mil EUR, a načelnu saglasnost oko njega već su postigli predsednik Srbije Boris Tadić, ministarka finansija Diana Dragutinović i ministar ekonomije Mlađan Dinkić, saznaje "Novac" u Vladi. Ušteda od 500 mil EUR u srpskom budžetu prihvatljiv je i za delegaciju Međunarodnog monetarnog fonda, a način na koji će se do nje doći za ovu inistituciju nije presudan.


Kako nezvanično saznaje "Novac", targetirane su tri stavke u budžetu na kojima je moguće postići najveće uštede. Prva je zamrzavanje plata u javnom sektoru na 18 meseci, koje neće, kako je projektovano budžetom, pratiti rast troškova života u ovoj godini. Uz to, predviđena je zabrana daljeg zapošljavanja u državnoj administraciji, što bi uz odlazak jednog broja ljudi u penziju, trebalo da dovede do blagog pada broja zaposlenih. Procenjene uštede na zamrzavanju plata kreću se od 15 do 20 milijardi dinara, odnosno od 150 do 200 mil EUR.

Druga velika stavka za uštede jesu manji transferi lokalnim samoupravama i Vojvodini. Planirano je vraćanje transfera lokalnim samoupravama na prošlogodišnji nivo (sa planiranih 73,5 milijardi ovoj, na 67 milijardi dinara, koliko je bilo u 2008. godini). Na ovaj način budžet bi mogao da uštedi sedamdesetak miliona evra. U okviru ove mere, i Vojvodini bi bili smanjeni transferi iz budžeta, na koju bi se prebacilo finansiranje izgradnje Koridora 10 na njenoj teritoriji, kao i preuzimanje dela budžetskih izdataka u zdravstvu, prosveti i socijalnim ustanovama. Procenjena ušteda na manjim izdvajanjima za Vojvodinu i lokalne samouprave iznosi 20 milijardi dinara (oko 200 mil EUR).

Treća velika stavka, koja se pojavila kao potpuno nova ideja, jeste da država ubuduće zadržava 30% od ukupno naplaćenih sopstvenih prihoda republičkih organa. U sopstvene prihode spadaju naplaćene školarine na fakultetima, takse za upise, sudske i takse organa unutrašnjih poslova, kazne koje naplaćuje carina, takse Ministarstva odbrane, Geodetskog zavoda , Trezora, brojnih državnih agencija, novac od izdavanja poslovnog prostora svih javnih ustanova i institucija itd.

Najviše sopstvenih prihoda u 2008. godini ostvarilo je obrazovanje (čak 27 milijardi dinara), od čega devet milijardi visoko školstvo , a 10 osnovno obrazovanje. Sopstveni prihodi MUP iznosili su nešto preko pet milijardi, sudova 4,6 milijardi, a carina i Ministarstva odbrane po 1,7 milijardi dinara. Nešto manje sopstvene prihode ostvarili su i Trezor, državne agencije, zavodi…

Sada gotovo 100% ovakvih prihoda (sa izuzetkom sudskih taksi od kojih 40% ostaje budžetu i dela MUP-ovih taksi), ostaju organima koji ih naplate.

Njihovo trošenje ovi organi usmeravali su uglavnom na dodatke i bonuse preko plata, popravljanje uslova rada, za usluge po ugovoru, specijalizovane usluge, razne materijalne troškove i slično. Predlog Vlade je da ubuduće 70% ovih prihoda ostaje samim institucijama, a 30% da ide u budžet.

Ukupni prošlogodišnji sopstveni prihodi svih republičkih organa iznosili su 50 milijardi dinara, a za 2009. godinu je planiran prihod od čak 63 milijarde dinara. Čak i da prihodi po ovom osnovu ostanu na nivou prošlogodišnjih, država bi na ime 30% inkasirala dodatnih 15 milijardi dinara (nešto više od 150 mil EUR).

Uz ove tri mere, koje bi trebalo da obezbede uštedu od oko 500 mil EUR, štedeće se i na javnim nabavkama, službenim putovanjima, dnevnicama.

Pored ovoga, razmatra se još nekoliko opcija za štednju, koje će biti primenjivane u slučaju "krajnje nužde" i ako se kriza dodatno pogorša.

Srpski tim za pregovore sa MMF-om smatra da uz ovaj nivo ušteda neće biti potrebe za smanjenjem penzija i plata, niti za otpuštanje ljudi u državnoj administraciji i javnom sektoru.

Inače, kako saznaje "Novac", prvi zahtevi MMF-a bili su da uštede budu daleko drastičnije. Ovako radikalni zahtevi nastali su na osnovu proračuna prihoda iz januara, koji je bio drastično loš, zbog čega su čelnici Ministarstva finansija prethodnih dana upoznali delegaciju Fonda sa nešto boljim ciframa iz februara i prve polovine marta. Iako su plnairani prihodi u 2009. bili za 12% veći nego u 2008. godini, procene MMF-a i naših pregovarača, nakon uvida u stanje tokom prva dva i po meseca ove godine, govore da će oni ostati na nivou prošlogodišnjih. Takav nivo prihoda i smanjenje budžetskih rashoda za 500 mil EUR, kako tvrdi naš izvor, dovoljno su argumenti da MMF odobri novi aranžman.


Pregovori sa delegacijom MMF, trebalo bi da budu okončani do četvrtka, 26. marta, a kako je najavio premijer Mirko Cvetković rebalans budžeta moguć je u maju ili junu. Ukoliko dođe do dogovora sa Međunarodnim monetarnim fondom, Srbija bi dobila dvogodišnji stend baj aranžman o povlačenju oko tri milijarde evra. Zajam od dve milijardi evra bio bi nam na raspolaganju za jačanje deviznih rezervi u 2009. godini, a još jedna milijarda evra u 2010. godini.

Može i bez solidarnog poreza

Ukoliko bi uštede u bužetu iznosile 500 mil EUR, prema rečima sagovornika "Novca", ne bi bilo potrebe ni za uvođenjem predloženog poreza solidarnosti.

Uz brojne ekonomiste, koji su digli glas protiv ove mere, jer bi ona najviše pogodila srednju klasu, koja stvarno privređuje, i Mlađan Dinkić, potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije, oštro se protivi solidarnom porezu. Dinkić, naime, smatra da država ima mogućnosti da sama napravi uštede u budžetu, i da ne treba da teret krize dodatno svaljuje na građane. Iako se ova mera ozbiljno razmatra u Vladi, sagovornik "Novca" tvrdi da nju nije lako sprovesti, jer zahteva izmenu poreskih zakona, a to traži vreme.

Inače, kako saznaje "Novac", porez solidarnosti predložio je MMF, kako bi se podigla prihodna strana budžeta, i to pre svega zato što Vlada Srbije u prvim kontaktima nije pokazivala inicijativu ni ideje kako da smanji rashode.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista Blic od 21.03.2009.)




Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.