NavMenu

Novac iz Kine osvaja svet - Sve više država novčanice štampa u kineskim fabrikama

Izvor: Politika Ponedeljak, 03.09.2018. 09:42
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Marta_Iaremko/shutterstock.com)Ilustracija
"Made in China" odavno više nije oznaka za proizvode niskog kvaliteta. Ali, od svih kupaca kineske robe, u solidnost izrade se niko ne nada više od država koje su poverenje poklonile još jednoj manufakturi u kojoj Peking, izgleda, preuzima svetski primat - u štampanju stranih valuta.

Da kineski novac osvaja svet, panična je mantra raznih kojima se ne sviđa to što masivnim ulaganjima i kreditima Kinezi šire svoj uticaj širom planete. Sudeći po informacijama South China Morning Post, koji slovi za list blizak vlastima u Pekingu, sve se više država ipak opredeljuje za to da i njihova moneta bude "kineski novac", tj. da je proizvode u kineskim fabrikama.

Među njima je navodno čak i Indija, zemlja koja je s Kinom i ratovala, poslednji put početkom šezdesetih godina prošlog veka, i još nije rešila teritorijalne sporove s njom. Zato su u Indiji ovi navodi South China Morning Post-a odmah izazvali nervozna saletanja vlasti pitanjima da li je istina da je štampanje nacionalne valute prepušteno jednom od dva najveća indijska neprijatelja.

Za ovaj uspon kineska državna kompanija za štampanje banknota i izlivanje novčića ima da zahvali proboju koji je Peking načinio investicijama u Pojas i put (Road and Belt Initiative), megaprojekat koji treba da ojača infrastrukturne, time i ekonomske, ali i političke veze unutar Azije i dalje, ka Evropi i Africi, utabavajući ono što se popularno naziva Novim putem svile. Pre nego što je ta inicijativa lansirana 2013. godine, pa i neko vreme posle toga, u Kini se štampala samo domaća valua, juan.

Zbog ubrzane modernizacije zemlje, koja podrazumeva i masovni prelazak stanovništva na plaćanje karticama ili preko interneta, umesto papirom i kovanicama, domaće fabrike su slabo imale posla oko juana. Kako neki od njihovih uposlenika pričaju za South China Morning Post, dovijali su se štampajući dozvole za venčanja i vožnju kako im fabričke trake ne bi zarđale.

Pojas i put je sve to promenio nakon što je počeo da povezuje sve više država. Posetepeno su se kineske fabrike za proizvodnju novca našle zatrpanima gomilom narudžbenica, mahom iz zemalja koje su pristupile tom projektu. Sada u nekima od tih fabrika imaju muka da obezbede dovoljno energije za održavanje pogona, u tempu nužnom da bi svi ugovori bili ispunjeni.

Tako su strane valute,kojima se donedavno uopšte nije bavila, sada postale glavni izvor prihoda kineske kompanije za štampanje novca. Ona je prema sopstvenom opisu najveći svetski proizvođač moneta, sa 18.000 radnika i više od 10 postrojenja. Sledeći na listi je britanski De La Rue koji ima oko 3.100 nameštenika i više od 140 klijenata.

Tek na trećem mestu je njihov parnjak iz SAD, s desetinom zaposlednih u poređenju s Kinezima i dve fabrike.

Osim političkih veza sa državama na Novom putu svile, koje su nesumnjivo pomogle u skalpanju ovakvih ugovora, Kina je u odnosu na ostale s ovog tržišta odskočila i sposobnošću da po nižim cenama primeni najsavremenije tehnologije koje otežavaju krivotvorenje novčanica i novčića. U nekima od tih tehnologija Kina navodno nema premca.

Među onima koje je to nagnalo da štampanje svojih valuta predaju u kineske ruke prvi je izgleda bio Nepal, da bi se njemu zatim, kako saznaje South China Mornig Post, pridružili Tajland, Bangladeš, Šri Lanka, Malezija, Brazil, Poljska i Indija.

Spisku tu možda nije kraj, jer su neke vlade, piše ovaj list, tražile od Kine da ne obelodanjuje sklopnjene ugovore kako ne bi ugrozili nacionallnu bezbednost ili potpalili nepotrebne debate kod kuće.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Zdravstvo

Izvođači za gradnju Tiršove 2 tražiće se u konkurentnom postupku sa pregovaranjem - Država objavila novi tender, cena ostala ista

Ministarstvo za javna ulaganja objavilo je novi tender za izgradnju Univerzitetske dečje klinike Tiršova 2, a ovoga puta, umesto u otvorenom postupku, izvođači će se tražiti u konkurentnom postupku sa pregovaranjem. Cena tendera nije izmenjena u odnosu na prošli put, te i dalje iznosi 11,2 milijarde dinara (oko 95 mil EUR) bez PDV-a, a detaljnije o tenderu pogledajte OVDE. Podsetimo, cena je upravo i bila razlog poništavanja prethodnog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.