NavMenu

Svako treće vozilo u Srbiji elektronski plaća putarinu - U planu dalja modernizacija sistema i brži protok saobraćaja

Izvor: eKapija Ponedeljak, 23.07.2018. 12:37
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: bibiphoto/shutterstock.com)Ilustracija
Vozači u Srbiji sve više koriste mogućnost elektronskog plaćanja putarine. Završetkom pojedinih i izgradnjom novih deonica autoputa, povećan je i broj kilometara putne mreže pod ovom najsavremenijom saobraćajnicom, za čije korišćenje je predviđena naknada, pa su očigledno oni koji malo češće putuju odlučili da nabave takozvani tag, odnosno uređaj koji im omogućava da naplatne rampe prođu samo uz smanjenje brzine, bez zaustavljanja.

Iz Puteva Srbije za eKapiju kažu da u sistemu za elektronsku naplatu putarine (ENP) trenutno imaju 250.000 korisnika i da se njihov broj svake godine uvećava. Posebno ističu da učešće prihoda od ENP u ukupnom prihodu od naplate putarine u prvih šest meseci 2018. godine iznosi oko 47,48%. Ovaj udeo pokazuje konstantan rast, pošto je, poređenja radi, u 2017. godini iznosio 40,59%, a godinu dana ranije 33,33%.

- U ovom trenutku statistika pokazuje da svako treće vozilo elektronskim putem plaća putarinu, a moramo da istaknemo da je u prvoj polovini godine (januar-jun 2018.) u ukupnom saobraćaju vozila koja koriste ENP čak 70,20% pripadalo teškim kamionima – navode iz Puteva Srbije.

Reklo bi se da su vozači pozitivno reagovali na novu tehnologiju koja se primenjuje na naplatnim rampama, ali je zato cena putarine i dalje česta tema diskusije. U fokusu je bila i proteklog vikenda, kada je direktor Puteva Srbije Zoran Drobnjak najavio da će tražiti povećanje iznosa koji će vozači od 2019. godine morati da izdvoje za vožnju po autoputu, ali je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović demantovala da postoje planovi za tako nešto, pa je još uvek neizvesno hoće li biti korekcije cena i kada.

Većina vozača smatra da je putarina već skupa, mada profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Draženko Glavić kaže za eKapiju da je cena putarine kod nas zapravo najniža u regionu.

- Kod nas su plate male, odnosno kupovna moć je niska, tako da samo imamo predstavu o skupoći. Naša 3 evrocenta po kilometru u odnosu na hrvatskih 6 je duplo manje. Cenu sličnu našoj imaju samo Makedonci – objašnjava profesor Glavić i dodaje da mi kao država gubimo na ceni putarine za strance, ali da ne možemo praviti diskriminaciju prema nacionalnosti.

Ranije su postojale dvojne cene, za domaća i strana vozila, ali je sada to izjednačeno i strancima je putarina kroz Srbiju relativno jeftina.

(Foto: bibiphoto/shutterstock.com)
- Na evropskom nivou je procenjeno da je cena od 5-6 evrocenti po kilometru dovoljna da se otplati investicija u autoput, da se pokriju operativni troškovi, održavanje i upravljanje putem – naglašava sagovornik eKapije.

Evropa bira između dve tehnologije naplate putarine

Dok se Srbija bavi cenom putarine, u Evropi se razmatraju savremeniji modeli naplate, pa tako i u Hrvatskoj od aprila ove godine planiraju modernizaciju i restrukturiranje putnog sektora, uz razvoj elektronske naplate bez zaustavljanja vozila. Konsultanti imaju zadatak da osmisle novi sistem elektronske naplate putarina koji će se temeljiti, između ostalog, na udaljenosti i slobodnom protoku ("free flow").

- Evropa predviđa uvođenje jedinstvenog tržišta i ukidanje vinjeta za plaćanje putarine, odnosno prelazak na neku od predviđenih tehnologija naplate, prema usvojenim direktivama. Iako je na Starom kontinentu zaživelo 4-5 različitih tehnologija, u obzir su na kraju uzete dve: GNSS (global navigation satellite systems) i DSRC (dedicated short-range communications). Obe su interoperabilne, a GNSS ima u sebi DSRC modul i već se primenjuje u određenim zemljama, poput Nemačke ili Češke. Ove dve tehnologije su ostavljene kao moguće opcije i jedna će svakako "isplivati" kao važeća za celu Evropu – ističe profesor Draženko Glavić.

On navodi da je tag koji koriste Putevi Srbije (uređaj za elektronsku naplatu putarine) zasnovan na DSRC tehnologiji i kao takav se uklapa u evropske planove. Mogao bi već sad da bude interoperabilan, ako ne sa Evropom, onda bar sa okruženjem, potpisivanjem određenih ugovora, tako da bi vozači sa svojim srpskim tagom mogli da putuju u okolne zemlje, a Putevi bi im na kraju isporučili račun, sa specifikacijom za putarinu "potrošenu" u inostranstvu.

- Evropa želi da ukine granice i da putarina funkcioniše kao i mobilna telefonija - uz jedan ugovor i jedan uređaj za celo tržište. Korisnik je na prvom mestu i on ne sme da troši vreme i da razmišlja koliko će čekati, da li ima odgovarajuću valutu i slično. Tako vozači mogu samo da se nadaju da će sistem biti više user-friendly i da će omogućiti da ne bude čekanja na rampama, kao i da imaju više načina plaćanja - objašnjava naš sagovornik i dodaje da, u krajnjem slučaju, "mobilni telefon ima u sebi svu tehnologiju koju ima i DSRC i u Americi već postoje aplikacije koje omogućavaju da svoj telefon koristite kao tag za plaćanje putarine".

Iz Puteva Srbije su za eKapiju potvrdili da je sistem elektronske naplate u potpunosti usklađen sa preporukama EU i omogućava interkonekciju sa velikim delom ENP sistema naplate instaliranih u drugim evropskim zemljama. Navode i da poseduje tehničke mogućnosti da se, bez odlaganja, uključi u sistem Evropske elektronske naplate putarine (EENP).

Putevi Srbije planiraju izgradnju novih naplatnih stanica

Na pitanje kako ocenjuje sadašnji sistem naplate putarine u Srbiji i u kom pravcu bi trebalo da se kreće njegov dalji razvoj, profesor Glavić kaže da je veoma dobro što se otvaraju novi kilometri autoputa, jer to znači i nove prihode za Puteve Srbije. Ipak, prema njegovim rečima, problem je što ne idu svi prihodi od putarine za održavanje i upravljanje autoputem, otplatu investicija ili proširenje ove mreže saobraćajnica najviše kategorije. Ta sredstva se kod nas troše i na drugu putnu mrežu, nižeg ranga, Ib, IIa i IIb reda.

(Foto: LIUSHENGFILM/shutterstock.com)
- Drugi problem je što mi imamo jednu ustaljenu praksu da, kada radimo projekat, radimo razne analize i izračunavanja, ali ne uzimamo u obzir putarinu, iako je ova studija možda i najbitnija, jer ona donosi prihode. Jednostavno se uzima neko nasleđeno stanje i ono se preslikava na sve buduće autoputeve, što je greška, jer ćemo možda morati u jednom trenutku da pređemo na neki novi sistem, a već smo investirali u ovaj stari sa kućicama, koji je inače dosta arhaičan. Takav pristup nije dobar ni za korisnike puteva, ni za upravljača - smatra sagovornik eKapije.

U Evropi još uvek postoje sistemi naplate putarine sa rampama i kućicama, ali oni se postepeno napuštaju. Takve odluke se donose na osnovu ozbiljnih analiza i proračuna, kao i kratkoročnih prognoza na 10 godina.

- Nije greh za sada ostaviti kućice. Kada imate određeni sistem koji funkcioniše i koji donosi prihod, nije neophodno menjati ga odmah, ako za to nemate mogućnosti ili sredstava. Kada završi svoj životni vek onda možete razmišljati o narednom periodu, i koju tehnologiju tada primeniti.

Iz Puteva Srbije za eKapiju kažu da su "u cilju povećanja kvaliteta održavanja i razvijanja putne mreže" napravili strategiju razvoja naplate putarine u Srbiji koja, između ostalog, obuhvata praćenje evropskih trendova razvoja i osavremenjivanja tehnologije za naplatu putarine, afirmaciju naplate putarine bez zaustavljanja i izgradnju novih naplatnih stanica na svim deonicama gde postoje uslovi za uvođenje naplate.

- Takođe, strategija obuhvata i uspostavljanje centralizovanog upravljanja sistemom naplate putarine i njegovog nadzora putem optičkog kabla, zatim proširenje prodajne mreže i usluga za korisnike elektronske naplate (ENP), interoperabilnost i onlajn usluge. Želimo i da povećamo bezbednost automatskim izračunavanjem prosečne brzine putovanja između dve naplatne stanice – ističu iz Puteva Srbije.


Moguće zajedničko funkcionisanje "slobodnog toka" i elektronske naplate

Profesor Glavić naglašava da je u Srbiji specifična situacija jer se grade nove deonice autoputa, pa bi trebalo odmah odlučiti koji princip naplate putarine je najefikasniji na tim trasama. Sagovornik eKapije objašnjava da nije nepoznat ni hibridni model po kome u jednoj zemlji deo autoputeva funkcioniše po sistemu slobodnog toka, a drugi po sistemu elektronske naplate putarine (ENP) sa smanjenjem brzine, zato što su ovi sistemi interoperabilni i podrazumevaju da sa određenim tagom (uređajem) možete da se vozite i na deonicama gde imate kućice i na onima gde ih nemate.

(Foto: Rafal Olkis/shutterstock.com)
- Za nove deonice je verovatno bolje rešenje "slobodan tok", bez naplatnih rampi, jer tu praktično imate manje operativne i investicione troškove sistema putarine, a i izgradnja autoputa može biti jeftinija jer petlje neće morati da budu projektovane za zatvoreni sistem putarine. Za postojeće je verovatno optimalnije zadržati kućice još nekoliko godina, do kraja životnog ciklusa opreme, pa onda menjati model. Ipak, postojeći sistem se može konstantno reinženjeringom unapređivati i inovirati da bolje funkcioniše.

Upravljač puteva teži da ima što manje operativne troškove i iz tog ugla posmatrano, kako navodi profesor Glavić, "free flow" model je najefikasniji jer je najjeftiniji, smanjuje broj zaposlenih, ali i mogućnost malverzacija i zloupotreba - sve ide elektronski i može da se prati trag novca, transakcija... Razlika u smanjenim operativnim troškovima automatski povećava profit.

Putevi Srbije ističu da im je u planu dalja modernizacija sistema elektronske naplate putarine kroz povezivanje inteligentnih transportnih sistema sa sistemom naplate putarine, pripremu tehničkih i normativnih preduslova za uvođenje interoperabilnosti ENP sistema, onlajn usluge...

Putarina i na putevima nižih kategorija?

U javnosti se nedavno spekulisalo i sa mogućim uvođenjem putarina na putevima nižih kategorija u Srbiji. Profesor Glavić kaže da u Evropi postoje takvi primeri, kao i da postoje neki opravdani razlozi za naplatu vožnje po saobraćajnicama koje nisu autoputevi.

- Ne moraju celu putnu mrežu u jednoj zemlji činiti autoputevi. Imamo i brze puteve, ekspres puteve, puteve sa četiri trake. To su saobraćajnice koje su po svojim karakteristikama mnogo bliže autoputu nego običnom dvotračnom putu i na takvim mestima imate pravo da naplatite putarinu. Ali, ne možete naplatiti putarinu bilo gde, pošto je mreža IB reda velika, te je potrebno uraditi studiju opravdanosti uvođenja putarine na mrežu IB reda, gde bi se definisale koje su to deonice adekvatne za naplatu putarine, kao i uradila analiza ekonomske opravdanosti uvođenja putarine za svaku deonicu ponaosob. Drugi aspekt je prihvatanje od strane korisnika, o kome se takođe mora voditi računa, jer jednostavno morate korisnicima da ponudite određeni nivo usluge za putarinu koju plaćaju. Samo uvođenje putarine bez unapređenja nivoa usluge puta korisnici će prihvatiti negativno - naglašava sagovornik eKapije.

Putevi Srbije imaju svoje predloge i iz ovog preduzeća kažu da su napravili idejno rešenje naplate putarine na državnim putevima IB reda, za vozila čija ukupna težina prelazi 12 tona. Time bi se povećala bezbednost svih učesnika u saobraćaju, jer bi se teška vozila vratila na autoputeve, ali i smanjili troškovi i obezbedila dodatna sredstva za održavanje puteva nižeg reda.

- Takođe bismo dodatno zaštitili životnu sredinu, odnosno smanjili bismo emisiju izduvnih gasova, posebno u naseljenim mestima.

Kako naglašavaju iz Puteva Srbije, pitanje naplate putarine na putevima nižeg reda je od strateškog značaja i o uvođenju i razvoju ovog sistema odlučuje Vlada Republike Srbije.

Marko Andrejić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Saobraćaj

Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR

Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.