NavMenu

UTS Balkan tools od februara na srpskom tržištu - Saradnja i sa lokalnim dobavljačima

Izvor: Ekonometar Petak, 20.07.2018. 11:53
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: bogdanhoda/shutterstock.com)Ilustracija
To što se u Srbiji 13 smatra baksuznim brojem, nije mnogo značilo jednom od dvojice italijanskih partnera u italijansko-srpskoj firmi UTS Balkan tools koja posluje u našoj zemlji od februara ove godine. On je baš tog dana registrovao sajt i to kao 100.000 sa nacionalnim domenom (.rs). Kako kaže predstavnik treće, srpske strane – Ana Drobnjak, kolega se nije obazirao na petak 13. jer je prevladalo italijansko verovanje o lošem predznaku kada petak pada 17. u mesecu.

Glavni investitor i direktor firme, Alesandro Favareto, godinama se bavi distribucijom rezanih alata. Ana Drobnjak se iz potpuno drugačije oblasti, prevodilaštva, našla u svetu alata, cirkulara, mehaničkih ruka za obradu metala i ona sada vodi beogradsku kancelariju. Njen suprug, Silvano Vitielo, zadužen je za marketing.

Osnovani su početkom godine u Beogradu, kao mešovita kompanija koja se bavi distribucijom rezanih, ručnih alata za mašinsku industriju i hobiste, zaljubljenike u amatersku obradu drveta, metala, kamena i dobri su sagovornici na temu da li postoje razlike u poslovanju u Srbiji i jednoj zemlji članici Evropske unije.

Alesandro je na ideju da otvori firmu u Srbiji došao 2015. godine kada je prvi put posetio italijanske investitore u našoj zemlji, ujedno saradnike sa kojima je poslovao u domovini, koji su deo svoje proizvodnje sa Apenina prebacili na Balkan.

Odmah je video, kaže za Ekonometar, da Srbija pruža dobre prilike ali je uočio ujedno različitosti tržišta, kako u načinu razmišljanja, tako i u samom načinu rada.

– Vi imate veoma kvalifikovane ljude. Između ostalog, vrlo dobro obučene za rad u današnjim uslovima. Najmanje 80% ljudi dobro govori engleski jezik, za razliku od nas Italijana kojima su strani jezici veoma slaba tačka. Druga veoma važna stvar za vašu zemlju jeste njen geografski položaj. Nalazi se u centru Balkana, na raskrsnici koja omogućava i olakšava trgovinsku razmenu sa mnogim susednim zemljama, kao što su Rumunija, Mađarska, Makedonija, Bosna, Grčka, Turska... - nabraja razloge zašto je rešio da ovde uloži novac.

Usledila je intenzivna analiza tržišta u trajanju od godinu do godinu i po dana. Obilazili su potencijalne kupce, upoznavali se sa ponudom ovih vrsta alata domaćih proizvođača. Prvi klijent po osnivanju male firme bila je upravo italijanska kompanija sa kojom Alesandro sarađuje u domovini. Na taj način su im olakšali poslove transporta, carine, špedicije neophodnih alata.

Ana Drobnjak dodaje da nisu klasični uvoznici i prodavci već su pronašli domaće dobavljače za veliki broj izuzetno kvalitetnih artikala – potrošnog, pratećeg materijala koji distribuiraju za, pre svega, glavni proizvod – mehaničku zglobnu ruku, potpunu novost i na tržištu zapadne Evrope.

– Time smo omogućili da se proizvodi srpskih firmi nađu na tržištu EU - ističe ona.

Bez dvoumljenja, registrovali su sajt na nacionalnom domenu i bili izričiti u odluci da bude na srpskom jeziku.

- Obraćamo se klijentima u Srbiji, zato je to bilo važno - kažu uglas. Takođe, nisu se dvoumili oko učestvovanja na aprilskom Sajmu građevinarstva.

Tu su se susreli sa primerom naše domišljatosti. Naime, mehanička ruka, jedan od njihovih glavnih favorita u ponudi, koja se izrađuje u fabrici u gradu Trevizo u pokrajini Veneto, predviđena za obradu metala, podstakla je posetioce sajma da pitaju da li se može koristiti za obradu kamena.

To je bila potpuno nova ideja za Italijane. Odmah su kontaktirali proizvođača i uskoro se očekuje da izbace na tržište modifikovani model za obradu upravo kamena. Toga se sami nisu dosetili jer se u Italiji kamen obrađuje drugačijim tehnikama i bili su usmereni ka klijentima mašinske i automobilske industrije.

Alesandro smatra da smo izašli iz procesa tranzicije i prošli kroz transformacije planske ekonomije ka slobodnom tržištu. Birokratiju, u obe zemlje, ocenjuje sličnom.


– Hoću da kažem da su naše birokratije u nekim slučajevima veoma slične, u smislu da su određene procedure veoma duge i teške, a u pojedinim, pak, veoma brze.

Zato kada predstavnicu beogradskog ogranka Balkan tulsa, u kome je dvoje zaposlenih i troje spoljnih saradnika, pitaju za koliko mogu da isporuče robu njen odgovor je – od sedam do 10 dana.

– Za uvoz artikala poreklom iz EU nema više carinskih dažbina, već samo PDV. Ali, čitava papirologija može da traje od tri do 21 dan koliko smo iz prakse zaključili. Uspevali smo, na primer, da robu dopremimo do krajnjeg klijenta za četiri dana ali je bilo i perioda od tri nedelje.

U pozitivne pomake srpske administracije navode da se jedan deo dokumenata, poput izjave firmi dobavljača iz Italije, izjave proizvođača koji potpisom garantuju da je roba evropskog porekla, može dostavljati špediterima elektronski.

Sa druge strane, mora da se vodi strogo računa o postojanju pečata i potpisa na svakom dokumentu, što u Italiji nije slučaj. U toj zemlji postoji praksa takozvane autosertifikacije. To znači da prilikom izvoza ili uvoza neko ko je pravni zastupnik preduzeća ili privatnog lica daje garanciju izjavom potpisa i zakon ne predviđa obavezu overavanja niti kod notara niti pečatom kompanije, što je kod nas obaveza. U Srbiji, dokumenta moraju da imaju i potpis i pečat.

Kažu da im je u planu – da uspeju. Da sa klijentima, ne samo u Srbiji već i u zemljama u okruženju, pre svega u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Turskoj i na Kipru, grade odnos gde će trgovac i kupac biti partneri.

U skladu sa takvim opredeljenjem ni cene alata koji nude na našem tržištu nisu više od onih u Italiji. Nije im bio cilj da brzo zarade kroz visoke marže, već da stvaraju partnerski odnos sa srpskim kupcima.

Autor: A. Mirković

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista Ekonometar. Poziv na pretplatu www.nirapress.com)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Saobraćaj

Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd

Gradska vlast u Beogradu treba da razmotri kupovinu tramvaja od kompanije Simens (Siemens), koji se proizvode u Kragujevcu, ukazao je direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović. Jovanović je u pisanoj izjavi podsetio da je pre tri godine tadašnji zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio mogućnost kupovine Simens tramvaja koji se proizvode u Kragujevcu, za potrebe beogradskog GSP-a. - Kako su ovi tramvaji bili u

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.