NavMenu

Nije svaka investicija isplativa - Efikasnost ulaganja zavisi od delatnosti, tržišta, poslovnog okruženja...

Izvor: Politika Nedelja, 15.07.2018. 17:13
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: rangizzz/shutterstock.com)Ilustracija
Da su nam veće investicije, gde bi nam bio kraj. Ovu rečenicu nebrojeno puta smo čuli, što od političara, što od stručnjaka. Nema joj se šta zameriti, jer je direktna veza između njih i rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) evidentna. Međutim, stvarnost pokazuje da investicije ne moraju uvek da daju doprinos rastu privredne aktivnosti, a to je pokazala i analiza biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT), koju je uradila Svetlana Jelić.

Ovo istraživanje za period 2011-2016. godinu pokazuje da je efikasnost investicija u našu prerađivačku industriju slaba i da joj marginalni koeficijent efikasnosti investicija iznosi samo 0,11% godišnje. Prevedeno, to znači da se vlasniku kapitala od investicije od jednog dinara vratilo samo 11 para.

Posebno je interesantno što je u industrijama koje u javnosti važe za jake i prosperitetne, kao što su duvanska, proizvodnja pića ili farmaceutska, efikasnost investiranja mala. Odnosno, investicije vlasniku kapitala ne da ne povećavaju bruto dodatu vrednost, već prave i gubitak. Ovaj gubitak treba samo uslovno shvatiti, jer računovodstveno povećanje ili smanjenje bruto dodate vrednosti nije identično neto dobitku ili gubitku. Tako uloženi dinar u duvanskoj industriji investitoru pravi gubitak od 32 pare godišnje, u proizvodnji pića 19 para, u proizvodnji tekstila 28 para, u proizvodnji kože i predmeta od kože 26 para, kod proizvodnje osnovnih metala taj gubitak je 36 para, kod proizvodnje nemetalnih minerala 29 para, u proizvodnji računara 18 para.

Za slabu efikasnost investicija po granama postoji i objašnjenje. Za duvansku industriju to je što su ovi proizvodi, zbog poreske politike, iz godine u godinu sve skuplji, što im smanjuje tražnju. Slabija tražnja poslednjih godina je nesumnjivo uticala i na pad potrošnje pića. Poznato je i da proizvođačima osnovnih tekstilnih tkanina, kao ni kožarima, ne ide dobro, dok je kolegama iz branše koji proizvode gotove odevne predmete bolje, jer je u njihovom slučaju povrat investicija 47 para godišnje na uloženi dinar.

Za nizak povrat investicija u proizvodnji osnovnih metala objašnjenje je da je građevinarstvo bilo u stagnaciji, jer se u ovom slučaju radi o inputima za tu industriju, dok je za proizvodnju nemetalnih minerala objašnjenje to što je u pomenutom periodu američki investitor otišao iz Železare Smederevo. Sad se situacija verovatno promenila nabolje. U proizvodnji računara slab je povrat investicija, jer se radi o hardveru, znači o opremi čija je proizvodnja kod nas mala, dok je kod softvera situacija sasvim drugačija.

- Poseban izazov za kreatore ekonomske politike predstavljaju delatnosti u kojima efikasnost investicija beleži negativan predznak, odnosno gde se uložena sredstva ne vraćaju kroz priraštaj dodate vrednosti, već, naprotiv, utiču na njeno umanjenje. To su: proizvodnja računara, tekstilna, farmaceutska, duvanska, kožarska i metalska industrija. Potencijalni faktori koji su uticali na umanjenje efikasnosti investicija u ovim delatnostima su: tranzicione promene, velika finansijska kriza 2009. godine i, u krajnjoj liniji, pogrešne odluke, promašene investicije i neracionalno trošenje izvan ekonomskih kriterijuma i stvarnih potreba - navodi Jelić.

Poseban izazov predstavlja što je prehrambena industrija pri dnu liste po efikasnosti investiranja, koeficijent je 0,02, što znači da se na uloženi dinar vraćaju tek dve pare godišnje, a ona ima veliko učešće u prerađivačkoj industriji od 21,8%. Takođe je interesantno da farmaceutska industrija ima veoma nisku efikasnost investiranja od takođe svega dve pare na uloženi dinar.

Proizvodni efekti uloženog kapitala najveći su u oblastima popravke i montaže mašina i opreme, ostalih prerađivačkih delatnosti i proizvodnje metalnih proizvoda, i kreću se od 40 do 53 para na uloženi dinar.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Saobraćaj

Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR

Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.