NavMenu

Evropski proizvođači čelika tužili Evropsku komisiju zbog izuzimanja Srbije iz antidamping mera

Izvor: Politika Subota, 30.06.2018. 14:13
Komentari
Podeli
(Foto: Ufuk ZIVANA/shutterstock.com)
Udruženje evropskih proizvođača čelika Eurofer pokrenulo je tužbu protiv Evropske komisije (EK) pred Evropskim sudom pravde u Luksemburgu zbog antidamping istrage koju je administracija u Briselu vodila protiv Srbije i još četiri zemlje koje nisu članice Evropske unije (EU).

Ovu informaciju potvrdio je za Politiku Šarl de Luzinjan, portparol Evrofera, čije sedište se nalazi u Briselu.

Nezadovoljni činjenicom da našoj zemlji nisu uvedene carine na izvoz čelika, predstavnici Eurofera su još 29. decembra prošle godine tužili EK i od suda u Luksemburgu traže da poništi odluku iz oktobra prošle godine. Tom odlukom, Srbija nije kažnjena i nisu joj uvedene antidamping mere na izvoz čelika. Kako je De Luzinjan istakao u izjavi za Politiku, Eurofer sumnja da je administracija u Briselu napravila ozbiljne propuste tokom vođenja ove antidamping istrage.

– Informacija o tome da smo podneli tužbu je javno dostupna. Ali, ne mogu da vam kažem ništa više od toga, jer je sudski proces u toku i ne možemo da ga komentarišemo – rekao je De Luzinjan.

Kako može da se vidi na sajtu Evropskog suda u Luksemburgu, Eurofer u svom tužbenom zahtevu traži poništavanje odluke kojom Srbiji EK nije uvela kaznene mere.

Podsećanja radi, EK je u oktobru prošle godine odlučila da Železara u Smederevu, u vlasništvu kineske HBIS grupe ne mora da plati nikakve penale na izvoz.

EK je tada uvela antidamping mere na čelik iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine.

Upravo je po žalbi ovog udruženja zvanični Brisel, u julu 2016. godine, dakle samo mesec dana nakon što su Kinezi preuzeli smederevsku čeličanu, pokrenuo istragu protiv Srbije. To što je EK tokom istrage pokazala da prodaje čelika ispod cene iz Srbije nije zadovoljilo Eurofer, pa su evropski proizvođači čelika očigledno svoja prava pokušali da zaštite ne sudu.

Još kada je antidamping istraga završena, Eurofer je oštro kritikovao Brisel da je "kineskog Trojanskog konja time praktično pozvao na evropsko tržište i ostavio otvorena vrata damperima".

– Za nas je neobjašnjivo da je Srbija, tokom postupka koji je EK vodila protiv pet zemalja, izuzeta od uvođenja antidamping carina, uprkos dokazima da je čelik prodavan ispod cene. Kao i dokazima da je industrija čelika u Evropskoj uniji zbog toga posledično pretrpela štetu – rekao je De Luzinjan nedavno za Politiku, ali nije naveo o kojim dokazima je reč.

Da bi se nekoj zemlji uvele carine, EK mora da dokaže tri stvari: da je dampinga bilo, da je evropska industrija pretrpela štetu i da postoji jasna uzročno-posledična veza između dampinške cene i štete koju je tržiše unije zbog toga pretrpelo.

(Foto: Avatar_023/shutterstock.com)
Proizvodnja čelika u Srbiji prošle godine dostigla je 1,46 miliona tona, pokazuju podaci Svetske asocijacije za čelik.

To predstavlja povećanje od 24,6 u odnosu na prethodnu godinu kada je proizvodnja bila na nivou od 1,173 miliona tona. U prvih pet meseci ove godine proizvodnja čelika u Smederevu je dostigla 817.000 tona. U istom periodu prošle godine proizvodnja je iznosila 594.000 tona, pokazuju podaci Svetske asocijacije za čelik. To znači da je proizvoda u Smederevu u poređenju sa istim periodom prošle godine porasla 37%.

Iz Srbije je u EU prošle godine izvezeno 774.000 tona. Prethodne 2016. godine izvoz je iznosio 580.000 tona.

Pre krize, odnosno 2008. godine smederevska čeličana, u EU izvezla je čak 1,13 miliona tona. U to vreme čeličana je bila u vlasništvu američkog U.S Steel. Ali taj rast izvoza nije smetao Euroferu niti je u to vreme pokrenuta istraga pod izgovorom da to ugrožava tamošnju čeličnu industriju.

Takođe, evropskim proizvođačima čelika nikada nije smetala železara u Smederevu dok je bila u državnom vlasništvu. Tek po dolasku Kineza, koji predstavljaju globalnu pretnju i zbog čijeg jeftinog čelika se radna mesta u čeličnoj industriji širom Evrope zatvaraju, Srbija se našla na tapetu Evrofera. Inače, kineski Hestil je četvrti najveći proizvođač čelika na svetu.

Sam rast izvoza i proizvodnje u našem slučaju ne mora nužno da znači da je dampinga bilo i da je Srbija prekršila pravila fer trgovine. Na kraju, EK je u istrazi koju je vodila i pokazala da čelik iz Smedereva nije prodavan ispod cene. Da ironija bude veća, naša proizvodnja čini samo 0,08% udela u ukupnoj svetskoj proizvodnji čelika. Pitanje je kako tako mizeran udeo u globalnoj proizvodnji može da predstavlja pretnju za evropsku čeličnu industriju.

Evropske tarife neće uticati na Srbiju

Evropska unija bi mogla sredinom jula da uvede mere za ograničavanje uvoza čelika, izjavila je pre dva dana evropska komesarka za trgovinu Sesilija Malmstrem. Ove zaštitne mere neće uticati na Srbiju.

Kako za Politiku kaže Šarl de Luzinjan, portparol Eurofera, iz smederevske železare se čelik u EU izvozi po sistemu kvota, a ne tarifa.

– To znači da se eventualne nove mere EU, kao odgovor na američke tarife, neće odnositi na Srbiju. Ta kvota predstavlja količinu čelika koju vaša zemlja može da izveze u EU. Definisana je kao 100% od prosečne vrednosti trogodišnjeg izvoza iz Srbije u EU. Tako da će, posle uvođenja novih tarifa, EU verovatno kontrolisati uvoz čelika iz Srbije, ali tarifa za vas neće biti, niti će izvoz iz vaše zemlje biti blokiran, ako se dogovorene kvote budu poštovale. Ukoliko izvoz iz Železare Smederevo ne bude veći od prosečnog nivoa izvoza u poslednje tri godine onda se mere neće odraziti na Srbiju – rekao je De Luzinjan.

EK je krajem marta započela istraživanje o mogućim zaštitnim merama, koje bi, kako je predviđeno, trebalo da traju do devet meseci.

- Ovo istraživanje će verovatno trajati do kraja godine pre nego što dobijemo celovitu sliku situacije - rekla je Malmstremova na konferenciji za novinare, a prenosi Rojters.

- Ozbiljno razmatramo uvođenje privremenih mera, rekla bih da bi sredinom jula moglo da bude nekih privremenih mera. Kakav će njihov model tačno biti još se razgovara - navela je evropska komesarka.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.