NavMenu

Gde je novac od prodaje Robnih kuća Beograd - Završen i poslednji spor poverilaca, konačna deoba neizvesna

Izvor: Danas Subota, 23.06.2018. 09:37
Komentari
Podeli
(Foto: Family Business/shutterstock.com)
Poslednji sporovi oko potraživanja firmi i pojedinaca od Robnih kuća Beograd rešeni su ovih dana, i konačna deoba novca koji je preostao od prodaje tog sistema mogla bi da usledi.

Stečaj je završen još 2009. godine, više od 98% dužnika je odmah nakon toga izmiren i preostalo je više od 150 mil EUR. To je, navodno, bilo rezervisano za sudske sporove koji su se tada još vodili, mada je njihova vrednost bila višestruko manja. Bivši radnici i mali akcionari tvrde da im deo tog "kolača" pripada, ali nemaju mnogo nade da će uspeti da ostvare svoja prava.

Iako se slučaj Robnih kuća Beograd ne nalazi na listi čije rasvetljavanje traži Evropska komisija, način na koji je vođen stečaj i prodaja nekad najvećeg trgovinskog lanca na Balkanu, sadrži na jednom mestu gotovo sve modele izvlačenja novca i kapitala, korupcije, zloupotreba i ignorisanje radničkih i prava malih akcionara. Država nije iz nekog razloga želela da otvori tu priču, a mediji, ma koliko da su se trudili, nisu imali alate da istraže lavirint u kome je nestao ogroman novac. Tu nije reč samo o iznosu dobijenom na licitaciji za glavne objekte, već i o onome iz redovnog poslovanja, kao i iz decenijskog rentiranja prodavnica izgrađenih na atraktivnim lokacijama po celoj zemlji, od otuđenja delova imovine za koju se ne zna kada, kome je i za koliko prodata.

Jedino što se u ovom predmetu sa sigurnošću zna je da su oštećeni mali akcionari, bivši radnici ovog sistema, koji su od svojih zarada izdvajali za otkup akcija još po zakonu Ante Markovića. I zna se da stečaj u to preduzeće nije uopšte morao da se uvede.

Procenjena imovina Robnih kuća iznosila je početkom 2002, kada je otvoren stečaj, oko 238 mil EUR, dugovanja su sabrana na 50 mil EUR. Većina firmi sa takvim bilansom, jednostavno je prodavala delove proizvodnih ili poslovnih celina, izmirila dugove i nastavila normalno da radi. Ali, bez uvođenja stečaja ne bi bilo izvodljivo ono što se sa preduzećem dešavalo naredne decenije.

A da je i prva varijanta bila moguća, svedoči podatak da se na konačnoj licitaciji čitavog sistema, što se po pravilu mnogo teže prodaje nego pojedinačni objekti, prijavilo 11 učesnika, dok su tri najupornija doterala cenu do 360 mil EUR. Manje od polovine bilo je potrebno da se izmire sva dugovanja. Preostali novac bi po pravilu trebalo da se podeli osnivaču, preduzeću Robnih kuća, odnosno akcionarima, ali retko ko od malih akcionara veruje da će i oni biti uključeni u raspodelu.

– Početkom prošle godine dobili smo nešto kao dividendu na ime nekih deonica, ali je to bila simbolična isplata. Za 183.000 dinara koliko sam u vreme Avramovića platio za te udele, dobio sam sada 12.900 dinara ili oko 100 EUR. Međutim, tako su prošli samo mali akcionari. Drugi poverioci imali su bolji status. Znam da je jednom kontroverznom biznismenu, kome su Robne kuće dugovale 98.000 dinara iz devedesetih godina, za neke perjane jakne, u raspodeli dobio 5,5 mil EUR – kaže za Danas nekadašnji radnik Robnih kuća Ljubiša Velimirović.

On podseća da bi radnicima sada trebalo da bude podeljeno ono što je preostalo po izmirenju svih obaveza i poverilaca. Međutim, novca više nema. Nekadašnji ministar privrede i finansija Mlađan Dinkić sve je to prebacio u budžet i potrošeno je, tvrdi Velimirović. Sada više ne znaju kome da se obrate.

– Agencija za privatizaciju više ne postoji, firma više ne postoji, od Ustavnog suda ne očekujemo više ništa, jer već pet godina drži našu dokumentaciju, ali se još nije oglasio, a mi smo već dobili poruku da nemamo pravo ni na šta i da je preostali novac prešao u ruke države. Ipak, pokušaćemo međusobno da se organizujemo i još jednom otvorimo problem neisplaćenih akcija – kaže Velimirović.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

Srbija će projekat "letećih taksija" za EXPO razvijati sa kompanijom Airbus - Najavljeno potpisivanje memoranduma

Vlada Srbije će sa kompanijom Airbus potpisati memorandum za projekat razvoja Air mobility-ja, koji podrazumeva upotrebu malih, visoko automatizovanih aviona, na nižim visinama u urbanim i gradskim oblastima, najavio je ministar finansija Siniša Mali. Mali je na svom Instagram profilu napisao da je sa regionalnim direktorom prodaje u kompaniji Airbus za Istočnu Evropu Aleksandrom Bojanićem, razgovarao je o uvođenju letećih taksija. -

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.