Studenti iniciraju urbanu regeneraciju Smedereva - Industrijski pogoni pogodni za razvoj kreativnih klastera, Tvrđava neiskorišćen potencijal
Takva situacija je i u Smederevu, gde su mnogi javni prostori zapušteni, posebno delovi oko tvrđave, koji se ne upotrebljavaju. Evidentiran je i nedostatak pratećih sadržaja, koji bi bili životni, pa su ocene njihovih funkcionalnosti, bezbednosti i životnosti prilično niske, a stručnjaci smatraju da bi trebalo izvršiti intervenciju.
Jedna od tema istraživanja kojima se kroz svoje master radove bave studenti Arhitektonskog fakulteta iz Beograda, upravo je umrežavanje ovakvih prostora u Smederevu - kako ih povezati, pretvoriti u atraktivnu lokaciju i učiniti da ovaj grad najzad izađe na reku.
- Projekti urbane regeneracije otvorenih javnih prostora Smedereva i braunfild lokacija, koji su se bavili studijom slučaja grada Smedereva i kompleksa stare železare, a predstavljeni su na Letnjoj školi urbanizma u Stanišićima, sastavni su deo 28 master radova studenata mastera Integralni urbanizam na našem fakultetu. Oni su rađeni u okviru interregionalnog projekta "DANube Urban Brend - a regional network building through tourism and education to strengthen the Danube cultural identity and solidarity – DANUrB" koji se odnosi na brendiranje i umrežavanje malih i srednjih gradova duž Dunava, u sedam zemalja-učesnica projekta. Imamo 36 partnera na projektu iz država kroz koje prolazi Dunav – Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunija i Bugarska, a pridruženi partneri iz naše zemlje su Golubac i Smederevo – kaže za eKapiju prof. dr Aleksandra Đukić sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.
U razgovoru koji smo vodili za vreme trajanja Letnje škole urbanizma, koju su Udruženje urbanista Srbije i Republički geodetski zavod organizovali od 31. maja do 2. juna u Etno selu Stanišići kod Bijeljine (BiH), ona ističe da je prošle godine u fokusu bio Golubac, gde su se studenti takođe bavili otvorenim prostorima i njihovom regeneracijom, dok je ove godine na red došlo Smederevo.
- Akcenat projekta je na razvoju malih i srednjih gradova na Dunavu i došli smo do zaključka da sve države imaju pojedine slične probleme, jer je svuda prisutno opadanje broja ljudi, problemi u privredi, nedovoljno iskorišćeni potencijali nasleđa i kulture. Zbog toga i ne čude nagle migracije u veće gradove. Na osnovu toga specifični ciljevi projekta su umrežavanje aktera između država, ali i na nivou samih regija i gradova, kako bi se kroz međusobnu saradnju razmenila iskustva i sagledali primeri dobre prakse.
Profesorka Đukić naglašava da je fokus i na zajedničkom jačanju turističke ponude, posebno na polju kulturnog turizma, jer je celo Podunavlje bogato kulturnim nasleđem. Tu se ne zaboravlja i značaj lokalnog identiteta i specifičnosti. Jedan od konačnih rezultata, naime, trebalo bi da bude formiranje zajedničke strategije jačanja brenda podunavskih gradova, odnosno pravljenje aplikacija za mobilne telefone, gde bi bile kreirane interesantne rute koje se ne mogu pronaći u uobičajenim turističkim vodičima, a koje čak povezuju određene gradove koji su učesnici projekta, pa i šire, duž celog toka Dunava.
- Želimo da zabeležimo i svo ono kulturno nasleđe koje nije evidentirano do sada, a na toj listi nalazi se i industrijsko nasleđe.
Kreativni klasteri u bivšoj industrijskoj zoni Smedereva
Branislav Antonić sa Arhitektonskog fakulteta navodi da se među projektima predstavljenim na Letnjoj školi urbanizma nalaze upravo predlozi za urbanu regeneraciju otvorenih javnih prostora, ali i za reindustrijalizaciju i braunfild regeneraciju pojedinih delova Smedereva, kao što je, na primer, industrijska zona Godominsko polje.
- Među starim industrijskim objektima koje bi trebalo zadržati nalaze se svakako objekti stare železare, stari silos na obali koji je veoma zanimljiv, zatim određeni objekti koji su pomoćni a nakon preseljenja luke su ostali na ovom mestu kao zaostavština vremena industrijalizacije. Postoje stari objekti u Godominskom polju koji su pogodni za kreativne klastere i kreativnu industriju koja kod nas, na nivou grada srednje veličine kao što je Smederevo, još nije dovoljno razvijena. Pokušavamo da ponudimo ljudima u lokalnoj zajednici određenu viziju kako da se ti prostori prilagode - objašnjava Antonić.
Inače, Arhitektonski fakultet je početkom 2018. potpisao ugovor sa gradom Smederevom i postoji jako dobra saradnja sa glavnim arhitektom, kao i sa direktorima turističke organizacije grada, kulturnih ustanova, muzeja, zavoda za zaštitu spomenika.
- Dobar deo evropskih fondova usmerenih na prostorni razvoj upravo je orijentisan na manje sredine, jer su one više opterećene gubitkom ekonomske i demografske osnove – tako je i u Francuskoj i u Finskoj, a na Balkanu je to već opšte poznato - dodaje Branislav Antonić.
On navodi interesantno poređenje Golupca i Smedereva, gde je Golubac kao mnogo manje mesto izuzetno vezano za tvrđavu, dok je Smederevska tvrđava neiskorišćena. Pored toga, u Smederevu ima i mnogo objekata iz rane moderne. Prema rečima našeg sagovornika, to nije karakteristično za gradove ove veličine, a reč je o detaljima koji mogu biti veoma zanimljivi.
Platforma za dalji razvoj
Antonić podseća da je poenta projekta koji je u toku povezivanje svog tog nasleđa, koje je raštrkano i u Golupcu i u Smederevu, kroz urbane prostore. Tako bi turistima bilo omogućeno da ne dođu samo na kratko na tvrđavu i produže dalje, a svaki boravak duži od dva sata znači i veliku podršku lokalnom razvoju kroz finansije, odnosno potrošnju.
Profesorka Aleksandra Đukić očekuje da studentski master radovi postanu svojevrsna platforma i polazni osnov za dalja istraživanja na projektu i razvoj turističke ponude i aplikacija.
- S druge strane, interakcija između studenata i gradske uprave Smedereva doneće nove ideje. Neki projekti su nudili čak i načine implementacije i pronalaženje fondova za realizaciju, a svakako ćemo predložiti i moguće investitore, odnosno kakav bi trebalo da bude njihov odnos, jer su često moguća i veoma produktivna javno-privatna partnerstva - zaključuje profesorka Đukić.
Marko Andrejić
Top priče
17.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Zdravstvo
Opštinska uprava Bora raspisala je tender za izradi projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju nove Opšte bolnice u Boru, u Ulici Nikole Kopernika. Prema specifikaciji posla, kompleks nove bolnice će sadržati novoizgrađeni objekat Opšte bolnice okvirne bruto površine 20.000 m2 i infrastrukturne objekte (trafostanica, kotlarnica, objekat za tretman medicinskog otpada, objekat za skladište medicinskih gasova...), a podrazumevaće i
12.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Vozila sa linije 511 na vanrednom tehničkom pregledu - Da li će ovu liniju preuzeti GSP
12.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
16.03.2024. | Vesti
Nekretnine na Halkidikiju "idu kao alva" - Evo koliko su novca Srbi spremni da izdvoje
16.03.2024. | Vesti
eKapija+
15.03.2024. | Industrija, Građevina
Za dve decenije biće iskopane sve rezerve zlata u svetu - Pod zemljom u Srbiji skriveno oko 700 tona
15.03.2024. | Industrija, Građevina
15.03.2024. | Vesti
Da li vam je poznata klauzula pravednog razloga u oblasti radnog prava?
15.03.2024. | Vesti
15.03.2024. | IT, Telekomunikacije
Održan Dan internet domena Srbije: veštačka inteligencija je došla i kod nas
15.03.2024. | IT, Telekomunikacije
14.03.2024. | Energija, Industrija
MOL Grupa ažurira svoju dugoročnu strategiju objavljenu 2016. godine
14.03.2024. | Energija, Industrija
14.03.2024. | Građevina
Dodeljene "Zlatne mistrije" arhitekata za Kuću godine
14.03.2024. | Građevina
12.03.2024. | Agro
ProWein 2024 - Srpska vinska i rakijska scena osvaja srca publike i stručnjaka
12.03.2024. | Agro
Poslovne šanse
18.03.2024. | Industrija
Na prodaju imovina Fabrike obuće Moda Debeljača
18.03.2024. | Vesti
Upravi za zajedničke poslove republičkih organa potrebna vatrogasna oprema
18.03.2024.. | Vesti
18.03.2024. | Agro, Građevina
Atlantic Štark planira gradnju nove fabrike u Beogradu
18.03.2024. | Agro, Građevina
18.03.2024. | Industrija, Građevina
Prodaje se preduzeće Insert iz Rume - Oglašena imovina i u Apatinu
18.03.2024. | Industrija, Građevina
18.03.2024. | Energija, Saobraćaj
Euro Petrol Subotica prodaje benzinsku pumpu
18.03.2024. | Energija, Saobraćaj
17.03.2024. | Industrija, Građevina, Finansije
Priboj traži investitora za proizvodni pogon vredan 6 mil EUR - Na prodaju parcele u Slobodnoj zoni površine 7.082 m2
17.03.2024. | Industrija, Građevina, Finansije