NavMenu

Za projekat upravljanja otpadom u Rasinskom, Južno-bačkom i regionu Lapova 5 mil EUR - U toku revizija nacionalne strategije

Izvor: eKapija Četvrtak, 07.06.2018. 15:54
Komentari
Podeli
Potpisnici SporazumaPotpisnici Sporazuma
Jedan od problema na kojem će Srbija u narednom periodu morati da radi i investira je polje upravljanja otpadom i otpadnim vodama, kako zbog zaštite životne sredine tako i zbog poglavlja 27, i ispunjenja uslova iz ovog poglavlja pregovora o pridruživanju Srbije Evropskoj Uniji.

Država će, stoga, nastaviti sa aktivnostima na sistemskom rešavanju pitanja upravljanja otpadom u Srbiji, ublažavanju posledica klimatskih promena i razvijanju zelene ekonomije gde se otpad koristi kao sirovina, odnosno resurs.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i predstavnici Nemačke razvojne saradnje GIZ potpisali su danas, u tom cilju, sporazum o saradnji na realizaciji projekta Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena za koji je opredeljeno 5 mil EUR sa rokom realizacije do kraja 2020. godine.

Tom prilikom objašnjeno je da je glavni cilj ovog projekta korišćenje resursa iz otpada koji je do sada završavao na deponiji. Projektom će biti uključeni i sakupljači sekundarnih sirovina.

Za projekat su, kako je navedeno, previđena tri regiona - Rasinski region (Kruševac), Južno-bački region (Novi Sad) i region Lapova.

Kako objašnjava vođa projekta Klaus Šmit, "Novi Sad je zanimljiv zbog količine otpada koji se tu javlja, a Lapovo je interesantno zbog saradnje sa privatnim preduzećem koji se bavi uklanjanjem otpada, gde takođe postoji interes".

- Kada je u pitanju Rasina, tu Nemačka razvojna banka KfW radi jednu studiju u vezi sa mogućnošću upravljanja otpadom i postoji prostor za odgovarajuće investicije, a mi smo spremni da pomognemo u realizaciji ovog projekta - dodao je Šmit.

Inače, od 2000. godine do sada je u Srbiju, u saradnji sa GIZ-om, uloženo 1,8 mlrd EUR, od čega milijardu u zelenu ekonomiju.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je naglasio da je ovaj projekat važan za Srbiju i zaštitu životne sredine.

- Srbija ima dosta resursa, ali nam nedostaje iskustvo i novac. Ono gde ja vidim suštinu saradnje između nas i GIZ-a jeste neka vrsta transfera znanja, jer Nemačka je 25 godina ispred nas. Mi imamo mnogo toga da naučimo i otvoreni smo za svaku saradnju – rekao je Trivan.

Trivan je istakao i mogućnost zapošljavanja za sve one koji se bave sakupljanjem komunalnog otpada, a koji su možda socijalno ugroženi.

- Upravo se u oblasti zaštite životne sredine krije mogućnost da ti ljudi budu zaposleni, da imaju svoj posao. Najčešće su to Romi, ali ne samo oni. Mi ćemo posebnu pažnju posvetiti tome. Stoga, veza ekologije, ekonomije i privrede je i više nego očigledna - zaključio je Trivan.

Vođa projekta Klaus Šmit rekao je da je bitan aspekt ovog projekta koncept cirkularne ekonomije i korišćenje resursa iz otpada, usmesto stvaranja novih deponija. Takođe, projekat ovog tipa, kako je istaknuto, doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja UN.

- Cilj nisu nove deponije. Od toga je odustala i EU. Na taj način se ugrožava klima, sprečava zaštita životne sredine, emisije štetnog gasa metana odlaze u podzemne vode i vazduh. Ako želimo to da sprečimo moramo da koristimo mogućnosti koje otpad pruža, a i da se na taj način nešto i zaradi. Zato se moramo okrenuti cirkularnoj ekonomiji - izjavio je Šmit.

Inače, jedan od ciljeva EU je da do kraja 2030. godine 65% otpada bude reciklirano, a da od otpada treba da ostane 2% koji će kao inertni otpad (otpad koji ne zagađuje životnu sredinu) završiti na deponiji.

Revizija Nacionalne strategije upravljanja otpadom

Pomoćnik ministra Filip Abramović kaže za eKapiju da se trenutno radi na reviziji strategije upravljanja otpadom koju je Vlada usvojila pre osam godina i kojom je predviđeno 27 regionalnih centara. Kako kaže, revizija ove strategije trebalo bi da bude gotova do kraja godine.

- Mi hoćemo sada da redukujemo broj regiona, da optimizujemo i da pokrenemo taj projekat. Strategija je bila dobra ali smo hteli da posle osam godina vidimo šta je to što je pravilo probleme tako da je taj projekat trenutno u fazi revizije i komunikacije sa opštinama kako bi ga deblokirali, reorganizovali i pokrenuli gde je god je to moguće - kaže on.

Ilustracija (Foto: Huguette Roe/shutterstock.com)Ilustracija
Abramović dodaje da je "najvažniji deo obezbeđivanje sredstava kroz grantove kao u Subotici ili kroz privatno partnerstvo kao što je Beograd učinio".

Kada je u pitanju regionalna deponija u Subotici, navodi da se završavaju "samo neki tehnički detalji" i dodaje da će ona uskoro biti puštena u probni rad.

- Svi poslovi koji su bili planirani su izvedeni, tako da su tu potrebna još samo mala usklađivanja – objasnio je Abramović.

Kako je ranije bilo najavljeno, puštanje u probni rad deponije u Subotici bilo je predviđeno za 1. april ove godine.

Podsetimo, i sa gradnjom regionalne deponije Keleš u Nišu ima problema. Do sada su bila raspisana dva neuspela poziva za pronalaženje koncesionara pa je deponija i dalje na čekanju.

Inače, zamenik gradonačelnik Niša Miloš Banđur, juče je na konferenciji o upravljanju otpadom u Regionalnoj privrednoj komori u Nišu kazao da, dok regionalna deponija Keleš ne bude otvorena, postoji prostor da na deponiji Bubanj bude formirano sanitarno polje po svim zakonskim normama.

Sandra Petrović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

14.04.2024.  |  Finansije

Mali: U februaru rast BDP-a od 5,9%

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da ekonomija Srbije "i dalje raste" i da je u februaru ostvaren rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od 5,9%. Mali je za Prvu televiziju rekao da je takav rezultat "daleko iznad očekivanja". - Srbija nastavlja da raste dok je jedna Nemačka u recesiji a druge ekonomije mnogo sporije rastu. Potpuno kontrolišemo javni dug u odnosu na BDP i danas je na 48,5%. Trenutno imamo više od 400

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.