NavMenu

Provizije na videlo - Banke će uskoro morati građanima i privrednicima da ispostave zbirnu listu svih naplaćenih naknada

Izvor: Novosti Nedelja, 03.06.2018. 15:02
Komentari
Podeli
Ilustracije (Foto: love work 51/shutterstock.com)Ilustracije
Kompanije koje barataju milionima dinara nisu ni svesne koliko novca svakodnevno ostavljaju svojim bankarima. Kada zaživi nova verzija Zakona o platnim uslugama, koji je već u skupštinskoj proceduri, banke će morati svojim klijentima minimum jednom godišnje, bez dinara troška, da ispostave spisak sa svim naplaćenim provizijama i naknadama povezanim s platnim računom. Ovo pravilo važiće za sve bankarske klijente, uključujući i građane.

- Kada je reč o privrednim subjektima, a imajući u vidu specifičnosti njihovog poslovanja, predložena je obaveza pružaoca platnih usluga da preduzećima i preduzetnicima izveštaj o naplaćenim naknadama dostavi na njihov zahtev - rečeno je, za Novosti, u Narodnoj banci Srbije.

Novi propis pred poslanicima će se naći početkom juna. Kada zakon dobije "zeleno svetlo", i građani i firme moći će, bez teškoća, da se detaljno informišu o ponudama svih banaka i da ih, kako ukazuju u NBS, vrlo lako upoređuju i izaberu banku koja im odgovara.

- Upravo zbog toga može se očekivati da će konkurencija među pružaocima platnih usluga biti veća, a samim tim i cene usluga niže nego što je sada slučaj - ističu u NBS.

A cene korišćenja bankarskih usluga nisu male. Koliko god da banke građanima naplaćuju provizije i namete na razne usluge, za firme je situacija još komplikovanija. Bankari preduzećima zaračunavaju tarife i kad uplaćuju pazar, i kad podižu keš sa svog računa, i kada plaćaju dobavljačima, i kada namiruju troškove. Uz to, u većini banaka jedna je tarifa za naloge ispostavljene pre 13 časova a druga posle tog vremena. Minimalni iznosi kreću se od 30 pa do više od 100 dinara. I samo minut vremena u pojedinim bankama znači dupli trošak.

Banke ovu "vremensku" razliku pravdaju propisom Narodne banke Srbije. Ali u NBS navode da je razlika u trošku koji ona zaračunava bankama u različitom delu dana svega jedan dinar, te da to nikako ne može biti opravdanje za visoke provizije za preduzeća.

NBS naknadu bankama za takozvana mala plaćanja, to jest transakcije do 300.000 dinara, u proteklih 15 godina naplaćuje na sledeći način: za naloge dostavljene do 10.30 - tri dinara po nalogu, za naloge dostavljene do 12.30 - 3,50 dinara po nalogu i za naloge dostavljene posle 12.30 - 4,50 dinara po nalogu.

- Navedenom politikom naknada učesnici se podstiču na to da dostavljaju naloge za plaćanje ranije tokom radnog vremena sistema, kako bi se obezbedio nesmetan tok izvršavanja tih naloga u sistemima tokom radnog dana, ali i stimulisali da plaćanja klijenata dostavljaju što ranije - ističu u NBS.

Dakle, banku, učesnicu u RTGS i Kliring platnom sistemu NBS, izvršenje platnog naloga njenog klijenta koji je ispostavljen do 12.30, za platnu transakciju do 300.000 dinara košta tri i po dinara. A banke potom privrednicima zaračunavaju minimum deset puta veće iznose.

Ne sporeći pravo banaka da naplate naknadu za pružene usluge svojim korisnicima, u skladu sa svojom poslovnom politikom i težnjom za ostvarivanjem konkurentske prednosti u odnosu na ostale banke, u NBS ističu da je nesumnjivo da iznos naknada koje NBS naplaćuje bankama za usluge svog platnog sistema ne može biti razlog zbog kojeg banke naplaćuju više naknade za svoje usluge klijentima nakon npr. 13 časova, imajući u vidu da je razlika u naknadama koje NBS naplaćuje u toku poslovnog dana više nego simbolična: jedan dinar.

Bez pravila


Svega nekolicina banaka u Srbiji privrednicima zaračunava istu cenu za platne naloge tokom celog dana. Pojedine čak trostruko više naplaćuju naloge u papiru u odnosu na elektronske. Za uplatu pazara na sopstveni račun minimalne provizije se trenutno najčešće kreću od 50 do 100 dinara, odnosno 0,1% od iznosa. Nalozi za plaćanje koštaju bar 40 dinara, ili u procentima minimum 0,08% od iznosa na nalogu. Uz to, nemaju sve banke utvrđenu gornju, maksimalnu granicu provizije, već ona zavisi od iznosa na nalogu... Privrednici plaćaju i kad podižu novac sa računa, za šta jedna banka zaračunava minimum 200 dinara na papirne novčanice, odnosno 0,5%, i čak dva procenta na - kovanice.

Bez naplate usluga koje "nisu naručili"

Bankarski klijenti neće ubuduće morati da plate usluge koje prilikom uzimanja kredita nisu naručili, poput nekih vrsta osiguranja, niti će banke smeti da im šalju reklame o svojim proizvodima putem SMS-a ili mejla ako nisu dobile izričit pristanak korisnika - poručila je u petak, 1. juna guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, obrazlažući u Skupštini Predlog zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga kod ugovaranja na daljinu, odnosno putem interneta.

Cilj zakonskog predloga je, prenosi Tanjug, da se "umanje rizici da će korisnik, zato što predstavnik finansijske institucije nije fizički prisutan u momentu pružanja informacija ili zaključivanja ugovora, izabrati proizvod i obavezati se prema finansijskoj instituciji ugovorom koji ne odgovara njegovim potrebama, a zbog kojeg će se kajati dugi niz godina, objasnila je Tabaković.

Prema njenim rečima, ovim zakonom se detaljno uređuje i obaveza banke da pruži jasne i relevantne informacije u predugovornoj fazi i pri oglašavanju, pri čemu će teret dokazivanja da su takve informacije dostavljene biti na finansijskoj instituciji.

Reguliše se i pravo korisnika da odustane od ugovora u roku od 14 dana, pravo da raskine ugovor bez troškova kada finansijska institucija prekrši odredbe ovog zakona, kao i ništavost odredaba u ugovorima o tome da se korisnik odriče prava koja mu daje zakon.

- Ovim Zakonom se korisnici štite i od pružanja i naplaćivanja usluga koje nisu zatražili, budući da je izričito propisano da su oslobođeni od bilo kakve obaveze u slučaju usluga koje nisu naručene, kao što je, na primer, slučaj sa određenim vrstama osiguranja kod kojih korisnik uopšte i nije svestan da ima bilo kakve obaveze, niti je te usluge tražio - naglasila je guverner NBS.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.