NavMenu

Sa najkraćim časovima finski đaci najbolji na PISA testovima - Digitalne kompetencije i obrazovanje orijentisano na ishode u fokusu reformi i u Srbiji

Izvor: eKapija Utorak, 29.05.2018. 15:19
Komentari
Podeli
Čas matematike u osnovnoj školi Lauttasaari (Foto: Ivana Bezarević)Čas matematike u osnovnoj školi Lauttasaari
Dve učiteljice i 47 đaka zajedno prolaze osnovne matematičke operacije. Jedna od njih ispisuje oduzimanje dva broja na tabli, a potom svi zajedno rade vežbu na pametnoj verziji iste. Deca sede u neformalnim grupama - neko je oslonjen a neko nastavu prati sedeći na stolu. U šarenim čarapicama dve osmogodišnjakinje nehajno mašu nogama, podižući dva prsta na pitanje predavača.

Ovako izgleda čas matematike u drugom razredu helsinške osnovne škole Lauttasaari, koju je eKapija nedavno posetila. Neposredna atmosfera, odsustvo uobičajenih školskih klupa po redovima, taburei umesto stolica, poneki lejzi beg, led ekrani, klavir...

- Možda vam je čudno da su deca bez obuće, ali ideja je da u školu dođu i budu ono što jesu - priča nam Eeva Maija Ainikkamaki, jedna od učiteljica.

- Učenici imaju različite potrebe i nastojimo da svakom od njih damo ono što mu treba. Veliki deo nastave posvećujemo socijalnim veštinama - po prvi put u njihovim životima rade u ovakvom okruženju, i zato je važno da nauče kako da funkcionišu u grupi, bez obzira da li im se neko dopada ili ne.

Najveća osnovna škola u Finskoj sprovodi inovativne metode nastave spajajući dva razreda u jedan. Učitelji rade u parovima, a poput većine obrazovnih ustanova u ovoj zemlji nastava je fleksibilna, počiva na ideji svih mogućih oblasti i mesta za učenike da uče, koristi ICT alate koliko god je moguće i ostavlja veliki prostor za samostalni rad učenika. To znači da učenje nije ogranično samo na učionicu, knjigu, papir i česte testove. A da to nije ni neophodno, potvrđuje i to da najkraći broj časova na svetu i "opuštena", interaktivna nastava daju najbolje rezultate finskih đaka na PISA testovima u Evropi.

Od jeseni 2016. godine u ovoj nordijskoj zemlji na snazi je novi kurikulum koji definiše nekoliko ključnih oblasti potencirajući dodatno ICT kompetencije, tzv. working life veštine i preduzetništvo. Kao primer recimo, finski učenici sada uče programiranje već od prvog razreda, a računari i tableti svakodnevno su u upotrebi tokom časova.

Ove teme aktuelne su i školskom sistemu Srbije. Naročito sada kada će novi nastavni program od jeseni početi da važi za prvi i peti razred osnovnih škola i gimnazije. Novine u kurikulumu čija će primena početi ovog septembra odnosi se na sticanje sličnih kompetencija kojima stremi i jedan od najboljih sistema obrazovanja na svetu - finski. Srbija je međutim, na samom početku, a kako smo navikli, promene ovde ne idu odgovarajućim tempom zbog čega finska iskustva mogu biti od velike koristi.

- Sada se ide na "digital first", odnosno da se obrazovanje sprovodi uz takozvani "learning management" sistem, sticanje digitalnih veština, a novi kurikulum posebno potencira obrazovanje orijentisano ka ishodu - kažu o reformama obrazovanja za naš portal u Vladi Srbije.

Od septembra prvi elektronski udžbenici u Srbiji

Uvođenje elektronskih udžbenika, biće jedna od prvih novina u modernizaciji našeg obrazovnog sistema. Ovakva nastava zaživeće od septembra u 2.000 učionica u Srbiji, a pilot program koji sprovodi srpsko Ministarstvo prosvete bi, navodi naš izvor u Vladi, trebalo da obuhvati oko 100.000 učenika. Preduslov za to je infrastrukturno opremanje škola.

Finski učenici svakodnevno koriste računare u nastavi (Foto: Ivana Bezarević)Finski učenici svakodnevno koriste računare u nastavi
- Država će 2.000 učionica opremiti lap topom, projektorom i po potrebi dodatnim internetom, dok će se paralelno kroz projekat Povezane škole, i kao nastavak ovih aktivnosti, uvesti još kvalitetniji internet u svaku učionicu. Kako bi ovakva nastava mogla da zaživi u svim odeljenjima i svim školama u Srbiji, u infrastrukturno-hardversko opremanje škola u naredne 2 do 3 godine biće uloženo oko 70 mil EUR.

Zašto ovakve reforme u Srbiji, međutim, nisu mogle da budu sprovedene ranije, iako su u svetu već odavno pre pravilo nego izuzetak, naš sagovornik ističe da i dalje imamo izvesne otpore da sa papira i olovke pređemo na sledeći nivo.

- I dalje ima onih koji su mišljenja da bi deca trebalo da nose knjige na kilo i da je to najbolji način učenja, što se sada trudimo da promenimo. Mnoge zemlje, između ostalih i Rusija, slične inicijative imale su još 2007. godine. Neosporno, kasnimo mnogo, naročito ako se poredimo sa sistemima kao što je finski.

Percepcija je, međutim, samo jedna od kočnica za reforme u Srbiji. Govoreći konkretno o elektronskim udžbenicima, naš izvor kaže da ni izdavači u velikoj meri nisu spremni. Dugo su, navodi, pratili opšti mentalitet "knjiga i samo knjiga", pa se sada intenzivno trude da uhvate korak i da sa elektronskim udžbenicima za prvi i peti osnovne budu spremni 1. septembra.

- Osim toga, možda i ključna stvar je obuka nastavnika. Ove godine obučavamo njih nešto više od 2.000 za pilot projekat elektronskih udžbenika, a paralelno ide i obuka za reforme kurikuluma osnovnih škola i gimnazija u pravcu digitalnih kompetencija, obrazovanja usmerenog na ishode, projektnog obrazovanja koje podazumeva da deca dobijaju zadatke, grupišu se oko projekata i kroz njega razvijaju međupredmetne kompetencije. Čeka nas dosta velikih promena u celom sistemu obrazovanja, gde će digitalni udžbenici biti samo jedan od alata - ističu u Vladi.

Značaj nastavnog kadra


Ceo refromski proces u Srbiji u velikoj meri, po svemu sudeći, zavisiće od samih predavača. Već i prilika budućih prvaka i petaka da uče na elektronskim udžbenicima uslovljena je prvenstveno spremnošću učitelja da se uključe u ovaj proces, jer kojih 2.000 učionica će biti opremljeno za ovaj metod nastave zavisi upravo od edukatora koji su se prijavili da učestvuju u projektu.

- Imamo nastavnika iz Novog Pazara koji se među prvima prijavio i molio da bude uključen, ali sigurno ima i onih koji nisu "na ti" sa monitorom. Zato smo odlučili da pilot projekat započnemo sa onima koji su najmotivisaniji – navodi naš izvor u Vladi.

Upravo je nastavni kadar odigrao možda i ključnu ulogu i u uspehu finskog školstva. Nastavnici su u ovoj zemlji izuzetno cenjena profesija, kojoj se vrlo teško pristupa. Osim visokog obrazovanja od najmanje 5 godina, potreban je odgovarajući sklop ličnosti, poznavanje obrazovnog sistema, dosta kreativnosti i posvećenosti, budući da predavači imaju punu slobodu da kurikulum, odnosno nastavni program i način na koji prenose znanje učenicima, osmisle na svoj način.

- Verujemo da učitelji moraju da imaju visoku autonomiju radeći svoj posao - kaže viši savetnik u finskom Ministarstvu prosvete Aki Tornberg.

- Ako su učitelji visoko obrazovani i kada im verujete, postižu se dobri rezultati. Mi ne pritiskamo edukatore, oni ne pritiskaju učenike, koji su bez stalnih testova. Učiteljima dajemo slobodu da rade svoj posao onako kako misle da je najbolje, a deci prostora da odrastu. U Finskoj imamo najkraći školski dan, ne pridaje se toliko vremena formalnom učenju, a rezultati su opet odlični.

Učiteljica Miia Liisa Wanens sa đacima (Foto: Ivana Bezarević)Učiteljica Miia Liisa Wanens sa đacima
Sa tim su saglasni i predstavnici nastavnog kadra u ovoj zemlji.

- Mi učitelji smo tu da pomognemo deci, usmerimo ih i damo osnovna znanja šta bi trebalo da nauče. Zajednički rad je veoma važan i ja nisam neko ko sedi ispred njih, već među njima – kaže nam Miia Liisa Wanens koja kao učitelj radi već 20 godina.

Na njenom predmetu đaci ručno izrađuju predmete, i to, objašnjava nam naša sagovornica, ne male stvari, već jednu veliku ali tokom cele godine.

- Recimo, godinu dana pravimo igračku i krevet za nju. Na taj način deca uče da razmišljaju o procesu i koncentrišu se na njega. To utiče na njihovu kreativnost - rešavanje problema, organizaciju aktivnosti, odabir materijala, tehnike učenja, a rade zajedno, diskutujući... Takođe prave i portfolio u vidu power point prezentacija, šta je bio cilj i da li su uspeli da ga ispune.

Sticanje realnih kompetencija

Ceo finski obrazovni sistem zasnovan je zapravo, na aktivnoj ulozi đaka u procesu učenja. Da li mi je ovo dovoljno jasno, da li bi još trebalo da vežbam - samo su neka od pitanja kojima procenjuju sami sebe. Četvrtinu časova svih predmeta imaju na engleskom jeziku, domaći im ne oduzima više od nekoliko minuta dnevno, a ni sistem ocenjivanja kakav mi poznajemo ne postoji budući da veruju da proces učenja traje celu godinu.

Za osmogodišnjeg Alexa u osnovnoj školi Lauttasaari, najinteresantniji su kompjuterski časovi.

- Lepo je kada koristimo računar ili iPad za vreme nastave jer njima nemamo toliko pristup kod kuće. Učimo kroz edukativne igrice, pravimo prezentacije... – kaže nam učenik drugog razreda, dok njegova drugarica Linnea dodaje da voli što na taj način mogu međusobno da dele znanja, te šalju jedni drugima email poruke.


Za razliku od finskih školaraca za učenike u Srbiji se često kaže da su digitalno spretna, ali ne i digitalno kompetentna. Iako većina njih, naime, veliki deo dana provodi za nekim od elektonskih uređaja, njihova upotreba se uglavnom svodi na zabavu, a računare više koriste kod kuće nego u školi.

Finske škole za razliku od srpskih imaju kompjutere za svu decu, a već od prvog razreda u okviru časova matematike uče i o programiranju kako bi usvojilii osnove – jednostavne operacije i kako se koriste računari.

U Finskoj, učionice nisu jedina mesta za nastavu (Foto: Ivana Bezarević)U Finskoj, učionice nisu jedina mesta za nastavu
Sa programiranjem kao obaveznim predmetom, pak, deca u Srbiji se prvi put susreću tek u 5. razredu, što je novina od prošle školske godine, iako postoje jake inicijative se kao predmet uvrsti od početka školovanja.

- Fokusirani smo na da to ove godine peti razred prođe kako treba, da bismo sledećih godina nastavili da uvodimo ovaj predmet kao obavezan i za učenike šestog, sedmog razreda... – kaže naš izvor u vladi, dodajući da nije poenta samo u kodiranju, odnosno programskom jeziku već algoritamskom, analitičkom načinu razmišljanja – da kad dobije problem dete ume da ga razloži i analizira uzročno-posledične veze...

- Ono što želimo da uradimo je, ne da decu opremimo sa "knjiškim znanjima" za radno mesto, već kompetencijama koje zahteva tržište, da ih naučimo da uče i kritički razmišljaju.

Promene na tržištu ubrzavaju reforme

Novi kurikulum u Srbiji startuje od nove školske godine za 1. i 5. razred osnovnih škola i gimnazije, dok bi u naredne četiri godine promene ciklično trebalo da započnu i za druge razrede.

U Finskoj se reforme kurikuluma sprovede na svakih 10 godina, a u tamošnjem Ministarstvu prosvete razmatraju i skraćenje ovog perioda, budući da se u današnjem okruženju sve ubrzano menja.

Aki Tornberg, viši savetnik u finskom Ministarstvu prosvete (Foto: Ivana Bezarević)Aki Tornberg, viši savetnik u finskom Ministarstvu prosvete
- Moramo se prilagoditi promenama da bismo znali kako da razvijemo kompetencije koje će u budućnosti zahtevati tržište rada. Deset godina je predugo i trebalo bi zapravo sve vreme razmišljati o razvoju kurikuluma i reformama - ističe savetnik Tornberg.

- Svesni smo da su profesije budućnosti negde između postojećih. Kod nas, recimo, biotehnologija raste velikom brzinom i znamo da imamo mnogo polja u našoj industriji koja rade u okviru ove nauke. Tu se dešavaju inovacije i ključno je znati kako razvijati nove veštine, te kako bi škole i obrazovni sistem trebalo da reaguju.

Što se više učesnika uključi u reforme dobiće se bolji rezultati, a promene će manje nailaziti na otpor, izričit je Tornberg. Poslednji kurikulum u Finskoj bio je objavljen online i pre nego je završen, jer su, ističe naš sagovornik, želeli da sakupe komentare od što više učesnika - profesora, đaka, roditelja, asocijacija i sl...

Budući da je Tornerg proveo neko vreme u Srbiji, radeći takođe u sektoru obrazovanja, pitali smo ga, može li Srbija u reformama iskoristiti iskustva finskog sistema, te odakle početi.

Iako su, odgovara Tornberg, jedan od najbolje uspostavljenih sistema obrazovanja, i u Finskoj u velikoj meri koriste iskustva drugih.

- Pažljivo pratimo šta se radi u EU, koje ideje se razvijaju, diskutujemo o njima i pokušavamo da modifikujemo naš sistem. Dobre ideje i iskustva uvereni smo, mogu i trebalo bi da budu primenljive svugde u svetu, a dalje sve zavisi kako ćete takav sistem prilagoditi svom – ističe.

- Poredeći naša dva sistema - zaključuje naš sagovornik - način organizovanja škola može biti sličan. Svaki sistem ima svoje specifičnosti, ali u tome kako napraviti i organizovati sadržaj u velikoj meri mogu pomoći iskustva drugih zemalja, i zato je važno gledati kako drugi rade i deliti znanja. Suština je dakle, razmeniti ideje i započeti reforme - naročito na početku kako bi znali odakle krenuti.

Ivana Bezarević
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.