Srećni ljudi koji ne strahuju od neuspeha - Šta se krije iza prosperiteta Finske i njenih građana?
Ima mnogo toga što naš "srpski mentalitet" ne može da razume u vezi sa činjenicom da su Finci najsrećnija nacija. Na stranu surovi vremenski uslovi, nema ovde "galame" ni balkanske srčanosti na koju smo navikli. Za naš pojam Finci su uzdržani. Uz to, skloni su depresiji i posle 10 uveče, kad srpska prestonica tek počinje da živi, na helsinškim ulicama nećete sresti mnogo ljudi.
Ovo je zemlja u kojoj se i ne isplati zaobilaziti zakone - svake godine se objavljuju izveštaji o zaradama građana tako da i vaš komšija može da proveri kako stojite finansijski, dok više od 80% njih ističe da rado plaća porez (?!).
Ono što se na prvi pogled ne vidi međutim, jeste da je ovako transparentno postavljen sistem efikasan i daje konkretne rezultate - odsustvo diskriminacije, jednakost svih, cenjeno školstvo, kvalitetnu socijanu i zdravstvenu zaštitu, predvidljivost poslovanja. Element poverenja i tačnosti uočavate i pri najmanjoj komunikaciji s Fincima, naročito poslovnoj.
U izveštaju Ujedinjenih nacija o najsrećnijim zemljama na svetu, Finska je u odnosu na prethodnu godinu, do liderske pozicije napredovala za 5 mesta. Srbija je 78 na listi. Pokazatelji na osnovu kojih se meri sreća država su BDP, društvena podrška, očekivano trajanje života u punom zdravlju, društvene slobode, velikodušnost i odsustvo korupcije.
- Kad pogledam svoj život, sve ove godine osećala sam se sigurno - priča nam sredovečna radnica u malom caffe baru na popularnom ostrvu Suomenlinna.
- U novimama svakodnevno čitamo i o dosta loših stvari koje se ovde dešavaju, ali ljudi su, bez obzira na to, sigurni.
Da svaki pojedinac postaje važan akter u dostizanju dobrobiti društva, doprinosi najbolji sistem obrazovanja na svetu. Školovanje u Finskoj je besplatno za sve. Deca se uče da su svi jednaki, ali da ostanu svoja i budu ono što jesu. Lična inicijativa i inovacije se posebno vrednuju. Kako smatraju da je obrazovanje ključ za napredak, ne iznenđuje i da je Finska danas među tri najbolje zemlje za startape, a promena stava o neuspehu - od negativnog konteksta do iskustva iz koga se uči, okrenula je celu naciju preduzetništvu. Naročito mlade.
Finska je posednjih godina svakog novembra utočište i za više od 2.000 startap kompanija iz celog sveta - Slush konferencija, ponikla u studentskim krugovima Helsinkija, okupi više od 15.000 učesnika, preduzetnika i predstvnika venture kapitala, što je svojevrsan prozor u svet za mlade Fince. Država, osim toga, dodatno podržava komercijalizaciju njihovih ideja i nudi sredstva i usluge za inovativne kompanije u ranoj fazi.
Pirkka Sippola iz Startup Saune, jednog od najuspešnijih programa rane akceleracije u Severnoj Evropi, nastao kao inicijativa studenata Aalto univerziteta, objašnjava nam da su preduzetničke inicijative kulminirale desetak godina unazad. Da bi se izborili sa surovim, hladnim okruženjem i ograničenim resursima, Finci su još ranije shvatili da "moraju da promene svest i budu na visokom nivou", a privreda koja se dugo oslanjala na šumska prostranstva, spoznala je kao svoj najvažniji sektor elektroniku i IT industriju.
- Imamo dobar backup sistem za startape, kakav retko postoji u drugim zemljama - ističe Sippola.
- Ako, recimo, pokrenete startap u SAD i posao se ne razvije, za nekog to može predstavljati životni krah. Kod nas je okruženje takvo da je rizik minimalan, pa ako ne uspete iz prve, to vam neće uništiti život. Naprotiv, ohrabriće vas da pronađete pravu ambiciju i, ako stvarno predano radite za svoju ideju, dobićete podršku sistema.
Osim svima poznate Nokie, Finska se prepoznaje i po operativnom sistemu Linux, ovde je nastala SMS poruka, monitor za srce, popularne kompjuterske igre Angry Birds, Clash of Clanes (ova industrija naročito doživljava popularnost poslednjih godina). Finska je uostalom, podsetimo se, prva zemlja na svetu koja je pristup brzom internetu proglasila osnovnim ljudskim pravom.
Pa, onda, ako su se Finci, koji su svoju nezavisnost stekli pre 100 godina, u surovoj klimi na udaljenom mestu, izborili "sa svim nedaćama na putu" i našli se među vodećim državama kad se govori o uređenosti društva, tehnološkom razvoju, inovativnosti, nezavisnom sudstvu, pouzdanosti kompanija, blagostanju građana - zašto ne bi mogla i Srbija?
Helsinškim ulicama poput Beograda voze tramvaji 7, 2, 10, krstare autobusi 65, 76, 16... Prestonice obe zemlje su "na vodi". Helsinki prepoznaju po Trgu Senata, Crkvi u kamenu, čuvenoj skulpturi posvećenoj kompzitoru Sibelijusu u istoimenom parku. Tu je i veliki Panormaski točak u luci, u blizini Starog marketa, kakav bi, prema nekim najavama, mogao da dobije i Beograd.
Finsku ćete, međutim, napustiti uvereni da promena svesti o svojim mogućnostima, međusobna podrška, lične inicijative i istinsko razumevanje poboljšanja života kroz digitalizaciju, mogu stvoriti izvanredne, konkurentne proizvode i usluge, te da ćemo se sa inovativnim rešenjima sa dalekog severa tek susretati.
Ne pravimo, na koncu, ovde nikakvo poređenje tražeći sličnosti i razlike između "nas i njih". No ipak, valjalo bi se na najsrećnije ljude na svetu, bez obzira na to kako ko od nas gleda na doživljaj sreće, ugledati po nečemu - pre svega disciplini, posvećenostii, veri i požrtvovanosti da uradimo nešto za sebe.
Ivana Bezarević
Narednih dana na eKapiji pratite priče o sistemu obrazovanja u Finskoj i kako Srbija može iskoristiti iskustva ove zemlje u modernizaciji obrazovanog sistema koji podstiče preduzetništvo i ekonomiju zasnovanu na znanju.
A kako izgleda helsinško proleće pogledajte u našoj galeriji
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
25.04.2024. | Saobraćaj
Air Serbia prevezla milionitog putnika od početka godine
25.04.2024. | Saobraćaj
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
25.04.2024. | Građevina
Ovo su pobednici nacionalnog nivoa takmičenja Saint-Gobain Architecture Student Contest 2024
25.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Energija
Danijela Isailović, menadžerka OIE Srbija - Povezujemo ključne igrače u OIE sektoru u Srbiji i svetu
24.04.2024. | Energija
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
Energy Net - Energija je u osnovi našeg biznisa
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
Poslovne šanse
25.04.2024. | Industrija
Beogradsko Narodno pozorište nabavlja baletske špic patike
25.04.2024. | Industrija, Građevina
Visokogradnja inženjering planira gradnju proizvodnog objekta u okolini Jagodine
25.04.2024.. | Industrija, Građevina
25.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Zlatibor dobija rekreaciono jezero na lokaciji "Krst" - Raspisan tender za izradu dokumentacije za izgradnju brane Miladin Pećinar
25.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
25.04.2024. | Industrija, Građevina
Beograd sanira 6 nesanitarnih deponija, naručena izrada projekta
25.04.2024. | Industrija, Građevina
25.04.2024. | Zdravstvo
Apoteka Beograd želi veću ulogu na domaćem tržištu - Traži se firma za repozicioniranje brenda
25.04.2024. | Zdravstvo
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Vesti