NavMenu

Evropska komisija za 2018. predviđa najbrži privredni rast Srbije u protekloj deceniji

Izvor: Tanjug Četvrtak, 03.05.2018. 15:45
Komentari
Podeli
(Foto: Birute Vijeikiene/shutterstock.com)
Evropska komisija smatra da će Srbija u 2018. godini zabeležiti najbrži privredni rast u poslednjih deset godina, koji će, kako se navodi u najnovijem prolećnim prognozama, iznositi 3,3%.

Za 2019. godinu, Evropska komisija predviđa da će bruto domaći proizvod (BDP) Srbije porasti na 3,5%.

Obe projekcije su na nivou iz prethodnog novembarskog izveštaja, odnosno jesenjih ekonomskih prognoza Evropske komisije za evropske zemalje.

Eksperti EK očekuju da će domaća tražnja u Srbiji dodatno ojačati ove godine na krilima rasta potrošnje i investicione aktivnosti, uz podršku kontinuitanog priliva direktnih stranih ulaganja.

Prema njihovoj projekciji, srpski izvoz će ostati snažan, mada će neto doprinos izvoza rastu, kako navode, i ove godine biti negativan zbog jačeg rasta uvoza. Kako prognoziraju, izvoz će ove godine skočiti za 9,7%, a dogodine za 8,8%, dok će uvoz u 2018. zabeležiti rast od 9,4%, a sledeće od 7,6%.

Predviđa se da će se inflacija postepeno vratiti na središnji nivo u okvirima targetiranog raspona centralne banke od 3% odsto plus/minus 1,5%.

Srbija će, navode iz EK, i dalje imati budžetski suficit, ali skreću pažnju da i dalje postoje fiskalni rizici koje ne treba zanemariti.

Stopa nezapslenosti u Srbiji će, prema projekciji EK, ove godine pasti na 12,1% sa prošlogodišnjih 13,6%, a iduće godine će iznostiti 10%.

- Kratkoročni indikatori ukazuju na ubrzanje privrednog rasta Srbije na početku 2018. godine, a u prilog tome govori činjenica da je industrijska proizvodnja u prva dva meseca ostvarila snažan rast, a ubrzala je i maloprodaja, što govori o rastu domaće potrošnje - navodi se u izveštaju.

Nove investicije i ciklus privrednog rasta u punom su zamajcu, ocenjuje EK, i dodaje da će rast ulaganja ostati snažan zahvaljujući povećanom prilivu direktnih stranih investicija i većoj kapitalnoj potrošnji srpske vlade.

Privatna potrošnja biće drugi ključni pokretač privrednog rasta, konstatuje se u dokumentu i dodaje da su veća zaposlenost i blago povećanje plata već doprineli ubrzanju ekonomske ekspanzije.

- Posle porasta spoljnotrgovinskog debalansa prošle godine, očekuje se da on uglavnom ostane stabilan u ovoj godini ali na povišenom nivou. Iako je u celosti pokriven stranim direktnim investicijama, obim deficita tekućeg računa ukazuje na veliku ekonomsku ranjivost. Fluktuacije cena sirovina i preokreti na međunarodnim tržištima kapitala predstavljaju i dalje glavne rizike po prognozu privrednog rasta - mišlejnja je EK.

Dalje se navodi da je u 2017. godini konsolidovani budžet na nivou države prvi put u više od jedne decenije bio u suficitu od 1,2% BDP-a, što je daleko nadmašilo inicijalne i kasnije revidirane ciljeve kojima je projektovan deficit. Kao i u prethodne dve godine, ovaj rezultat je uglavnom postignut zahvaljujući jačanju prihoda.

Preliminarni podaci za prvi kvartal, dodaje se u dokumentu, ukazuju na nastavak ovakvih rezultata uz ostvarenje boljih prihoda od očekivanih. Imajući u vidu nedavno povećanje plata i penzija, procenjuje se da će budžetski suficit u naredne dve godine biti manji. Takođe se predviđa da će javni dug, ne računajući potencijalni dug po osnovu restitucije, pasti i ostati ispod 60 procenata BDP-a. Kako se precizira, u 2018. godini javni dug će iznositi 58,9% BDP-a, a u 2019. godini 55,9% BDP-a.

Ipak, kako se procenjuje, dobri fiskalni izgledi i rastući pritisci na strani potrošnje i dalje će stavljati na ispit vladinu rešenost da održi strogu kontrolu tekućih rashoda, posebno u pogledu troškova za zarade u javnom sektoru i troškova za penzije.

Okončanje stendbaj aranžmana sa MMF-om i disfunkcionalni sistem fiskalnih propisa takođe doprinose neizvesnosti u pogledu budućeg kursa fiskalne politike. Pored toga, velike poreske i reforme javne administracije i preduzeća u državnom vlasništvu, sa potencijalno znatnim budžetskim efektima, i dalje nisu završene, navodi se u Prolećnim ekonomskim prognozama Evropske komisije, u delu posvećenom Srbiji.

Kada je reč o zemljama regiona, Hrvatsku ove godine, prema proceni EK, očekuje rast od 2,8%, a iduće godine od 2,7%, Sloveniju rast od 4,7%, odnosno 3,6%.

Za Makedoniju se predviđa u ovoj godini rast od 3,1%, a dogodine od 3,3%, za Crnu Goru 3% u ovoj, odnosno, 2,9% u sledećoj godini. Bugarska može da se nada rastu od 3,8% u 2018. godini, a naredne od 3,7%, Rumunija 4,5% ove i 3,9% iduće godine, a Albanija 3,6% i 3,9%, respektivno.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije

Feka Automotive gradi energetski efikasan proizvodni objekat - EBRD odobrila 15 mil EUR

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podržava ovu investiciju odobravanjem kredita od 15 mil EUR kompaniji Feka Automotive (Feka), proizvođaču automobilske rasvete iz Srbije. Feka, koja ima ugovore o snabdevanju sa vodećim međunarodnim proizvođačima automobila kao što su Tojota, Folksvagen i Stelantis, koristiće sredstva da poboljša svoju ukupnu efikasnost i poveća dostupnost pouzdanih uređaja za osvetljenje

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.