NavMenu

Srbi bez prava na zlatne poluge - građanima naše zemlje nije omogućeno očuvanje kapitala ulaganjem u zlato

Izvor: Biznis Četvrtak, 30.10.2008. 12:49
Komentari
Podeli

Kako u vreme finansijske krize tradicionalno raste prodaja zlata, koje u tim periodima važi za najsigurniji oblik čuvanja kapitala, može se očekivati da i građani Srbije, koji poseduju značajne količine deviza, imaju mogućnost da ostvare ovu investiciju. Nažalost, domaći propisi im to onemogućavaju, mada iz NBS nismo bili u mogućnosti da saznamo zašto.

U EU po zlato

Da je ovakva praksa koja sprečava građane Srbije da osiguraju svoj novac - ako nemaju poverenja u štednju, berzu ili fondove - diskriminatorska, dokazuju i podaci o kretanju cene zlata. Cena žutog metala je u konstantnom porastu na svetskom tržištu. Mada je početkom meseca zlato dostiglo cenu od 900 dolara, trenutno mu se cena kreće na nivou od 724 dolara za finu uncu.

Ipak, novčići od jedne unce su se doskora prodavali veoma dobro, a kovnice novca sada rade bez prestanka. Inače, prema pisanju medija, zlatna groznica zahvatila je zemlje regiona. Prema rečima Ivane Moro, suvlasnice slovenačke firme "Moro" , interesovanje je zaista u porastu. Kažu da u poslednje vreme imaju mnogo kupaca iz Hrvatske, a kompanija ima licencu austrijske kovnice "Mince Osterajh" iz Beča za Srbiju, ali zakon još ne omogućava prodaju u Srbiji.

Kompanija se bavi prodajom zlatnih poluga i zlatnika koje kupuju u nekim od najpoznatijih svetskih kovnica, kao što su 800 godina stara kovnica "Mince Osterajh" iz Beča i švajcarska kovnica "Argor Heraus" iz Lugana. Investiciono zlato koje prodaju ima sertifikat o čistoći, koja po propisima EU mora imati biti najmanje 22 karata, kao i potvrdu o poreklu. Ti podaci, osim na overenom papiru koji daju kupcima uz zlatne poluge kupljene u njihovoj trgovini, ugravirani su i na samim polugama.

Među investitorima u Sloveniji najveća je potražnja za polugama od 250 i 100 grama od čistog zlata (999,9/1.000 - 24 karata) kovnica "Argor Heraus" i "Bečka filharmonika", kao i kovnice "Mince Osterajh" iz Beča mase jedne fine unce (31,1035 grama).

Zlato dobra investicija

- Imamo klijente Srbe koji žive u Sloveniji. Struktura klijenata ide od studenata do profesora fakulteta, direktora firma, lekara. Zapravo klijenti su nam svi oni koje žele da osiguraju svoje imanje u zlatu - kaže Moro.

Prema njenim rečima, ljudi nisu dovoljno informisani o mogućnosti ulaganja u zlato, kao investiciji zvanoj "safe haven".

- Smatramo da je ljudima oduzeta mogućnost da svoje imanje, svoj socijalni status, osiguraju sami. Ljudi nisu osvešćeni i ne dolaze koliko bi mogli i koliko bi trebalo - kaže Moro.

U celoj Evropi se, prema njenim rečima, već nedeljama čeka na izradu zlatnih poluga i zlatnika, koje izdaju centralne banke. Američka kovnica "Ju-Es mint" od avgusta 2008. ne isporučuje zlatnike u EU, isto kao i kovnica "Kanadian mint".

Poziv na pretplatu na BIZNIS na www.biznisnovine.com

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.