NavMenu

Za veću stopu privrednog rasta Srbiji potrebna visoka tehnologija proizvodnje - Nedostaju i skuplji proizvodi

Izvor: Dnevnik Nedelja, 19.11.2017. 14:06
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Nagy-Bagoly Arpad/shutterstock.com)Ilustracija
Izvoz robe i usluga u Srbiji danas dostiže više od polovine vrednosti BDP-a, dok je pre osam godina, 2009. činio samo 26,8% godišnje vrednosti svega ostarenog.

Po tom procentu bolji smo od mnogo zemalja EU, gde je prosečan udeo izvoza robe i usluga niži od 44% BDP-a, pa čak i od Nemačke. To, kako je ocenio i Ivan Nikolić, urednik Makroekonomskih analiza i trendova, nije dovoljno za bolji život, a nedostaje nam da proizvodimo ono što skuplje možemo prodati na tržištu.

- Uzrok nedovoljnog ekonomskog rasta Srbije nije manjak industrije niti nedovoljan izvoz. Oba izvora rasta bruto domaćeg proizvoda u našoj zemlji su iznad evropskog proseka, ali nevolja je u tome što sve ono što donosi povećanje BDP-a stvara malu dodatnu vrednost. Da bi se bolje živelo, treba proizvoditi ono što može skuplje da se proda - zaključio je Nikolić.

Dodaje da je srpski hendikep to što su izvori rasta niskoproduktivne delatnosti. Tako, objašnjava Nikolić, prerađivačka industrija koja je okosnica deviznog priliva Srbije stvara tri četvrtine robnog izvoza, a u zemama EU 83%, što se može smatrati dobrim da nije jednog "ali". To ali, kaže Nikolić, je činjenica da je tehnološka struktura ovog sektora u Srbiji nepovoljna.

U visokotehnološke oblasti ubrajaju se proizvodnja računara, elektonskih i optičkih proizvoda i proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata, dok u srednje visokoj tehnološkoj grupi pripadaju proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, električne opreme, nekih mašina i opreme, motornih vozila, prikolica, poluprikolica i ostlaih saobraćajnih sredstava. Kada se sve to zna onda je mnogo jasnije zašto je visok deficit Srbije u spoljnotrgovinskoj razmeni posledica niskoproduktivnih delatnosti koji su izvori njenog privrednog rasta.

Nikolićev zaključak je da Srbija ne ostvaruje veće stopa rasta zato što nedovoljno proizvodi i što je njena roba jeftina, a da bi postizala veće stopa rasta BDP-a mora da proizvodi više onoga što je isplativo.

Da je Srbiji potrebna nova industrija za brži rast poznato je već godinama, ali nesporno je da ona čini sve kako bi privukla što veći broj investitora. U tome jeste uspešna, a to potvrđuje i činjenica da je u Srbiji bilo poslednjih godina više investicija nego u sve druge države regiona zajedno. Daju se posebne pogodnosti pa i subvencije invesitorima kako bi upravo ovde proizvodili, ali i dalje je problem u tome kakve investicije nam dolaze. E, tu se malo toga može učiniti, a da je to tako ovih dana potvrdila je i srpska premijerka Ana Brnabić.

Ona je komentarišući analizu organizacije Clean Glothes Camping da 100.000 srpskih radnika šije odeću za velike evropske kompanija za male pare i lošim uslovima, a da pri tom država subvencioniše takve investitore i žmuri na kršenje Zakona o radu, odgovorila da je "lako kritikovati, a teško otvarati nova radna mesta". Podsetila je da je dovođenje novih investitora, pa makar se oni bavili i šivenjem, jedini način za smanjenje nezaposlenosti i pohvećanje prihoda.

- Najviše bi Vlada volela da otvara radna mesta koja imaju prosečnu platu od 2.500 EUR i više. Mi nismo bili ta ekonomija, nismo bili i nismo još uvek dovoljno infrastrukturno opremljeni, ni dovoljno povezani da možemo da privlačimo te vrste investicija, niti je obrazovanje na nivou da ekonomija bude zasnovana na inovacijama - objasnila je premijerka.

U takvoj situciji, najodgovorniji potez bilo je da se dovode "investitori kakvi dolaze u tom trenutku", naglasila je premijerka Ana Brnabić dodajući da se tada odlučuje da li "ljudima dati neki posao sa nekom platom, ili da nemaju posao i da nemaju platu".

Visoka tehnologija

- Ne ide nam na ruku i to što srednje visoku i visoku tehnologiju proizvodnje kod nas ima jedva 23% prerađivačke industrije. Pri tom je ovaj tehnički razvijeniji deo proizvodnje u 2016. stvarao samo 765 EUR po stanovniku. Istovremeno, takva proizvodnja u Bugarskoj vredela je 26% više, u Rumuniji 2,2 puta više, u Sloveniji 5,2 puta više, a u Nemačkoj čak 10,3 puta više - istakao je Nikolić.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.