NavMenu

Ko zarađuje kad u Srbiji dune vetar?

Izvor: Blic Utorak, 24.10.2017. 19:46
Komentari
Podeli
U Srbiji su do sada otvorena tri vetroparka i tu se neće stati. U planu je i izgradnja još šest, od kojih se jedan uveliko gradi. Ulažu domaće kompanije, ali i izraelske, italijanske, belgijske, ruske, američke, arapske... Uskoro će im se pridružiti i Elektroprivreda Srbije.

- Do sada su u Srbiji otvorena tri vetroparka: Kula, snage 9,9 megavata, zatim La Piccolina – 6,6 megavata kao i Malibunar, snage osam megavata. U planu je i izgradnja vetroparkova u Kovačici (104,5 MW), kao i Čibuka, (158 MW), vetroparka Plandište, (102 MW), dok je kompanija MK Fintel Wind počela izgradnju prve faze trećeg vetroparka Košava (69 MW). U toku je gradnja vetroparka Alibunar, snage 42 MW - kažu za Blic u Ministarstvu rudarstva i energetike.

EPS gradi vetropark u Kostolcu na površinskim kopovima

I u Elektroprivredi Srbije razvijaju projekte obnovljivih izvora energije i u toku je priprema izgradnje vetroparka snage 66 megavata u Kostolcu.

- Planirana je izgradnja na prostoru zatvorenih površinskih kopova i odlagališta EPS-ovog ogranka TE-KO Kostolac. Urađena je studija opravdanosti sa idejnim projektom izgradnje i priprema se projekat za građevinsku dozvolu. Merenja na terenu i dalјe traju, a dosadašnji rezultati pokazuju da je procenjena snaga vetroparka od 66 megavata praktično zagarantovana. Očekivana godišnja proizvodnja električne energije u vetroparku je oko 150 miliona kilovat-sati. Predviđeno je da se u okviru vetroparka podigne 20 stubova sa vetroagregatima. Visina stubova biće 117 metara, a poluprečnik elise 63 metra, tako da će ukupna visina vetrogeneratora biti 180 metara - ističu za Blicu EPS.

Srbija ima cilj da do 2020. proizvodi 27% električne energije iz obnovljivih izvora. Trenutno smo nadomak zacrtanog - 23%. Gde smo u odnosu na Evropu, možda najbolje može da ilustruje podatak da se u Holandiji, recimo, od početka godine svi vozovi Nacionalne železničke kompanije napajaju strujom koju stvaraju vetroparkovi, pa se oko 600.000 putnika koji dnevno putuju potpuno prevoze zahvaljujući snazi vetra. Jedna vetrenjača za svega sat rada može da napaja voz sa dovoljno energije da pređe oko 190 kilometara. Naredni korak u Holandiji je da se utrošak energije po putniku smanji za 35 odsto do 2020. godine. S druge strane, Nemačka planira da do 2050. u potpunosti pređe na obnovljive izvore energije a danske vetroturbine već sada proizvode više struje nego što je potrošnja u celoj zemlji, pa njome snabdeva Nemačku, Švedsku i Norvešku.

Ukupna ulaganja i do milijardu evra

Ulaganja u energiju vetra, međutim nisu mala. Za izgradnju jednog megavata za vetropark potrebno od 1,5 do 2 mil EUR. Kada preračunamo i ono što je izgrađeno i što je u planu ispada da je vrednost investicije u vetroparkove od 750 do milijardu evra.

- To su složene tehnologije, kojima radna snaga nije ključni faktor za process proizvodnje, ali je na tim projektima u toku izgradnje svakako angažovana građevinska operativa – u proseku od 400 – 700 ljudi po vetroparku - ukazuju u ministarstvu rudarstva i energetike.

Najveći među vetroparkovima je Košava, koji gradi srpsko-italijanska kompanija MK Fintel Wind u okolini Vršca. Ova kompanija koja je u sastavu MK grupe Miodraga Kostića, inače je vlasnik prva dva vetroparka u našoj zemlji kod Kule i Vršca (La Piccolina - Energobalkan). Vetropark Kula, prvi je u Srbiji, a MK Fintel Wind ga je otvorio 2015. a godinu dana kasnije pustili su u rad i dva vetrogeneratora La Piccolina, u selu Zagajica, kod Vršca. Ovim trećim projektom predviđeno je da se u ataru Izbišta, za početak, podigne 20 vetrogeneratora jačine 69 megavata, koji će strujom snabdevati 40.000 domaćinstava. Vrednost investicije je 124 mil EUR.

Investitor u Vetropark Malibunar u alibunarskoj opštini je belgijski Elicio, koji takođe će uskoro početi izgradnju druge vetroelektrane Alibunar, uz finansijsku pomoć IFC.

Snaga jugoistočnih vetrova na prostorima Banata biće iskorišćena izgradnjom vetroparka u ataru opštine Kovačica, a koji će po najavama vlasnika projekta Enlight Renewable Energies, izraelske kompanije koja se bavi izgradnjom postrojenja za obnovljivu energiju, početi da radi 2018. godine na prostoru upravo ove južnobanatske opštine. Čitav projekat koštaće 189 mil EUR, od kojih 142 miliona obezbeđuju bankarski krediti i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

U Čibuku 1 gde takođe niče vetropark sastavni je deo Vetroelektrana Balkana, u vlasništvu su Tesla Winda, mešovitog preduzeća koje su osnovale kompanija Masdar za obnovljivu energiju iz Abu Dabija, koji je već u Evropi sagradio četiri vetroparka, i Čibuk Wind Holding, podružnica građevinske firme za vetro energiju Continental Wind Partners u SAD. Inače, aktuelni premijer Srbije Ana Brnabić bila je direktor Continental Wind Partners i predstavnik Srpskog udruženja za vetar.

Još 2013. u Plandištu je još postavljen kamen temeljac, kako je tada najavljeno prvog vetroparka u Srbiji. U pitanju je investicija vredna 160 mil EUR, preduzeća NIS Energowind.

A zašto je baš snaga vetra atraktivna?

Odgovor sigurno leži u činjenici da povlašćeni proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, zaključuje ugovor o otkupu električne energije, a država garantuje podsticajnu otkupnu cenu ( feed in tarife). Subvencija za investicije u vetar nema - ali je Elektroprivreda Srbije u obavezi da od investitora 12 godina otkupljuje struju po povlašćenim tarifama. To, između ostalog, omogućavaju i građani, jer kroz račune za struju - plaćaju obaveznu OIE taksu za obnovljive izvore energije.

- Proizvođačima se garantuje cena u periodu od 12 godina, a iznos novca zavisi od toga koliko električne enegrije investitor proizvede u podsticajnom periodu - ukazuju za Blic u ministarstvu energetike.

Inače nezvanično postoje najave da kada se postigne kvota od 500 megavata, da će se promeniti i model podsticaja.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca

Gradska uprava grada Kruševca raspisala je javni poziv za izgradnju parking prostora sa pristupnom saobraćajnicom na planini Jastrebac. Procenjena ukupna vrednost radova bez PDV-a iznosi 24.196.392 dinara. Rok za prijavu je 13. maj. Detalje pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.