NavMenu

Na bolovanju i do 15% radnika - Država pojačava kontrole, radnici strahuju za poslove

Izvor: Dnevnik Petak, 13.10.2017. 11:08
Komentari
Podeli
(Foto: Dragon Images/shutterstock.com)
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Ministarstvo zdravlja najavili su pojačanu kontrolu bolovanja zaposlenih. Pojačana kontrola neće, kako je objašnjeno, doneti uvođenje nekih novih provera zaposlenih koji zbog bolesti odsustvuju zbog posla, već će se samo više nego dosad insistirati na mehanizmima provere opravdanosti bolovanja.

I dosad su poslodavci koji nisu bili zadovoljni čestim bolovanjima svojih zaposlenih imali pravo da od RFZO traže proveru opravdanosti odsustva sa posla.

Ministar za rad Zoran Đorđević objašnjava da je posle razgovora sa kineskim i turskim investitorima, ali i sa sindikatima u Unijom poslodavaca Srbije, postalo jasnije da je bolovanje jedan od problema koji zadaje velike muke poslodavcima, s obzirom na to da utiče na celokupnu proizvodnju odnosno da u nekim periodima tokom godine nema ko da radi. Kako je po pravilu reč o bolovanjima kraćim od mesec dana, to vezuje ruke poslodavcima da primaju nove radnike, pa tako trpi proizvodni proces. Istu muku muče i strani i domaći privrednici.

Kolika je ta muka najbolje ilustruje poruka srpske premijerke Ane Brnabić da se može dogoditi da mnogi investitori odu iz Srbije ukoliko se nešto ne promeni, jer ne mogu da planiraju posao. Ona je dodala da će se na proveru bolovanja ići i zbog zloupotreba jer postoje fabrike u kojima kad dođe vreme setve radi 30% ljudi, a ostali su na bolovanju.

Predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković navodi podatak da je 12-15% zaposlenih na bolovanju, što je znatno iznad evropskog proseka i govori da smo "ili vrlo bolesna nacija ili da ta bolovanja nisu realna".

Šta će zapravo značiti pojačana kontrola bolovanja? Ministar zdravlja Zlatibor Lončar objašnjava da ona zapravo ne donosi ništa novo i da će se i dalje striktno primenjivati zakonski propisi, jedino što će se sada intenzivnije kontrolisati izabrani lekari koji često otvaraju bolovanje i komisije koje odobravaju bolovanja duža od 30 dana. On ne vidi nikakav problem u tome da se bolovanje proverava, jer smatra da neko ko je zaista bolestan ne bi trebalo se plaši kontrolne provere, a s druge strani oni koji su na "lažnom" bolovanju imaju razlog da se ljute, jer će najzad biti uhvaćeni u prevari.

- Ko god ima razloga da bude na bolovanju, apsolutno će biti, ali onaj ko nema razloga, moraće da se vrati na posao - poručio je Lončar.

U priču oko čestih bolovanja radnika, a i o zloupotrebi odstustva zbog bolesti, uključila se i Privredna komora Srbije. Predsednik PKS Marko Čadež objašnjava da je ova institucija preporučila kompanijama i poslodavcima da razmišljaju o fleksibilnijem modelu odnosno da radnici dobiju slobodne dane kada su im potrebni, a da ih kasnije nadoknade.

Drugim rečima, PKS se zalaže da poslodavci predvide mogućnost da se pojedinim radnicima koji imaju kod kuće poljoprivredne radove u vreme setve i žetve daju slobodni dani kako oni ne bi uzimali bolovanje za njihovo obavljanje. Međutim, čak i da se inicijativa PKS prihvati ostaje problem ko će raditi u vreme kada se radnicima daju slobodni dani, jer proizvodnja ne trpi zastoj, a za nekoliko dana se ne mogu zaposliti novi radnici.

(Foto: Dmitry Kalinovsky/shutterstock.com)
Dakle, jedini način da se reši problem jeste da oni koji su zaista bolesni idu na bolovanje, a radnici koji to nisu rade, bez obzira na to što imaju i nekih privatnih poslova. Insistiranje investitora i poslodavaca da se država aktivno uključi u pitanje rešavanja bolovanja radnika, bez obzira da je reč o privatnim ili domaćim firmama, dolazi u trenutku kada srpski radnici inače sve manje odsustvuju sa posla, jer su svesni da time rizikuju da ostanu bez radnog mesta.

Naime, broj radnika koji koriste bolovanja smanjuje se iz godine u godinu, a pogotovo je manje onih koji odustvuju duže od mesec dana. Na bolovanje se odavno ne ide u meri kao nekad, jer se za te dane radnicima isplaćuje zarada u visini od 65 odsto redovne, što dovodi do toga da i bolesni dolaze na posao. Takođe, radnici zaposleni u privatnim firmama dobro znaju da česta odsustva sa posla jesu siguran "put" ka otkazu.

Lekari ne žele da pričaju o tome da li olako daju radnicima bolovanja, ali i ne pristaju da njihovu stručnu oceno o nečijem zdravlju procenjuju poslodavci ili investitori. Odluku o nečijem zdravlju odnosno opravdanosti bolovanja može dati samo lekar kroz Komisiju RFZO i to nikada nije ni bilo sporno. Lekarska praksa pokazuje da radnici koji bi nekoliko dana morali da odleže kada je u pitanju grip neće da uzimaju bolovanje, već bolesni idu na posao iz straha da ne ostanu bez radnog mesta, a da se na ovaj korak odlučuju samo oni koji su zaista bolesni. Pri tom, ne spore da postoje zloupotrebe bolovanja, ali ne u onoj meri u kojoj to ističu poslodavci.

Prema podacima RFZO u prvih šest meseci ove godine lekarske komisije imale su 135.876 poseta i cenile dužinu privremene sprečenosti za rad. To je, kako navodi RFZO, za 4,9% slučajeva manje nego lane. Bolovanja kraća od mesec dana idu na trošak poslodavca, dok ona duža isplaćuju se iz kase RFZO, pa zbog toga ova zdravstvena insitucija nema podatke o korišćenju bolovanja koja su kraća od 30 dana.

Gazda i sada može da kontroliše

Sindikati smatraju da priča o bolovanjima i njihovoj zloupotrebi zapravo predstavlja dodatni pritisak na zaposlene da ne smeju da se razbole, a poslodavcima daje za pravo da ih još više opterete u cilju povećanja profita. Jer, kako ističu, i prema sadašnjem Zakonu o radu, radnici imaju obavezu da u roku od tri dana gazdi dostave potvrdu o otvaranju bolovanja, a on i sada ima pravo da ukoliko posumnja u zloupotrebu bolovanja zatraži da se o njegovom trošku u specijalizovanoj instituciji po njegovom izboru proveri zdravstveno stanje radnika. Ukoliko radnik to odbije, gazda može da mu da otkaz. Sada bi, dodaju sindikati, proveru trebala da obavlja država i time oslobodi gazde plaćanja troškova, mada je on to mogao da učini sam i dosada.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

06.12.2023.  |  Građevina, Saobraćaj

Tender za nastavak radova na Bulevaru patrijarha Pavla - Vrednost gradnje saobraćajnice od Mosta na Adi do Rakovice 2,5 milijardi dinara

Javna nabavka za nastavak radova na Bulevaru patrijarha Pavla, odnosno na potezu od Mosta na Adi do dela ovog bulevara u Rakovici, koji je već završen, danas će biti raspisana, najavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić, prenosi Beoinfo. Dodao je da će radovi, čija je vrednost oko 2,5 milijardi dinara, krenuti čim se izabere novi izvođač i na taj način značajno će se rasteretiti saobraćajni čep koji

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.