NavMenu

Srbija dobija Nacionalni aortni centar

Izvor: Blic Četvrtak, 21.09.2017. 08:53
Komentari
Podeli
(Foto: Sergey Nivens/shutterstock.com)
Broj aneurizmi u našoj zemlji raste, što zbog produžavanje životnog veka, što zbog izloženosti faktorima rizika u koje spadaju: povišen krvni pritisak, pušenje, gojaznost i viši nivo masnoća u krvi.

Aneurizma trbušne aorte je proširenje aorte, odnosno ispupčenje napunjeno krvlju. Takvo može decenijama da ne izaziva nikakve tegobe, ali ako se ne otkrije na vreme i iznenada pukne, ishod je često koban. Kako bi se na najkvalitetniji načini lečili svi pacijenti sa najtežim oboljenjima aorte, Srbija dobija Nacionalni aortni centar, kakav imaju sve razvijene zemlje sveta.

On će biti oformljen u okviru Kliničkog centra Srbije, tačnije u Klinici za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju.

- Aortna oboljenja su najsloženija od svih vaskularnih oboljenja, najozbiljnija i nose najveću smrtnost kada se ne leče kako treba. Specifična su i zahtevaju multidisciplinarni pristup i najteža patologija zahteva zbrinjavanje u vrhunskim ustanovama. Država je to i prepoznala i, pored nacionalnog vodiča, čija je implementacija započeta, u toku je i formiranje Nacionalnog aortnog centra kakav se nalazi u svim najrazvijenijim zemljama sveta koje se bave ozbiljnom medicinom - objašnjava dr Marko Dragaš, vaskularni hirurg u KCS i koordinator za hitnu vaskularnu hirurgiju u Ministarstvu zdravlja.

On kaže da bi se u centru zbrinjavali ne samo najateži pacijenti sa oboljenjima aorte, već bi njegova uloga bila i edukaciji lekara.

(Foto: Zeljko Sinobad/shutterstock.com)
- Svi lekari iz manjih centara koji nemaju mogućnosti da zbrinjavaju tako teške pacijente bi u svakom trenutku znali na koga mogu 24 sata dnevno da računaju. Oni će moći i da se konsultuju po pitanju dijagnostičkih i terapijskih principa i na kraju da teškog pacijenta sa urađenom elementarnom dijagnostikom upute na pravo mesto gde će biti zbrinut - ističe dr Dragaš.

Aneurizma je strašno podmukla bolest koja raste u grudnom košu i trbuhu, ali može da se pojavi na mozgu i na drugim krvnim sudovima, gde skoro isto može da bude fatalna. Može da dostigne impresvne dimenzije, a da ne izazove nikakve simptome sve dok ne pritisne neki organ ili ne pukne (rupturira). Zavisno od toga gde se nalazi, pucanje obično prati iznenadan i jak bol u trbuhu, grudima ili leđima. Dolazi do kolapsa organizma, nekad i do gubitka svesti, kao i snažnog pulsiranja stomaka.

U 95% slučajeva prvo dolazi do ograničenog krvarenja, ali ukoliko se aorta rasprsne, taj pacijent umire u roku od nekoliko minuta čak i ako je na operacionom stolu. Zato je veoma važno da se takvi slučajevi preduprede, da se pacijenti operišu pre pucanja, kada je smrtni ishod daleko manja. Lekari objašnjavaju da se proširenje trbušne aorte često slučajno otkriva.

- Savetujemo svim ljudima kada pređu pedesetu godinu da ostave pušenje, paze na kilažu. Ljudi preko 50 godina starosti, koji imaju oboljenja drugih organskih sistema, posebno šećernu bolest, bubrežna oboljenja kao i neurološke bolesti, često imaju i neki oblik oboljenja krvnih sudova. Oni treba da obrate pažnju na proširenje aorte. Zato svi treba nakon pedesete godine da obave ultratrazvuk abdomena, kao i dopler krvnih sudova nogu i vrata - kaže pukovnik dr Aleksandar Tomić, načelnik Klinike za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju u Vojnomedicinskoj akademiji.

Vežbe mladih hiruga na simulatorima

U Beogradu će 20. oktobra biti organizovan nacionalni kardiovaskularni kongres, gde se procenjuje da će biti preko 200 učesnika, a biće i dosta predavača iz inostranstva. Na kongresu će biti predstavljen i nacionalni vodič i svi doktori koji đođu moći će da se upoznaju sa njim i daju neke svoje sugestije.

- Na kongresu će mladi kardiohirurzi imati prilike da vežbaju na simulatorima ušivanje različitih anastamoza i primenjivanje različitih tehnika na veštačkim srcima. Biće simulator na kome će doktori moći da vežbaju ugradnju stenta u trbušnu i grudnu aortu, kako bi što bolje uvežbali tu proceduru. To znači da će sami moći da urade tu proceduru, da vide najveći broj prepreka koji ih čekaju na operacijama i da nauče kako da ih savladaju - objašnjava dr Igor Končar, vaskularni hirurg i sekretar Udruženja kardiovaskularnih hirurga Srbije.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.