NavMenu

Ima li u Rusiji mesta za jabuke iz Srbije?

Izvor: Danas Ponedeljak, 03.07.2017. 12:53
Komentari
Podeli
Stručna javnost ne deli mišljenje Branislava Nedimovića, ministra poljoprivrede, da za jabuke iz Srbije uskoro više neće biti prostora na ruskom tržištu.

Njegovu ideju, kojom bi srpska poljoprivreda zato trebalo da jače razvija proizvodnju ranog voća i povrća, smatraju dobrom, ali je, kažu, problem što izdvajanja za poljoprivredu nisu dovoljna da bi se to ostvarilo.

Ministar Nedimović je nedavno izjavio da Rusi sade jabuke i da će za nekoliko godina svojom proizvodnjom zadovoljavati domaće potrebe zbog kojih će Srbija morati da traži nova tržišta na koja će izvoziti taj poljoprivredni proizvod.

Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, kaže za Danas da do scenarija o kome govori Nedimović ipak neće doći tako brzo.

- Pod brojem jedan, Rusi neće moći odjednom da proizvedu dovoljno sadnica jabuke da bi podmirili sopstvene potrebe, niti mogu tim sadnicama da zasade toliku površinu koja bi garantovala veliki rod. Isto tako, potrebno je da prođe određeni vremenski period da bi jabuka počela da rađa. Da bi se ostvarila takozvana puna rodnost jabuke potrebno je da prođe od pet do sedam godina. Sve to jasno ukazuje na to da će za jabuke iz Srbije i u narednom periodu biti mesta na ruskom tržištu - ističe Ševarlić.

Kada je pak reč o većoj proizvodnji ranog voća i povrća, sagovornik Danasa ističe da osnovni problem za realizaciju te ideje predstavlja činjenica da su ulaganja u srpsku poljoprivredu veoma niska.

- Da bi se pospešila proizvodnja ranog voća i povrća, što je preduslov za veći izvoz, potrebno je izgraditi staklenike. Pored toga, za staklenike i plastenike u kojima se gaji voće i povrće treba obezbediti zagrevanje. Da bi se to ostvarilo potrebno je izgraditi toplovode kojima bi se sprovodila toplotna energija iz termoelektrana u Obrenovcu i Kostolcu. Za sve to su potrebna značajna ulaganja, dok je situacija u praksi da u srpsku poljoprivredu država izuzetno malo ulaže. Primera radi, za razvoj zadrugarstva izdvojeno je oko 200 miliona dinara, što je dovoljno za formiranje svega dvadesetak zadruga. Svojevremeno su nadležni obećali da će ta cifra iznositi 500 zadruga. Isto tako izdvojeno je 120 miliona dinara za podršku mladim seoskom proizvođačima. Ta sredstva su dovoljna da svoja gazdinstva formira svega 97 seoskih proizvođača. Ako se to uzme u obzir, iluzorno je pričati o ulaganjima koja bi unapredila izvoz ranog voća i povrća osim u slučaju kada bi se ona značajno uvećala - konstatuje Ševarlić.

Sagovornik Danasa nije optimista kada je reč o povećanju plasmana srpskih jabuka na tržište Evropske unije.

- Pre svega postavlja se pitanje da li srpske jabuke mogu da budu konkurentne na tom tržištu. Pored toga, problem predstavlja i činjenica da je praksa da zemlje EU prvo uvoze jabuke iz onih država koje su njene članice. S obzirom na takva pravila igre teško je poverovati da bi Srbija mogla da se takmiči sa pet najvećih proizvođača jabuka u EU, a to su Italija, Francuska, Austrija, Poljska i Nemačka.

Sa njegovim mišljenjem da će za jabuke iz Srbije još uvek biti mesta na tržištu Rusije slaže se i agroekonomista Vojislav Stanković.

- Rusko tržište je ogromno, tako da će na njemu i dalje biti mesta za jabuke iz Srbije. Bez obzira što Rusi sada gaje svoje vrste biće i dalje potrebe za uvozom jabuka iz Srbije. Osim toga, oni su tek počeli sa sopstvenom proizvodnjom i treba da prođe neko vreme da bi dostigli zadovoljavajući nivo. Međutim, i pored toga što srpskoj jabuci "ne gori pod nogama" kada je reč o ruskom tržištu i te kako treba razmišljati o plasmanu u druge zemlje. U tom smislu, jabuke iz Srbije bi posebno bile zanimljive za države na severu Evropske unije, Nemačku, kao i neke zemlje jugoistočne Evrope - ističe Stanković.

Prema njegovim rečima, izvoz voća, povrća i žitarica takođe može biti unosan za Srbiju, kao što je slučaj sa jabukama.

- Prošle godine izvoz voća i povrća iz Srbije dostigao je 800 mil USD, a žitarica nešto manje od 700 mil USD. Ako bi se značajnija sredstva usmerila u razvoj voćarstva i povrtarstva u narednom periodu, ukupan izvoz Srbije, kada je reč o tim poljoprivrednim proizvodima, dostigao bi 2 mldr USD - smatra Stanković i objašnjava da je da bi se to ostvarilo potrebno centralizovati proizvodnju i stvoriti velike otkupne centre, u čemu bi značajnu ulogu odigralo formiranje zadruga.

- Kada je reč o poljoprivrednoj proizvodnji, akcenat bi trebalo staviti na voće i povrće, industrijsko bilje (u prvom redu soju i suncokret), kao i na krmno bilje. Na taj način bi izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Srbije u narednih osam do deset godina dostigao 10 mlrd USD - naglašava Stanković.

Inače, Srbija je u poslednjih pet godina ostvarila prosečan godišnji izvoz voća u vrednosti od oko 430 mil EUR, od čega je izvoz jabuka prosečno godišnje iznosio oko 69 mil EUR ili oko 16%. Vrednost izvoza jabuka poslednjih pet godina beleži stalni rast, tako da je sa oko 31,9 mil EUR u 2012. godini u 2016. godini dostigla vrednost od oko 115,3 mil EUR.

U 2016. godini iz Srbije u Rusku Federaciju realizovan je izvoz jabuka u vrednosti od oko 108,8 mil EUR, što je činilo oko 94,4% ukupnog izvoza jabuka iz Srbije. U prvom kvartalu 2017. godine realizovan je izvoz jabuka iz Srbije u vrednosti od oko 47,7 mil EUR i veći je za 33% u odnosu na prvi kvartal 2016. godine. Rusija je u 2016. godini najviše jabuka uvezla iz Srbij,e i to oko 28,5% ukupnog uvoza jabuka, dok je iz Kine uvezla oko 19%, a iz Argentine 13%.

Delta Agrar: Naš izvoz na rusko tržište raste

U Delta Agraru, koji 80% svoje proizvodnje jabuka izvozi u Rusiju, kažu da je tačno da proizvodnja jabuka u toj zemlji svake godine raste, ali da se zbog nedovoljnih količina i nezadovoljavajućeg kvaliteta svake jeseni iznova javlja velika potražnja za jabukom iz Srbije koja traje sve do aprila.

- Izvoz jabuka Delta Agrara u Rusiju svake godine raste - ističu za Danas u Delta agraru.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Zdravstvo

Izvođači za gradnju Tiršove 2 tražiće se u konkurentnom postupku sa pregovaranjem - Država objavila novi tender, cena ostala ista

Ministarstvo za javna ulaganja objavilo je novi tender za izgradnju Univerzitetske dečje klinike Tiršova 2, a ovoga puta, umesto u otvorenom postupku, izvođači će se tražiti u konkurentnom postupku sa pregovaranjem. Cena tendera nije izmenjena u odnosu na prošli put, te i dalje iznosi 11,2 milijarde dinara (oko 95 mil EUR) bez PDV-a, a detaljnije o tenderu pogledajte OVDE. Podsetimo, cena je upravo i bila razlog poništavanja prethodnog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.