NavMenu

(EKOsfera) Divčibare - pet šafrančića za jod u vazduhu!

Izvor: EKOSFERA Ponedeljak, 07.07.2008. 14:27
Komentari
Podeli

Visovi koji okružuju Divčibare, osim što štite od vetrova, predstavljaju mesta sa kojih se pruža izvanredan vidik na udaljene krajeve Srbije - Prirodni rezervati na Divčibarama su stara šuma na Velikoj pleći, Vražji vir na reci Crna Kamenica i kanjon Crne Reke.

Prelepa “vazdušna banja”, Divčibare se nalazi na 37 km jugoistočno od Valjeva, na planini Maljen. Ova visoravan je dugačka 7 km, a široka 3 km i pruža se od Crnog vrha, Paljbe i Golupca do Kraljevog stola i Velikog brda.

Zbog povoljnog geografskog položaja, klima je ovde blaga i prijatna. Vazdušna masa sa Mediterana se tu sudara sa vazdušnim masama sa Karpata i Panonske nizije, čime se objašnjava i prisustvo joda u vazduhu. U proseku je 239 dana bez vetra, a čak 280 dana bez padavina. Prosečna letnja temperatura vazduha ne prelazi 22°C, a zima, koja obiluje snegom, traje 4 meseca.

Divčibare su 1963. godine proglašene za “klimatsko lečilište” od strane Balneoklimatološkog instituta Srbije koji je nakon dugotrajnog detaljnog posmatranja klime utvrdio činioce koji se mogu koristiti za lečenja: snižen vazdušni pritisak, čistoća vazduha, ultraljubičasto zračenje i psihosomatsko dejstvo sredine. Bolesti koje mogu na Divčibarima da se leče su: oboljenja pluća, bronhijalna astma, hronični bronhitis, oboljenja sa neurovegetativnim poremećajima, stanje rekovalescencije i mnoga druga.

REKE I POTOCI

Divčibare su mesto bogato vodom. Ova vazdušna banja obiluje izvorima rečica i potoka koji pripadaju slivovima Kolubare i Zapadne Morave. Posebno je interesantna reka Manastirica, koja izvire pod Kraljevim stolom (1103 m). U svom gornjem toku ova brza planinska rečica između visova Velikog brda i Orlovca pravi veoma lep vodopad visok oko 20 m, koji meštani zovu Skakalo. Na nekoliko mesta ispod istočne strane visa Golupca izviru potoci koji se stapaju u Crnu Kamenicu.

Dva izvorišna kraka se sastaju u centru Divčibara, pa dalje teku ispod pijace i pekare, a onda kroz klisuru punu brzaka i slapova u prelepom ambijentu crnih borova. Crna reka nastaje od više potoka koji izviru sa severne strane Divčibara. Posebno su zanimljivi vodopadi 5-10 metara. Ostale reke ovog kraja su Bukovska reka, Kozlica, Krčmarska reka, Manastirica, Paklenica i Bela Kamenica koje takođe teku kroz interesantne klisurice bogateći hidrografiju ovog kraja.

Pored reka i potoka ovaj predeo je bogat i mnogobrojnim izvorima. Izvor Žujan je neobičan jer se nalazi u prostranoj močvarnoj livadi. Ne treba zaboraviti ni Hajdučku česmu na visu Čubrica, ni izvor Studenac. Voda ovog vrela je jako hladna, pa se zato vrelo naziva Studenac. Iz pukotine odakle izvire voda struji hladan vazduh, pa se pretpostavlja da iza izvora postoji čitav pećinski sistem koji do danas nije ispitan.

BILJNI SVET

Divčibare imaju veliki broj biljnih vrsta i naročito bogatu šumu. Preovlađuju četinari, a u samom centru uzdižu se planinski borovi, koji inače ne rastu na manje od 2.000 metara nadmorske visine. Pored planinskih borova najčešće se javljaju beli, crni bor, jele, smrča, a u nešto manjem broju i kleka. Od listopadnog drveća su najznačajniji bukva i breza, koje obrazuju šume, bilo same, bilo u zajednici sa četinarima. Isto kao i crni i beli jasen, hrast, cer, leska, jasika, javor...

Guste šume smenjuju prostrane livade, što se odražava na različitost šumskih i livadskih biljnih zajednica, jer, Divčibare su veći deo godine u cveću. Još dok se topi sneg, prvih dana proleća, pojavljuju se jeremičak, vresak i šafran. Krajem aprila i početkom maja stiže narcis, cvet planine. Lincura, lekovita biljka žutih cvetova, zaštićena od branja, ali ne od pogleda pokazuje se sredinom leta.

Bogatstvo Divčibara dopunjuju šumski plodovi: šumske jagode, divlje maline, kupine i borovnice. Ne propustite nikako mirisno slatko divčibarskih domaćina.

Legenda o imenu - DEVOJAČKE BARE

Kažu da je usled iznenadne provale oblaka, nekada davno, rečica Crna Kamenica, koja protiče kroz Divčibarsko polje nabujala i da se tada u njoj utopila mlada čobanica. Narod je celom polju dao staroslovenski naziv “Devojačke bare” – Divčibare, da bi se sačuvala uspomena na čobanicu i tragediju koja ih je zadesila.

BOGATSTVA MALJENA

Planina Maljen, koja spada u rudne planine se nalazi jugoistočno od Valjeva. Pruža se sa zapada na istok u dužini oko 25 km. Najviši vrh Maljena je Kraljev sto (1103 m), drugi vrh po visini je Crni vrh (1098 m). koji je dobio ime po gustoj crnogoričnoj šumi kojom je obrastao. Zatim slede Veliko brdo (1061 m) i Golubac (1044 m).

Maljen je bogat izvorima i rekama. Najpoznatiji izvori su Studenac, Bela stena, Hajdučka česma i Markovi čanci. Vode Maljena pripadaju slivovima Kolubare (Bukovska reka, Crna reka, Kozlica, Krčmarska reka, Manastirica i Paklešnica) i Zapadne Morave (Bela i Crna Kamenica, čalački potok, Rosićka i Ražanska reka). Crna reka i Kozlica su pritoke Bukovske reke koja se uliva u Zabavu, reku sa Povlena, koja ponire i ponovo izvire kao reka Gradac.

TURISTIČKI RAJ

Hotel “Divčibare” koji se nalazi u samom centru Divčibara, ima četiri zvezdice, poputno je renoviran i ponovo otvoren u oktobru 2007. godine. Raspolaže sa 250 ležaja u odlično opremljenim sobama, restoranom od 500 mesta, noćnim klubom, bazenom, velnes centrom, saunom, frizerskim salonom, sportskim terenima za košarku i tenis, mini golf, kao i mini kongresnim centrom za 100 osoba sa kompletnom opremom za simultano prevođenje. Pored ovog atraktivnog zdanja, postoje i hotel “Maljen” i dosta odmarališta kao i vikendica, tako da nije teško naći dobar smeštaj.

Turistima je na raspolagnju trim staza, a staze za šetnju su obeležene. Škola jahanja je otvorena tokom cele godine. Skijašima je na raspolaganju nekoliko ski staza: na severnoj padini Crnog vrha urađena je jedna od najdužužih (800 m), sa žičarom čiji je kapacitet 700 skijaša na sat. Staza je osvetljena, pa postoji mogućnost noćnog skijanja. U januaru ove godine puštena je u rad nova staza, dužine oko 1000 m sa ski liftom, dvosedašem dopremljenim sa Kopaonika. Kod odmarališta “Zmaj”, na Golupcu i na visu “Stražara” nalaze se tri manje ski staze, dužine do 300 m i kapaciteta 200 skijaša na sat. Divčibarska kotlina ima odlične terene za trčanje na skijama. Postoji mogućnost iznajmljivanja i servisa ski opreme, a tokom zimske sezone radi i škola skijanja.

Tokom cele godine na Divčibarama se održavaju raznovrsne turističke, kulturne i sportske manifestacije, kao što su “Beli narcis”, “Dani gljiva”, Zimski festival dečije rekreacije itd.

Autor:

Jelena Vujatović

pretplata na časopis www.ekosfera.org.rs




Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.