Svaki treći preduzetnik može da zajmi - U Srbiji 32.646 kreditno sposobnih firmi
Finansiranje poslovanja iz kredita je u Srbiji za nijansu smanjeno prošle godine, jer je u 2015. na dinar sopstvenog novca korišćeno 1,87 dinara kredita.
- Stope zaduženosti idu u pozitivnom smeru, ali jedna godina nije dovoljna da se eliminišu posledice godina urušavanja finansijske pozicije privrede - napominje Ružica Stamenković, registrator Registra za finansijske izveštaje APR.
- Prošle godine je sopstveni kapital privrednih društava porastao za 8,7%, a obaveze, znači finansiranje iz pozajmica, porasle su za 4,6%. To znači da raste udeo finansiranja iz sopstvenih sredstava. Sopstvena sredstva učestvuju sa više od trećine izvora finansiranja, a sve ostalo dolazi iz pozajmljenog kapitala. Naša privreda je izložena riziku zaduženosti. Idealan odnos sopstvenih sredstava i pozajmljenih je pola-pola.
Posebno pitanje je kome se isplati da se dalje zadužuje. To pre svega zavisi od profitabilnosti posla. Finansijski pokazatelji iz 2016. godine ukazuju da javni sektor u Srbiji ne bi trebalo da razmišlja o novim zajmovima.
- Javna preduzeća su izuzetno malo zadužena. Na dinar svog kapitala ona duguju svega 64 pare. Oni funkcionišu iz sopstvenih izvora, ali nemaju potencijal za dalje zaduživanje - objašnjava Ružica Stamenković.
- Tako će biti sve dok ne iskažu veće dobitke. Javna preduzeća ne treba da se zadužuju, jer od toga ne bi stvarala profit, već bi samo servisirala dug.
Najzaduženiji
Posmatrano po veličini, najveća zaduženost je u mikro preduzećima. Oni na dinar sopstvenog kapitala posluju sa čak 6,64 dinara pozajmljenog. Apsolutno su prezaduženi.
Gledano po sektorima, najviše obaveza ima prerađivačka industrija - na dinar svog novca duguje 3,24 dinara. Kod trgovaca je odnos dinar sopstvenog na 2,99 dinara zajma, a informisanje 2,01 dinara kredita pokriva jednim sopstvenim dinarom.
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina