(Foto: SB7/shutterstock.com) Razvijena i pouzdana železnička infrastruktura je od suštinske važnosti za održivi razvoj društva, privredni rast, društvenu koheziju, mobilnost ljudi i regionalni razvoj. Kao rezultat dosadašnjeg rada, na većini pruga u Srbiji koje su modernizovane maksimalna brzina je podignuta sa prosečnih 50 km/h, ili sa 30 km/h, na 120 km/h. U 2017. godini planirano je da počnu radovi na
255,1 km pruga uz ukupna ulaganja od oko 856,2 mil EUR.
U Ministarstvu građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja kažu za eKapiju da su najvažniji projekti rekonstrukcije i modernizacije, odnosno izgradnje železničke infrastrukture, pre svega oni koji se nalaze na Koridoru 10 i koji povezuju Srbiju sa Mađarskom, Bugarskom, Makedonijom i Hrvatskom, kao i projekti koji su vezani za takozvanu rutu 4, odnosno magistralnu prugu Beograd-Vrbnica-granica sa Crnom Gorom, i magistralnu prugu Beograd - Vršac - granica sa Rumunijom.
- Cilj nam je da modernizacijom postignemo potpunu interoperabilnost sa prugama u EU i usaglašenost sa železnicama u Jugoistočnoj Evropi. Kao jedan od prioritetnijih izdvaja se projekat rekonstrukcije i modernizacije magistralne pruge Beograd – granica sa Mađarskom, zatim i projekat rekonstrukcije i modernizacije pruge do Bara. Takođe, Ministarstvo preduzima sve potrebne korake za realizaciju projekta rekonstrukcije i modernizacije magistralne pruge Niš-Dimitrovgrad, nakon čega će Koridor 10 biti u celini elektrificiran - kažu u Ministarstvu.
Mogućnost postizanja interoperabilnosti srpskih sa evropskim prugama stvorena je važećim zakonima. Direkcija za železnice je usvojila tehničke specifikacije interoperabilnosti podsistema koji se primenjuju na transevropskoj železničkoj mreži.
(Foto: Federico Rostagno/shutterstock.com) - Prilikom izrade tehničke dokumentacije za rekonstrukciju pruge Beograd – Stara Pazova – Novi Sad – Subotica – državna granica sa Mađarskom, pored rekonstrukcije građevinske infrastrukture predviđena je i izgradnja podsistema kontrole upravljanja i signalizacije, podsistema energija, izgradnja jedinstvenog dispečerskog centra za upravljanje saobraćajem vozova koji treba da omogući interoperabilnost ove pruge. Dakle, na ovoj pruzi će biti izgrađen evropski sistem kontrole vozova (ETCS nivo 2), a planirana je i ugradnja radio sistema GSM-r, koji omogućava sprečavanje grešaka u vođenju vozova pri brzinama iznad 160 km/h, iz budućeg dispečerskog centra.
Iz Klastera železnica za Jugoistočnu Evropu takođe smatraju da je interoperabilnost izuzetno važna.
- Postoje dva savremena trenda u železnicama koje moramo dostići. Na prvom mestu to je interoperabilnost – bezbedan i neprekinut saobraćaj vozova koji zadovoljavaju date standarde. To u praksi znači da voz koji saobraća u Srbiji može bez problema ući i voziti po prugama neke druge evropske zemlje, bez čekanja na granici za zamenu lokomotive koja je prilagođena standardima te železnice – naravno, isto tako važi i u obrnutom slučaju. Ovo je pogotovo važno u regionu, koji je dugo vremena bio jedinstven železnički sistem, a sada je to ideal koji ponovo moramo dostići – kažu za eKapiju u tom klasteru.
Kao drugi važan trend naglašavaju intermodalnost – sistem saobraćaja u kome teret može koristiti više načina transporta.
(Foto: Ad Oculos/shutterstock.com) - Železnica može biti jedan od najbržih i najjeftinijih načina transporta, ali isto tako je važno da postoji jednostavna i efikasna veza sa drugim tipovima saobraćaja – bilo brodskim, putnim ili vazdušnim. Intermodalni terminali, gde se ovi tipovi transporta ukrštaju i gde se roba može efikasno i brzo prebaciti sa jednog na drugi vid transporta, nešto su u čemu Srbija oskudeva i što se mora razvijati kako bismo ostvarili pun potencijal, ne samo železnica, već i Dunava i drugih plovnih reka i putne mreže.
Finansiranje
Iz Klastera železnica za Jugoistočnu Evropu kažu da vodeći izazov u izgradnji železničke infrastrukture nastaje već u pripremnoj fazi.
- Neretko se finansiranje dogovori i pre nego što se konkretan projekat isplanira i onda se ili dešavaju velika kašnjenja, dok se ne završi projektovanje i eksproprijacija zemljišta, što rezultuje penalima prema finansijeru, ili se u žurbi planiranje loše odradi, što rezultira zastojima u radovima i penalima prema izvođaču radova i povećanom cenom projekta.
Na probleme se nailazi, kako kažu u Klasteru, i kod obezbeđivanja finansiranja projekta.
- Ukoliko se jedan projekat finansira iz više kredita, na primer, ako se radovi finansiraju iz jednog, a nabavka materijala ili opreme iz drugog, dolazi do kašnjenja u izvođenju zbog teškoća u koordinisanju aktivnosti finansiranih iz dva kredita.
Naravno, zaključak je samo jedan, navode u Klasteru – kvalitetno planiranje je preduslov svakog dobrog projekta.
(Foto: Lukasz Szwaj/shutterstock.com) - Država mora da obezbedi uslove za to, kroz kvalitetno upravljanje projektom od početne faze, ali i kroz zakonsku regulativu koja će omogućiti kontrolu projekta i odgovornost projektanta.
Firme
- Rekonstrukcija i izgradnja drugog koloseka na deonici Pančevački most-Pančevo glavna: glavni izvođač bila je ruska kompanija RŽD International, a kao podizvođači su bili angažovani
Energoprojekt,
ZGOP Novi Sad, Alstom i
Energotehnika
- Rekonstrukcija tri "Južne" deonice (Bujanovac-Bukarevac, Vranjska banja-Ristovac i Vinarci-Đorđevo): glavni izvođač bila je ruska kompanija RŽD International, a kao podizvođači su bili angažovani ZGOP Novi Sad, Ratko Mitrović,
Telefonkabl
- Rekonstrukcija pruge Beograd-Bar, deonice Resnik-Valjevo: glavni izvođač je ruska kompanija RŽD International, a kao podizvođači su angažovani
ATM, Ratko Mitrović,
Bombardier, Telefonkabl, Ural Rusija,
Sremput, Geosonda, Maksipro, ZGOP Novi Sad
- Izgradnja novog mosta preko Dunava u Novom Sadu ("Žeželjev most"): glavni izvođač radova je španska građevinska kompanija
Azvi, a kao podizvođači su angažovani
Termomont, Belmont,
Letač,
Novkol, PIM, Axe,
NOVI Trading
- Rekonstrukcija deonice pruge Rasputnica G – Rakovica – Resnik: glavni izvođač je kineska kompanija CCECC (China Civil Engeneering Construction Corporation), a kao podizvođači su angažovani ZPS Bugarska,
Siemens,
Bauwesen, Mihajlo Pupin
Marija Kambić
Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Infrastruktura - Gradnja danas za bolje sutra" možete pročitati OVDE.