NavMenu

Neiskorišćeni potencijali geotermalnih voda u Srbiji - Mogućnost primene za grejanje, klimatizaciju, poljoprivredu...

Izvor: Dnevnik Subota, 29.04.2017. 11:53
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Sergemi/shutterstock.com)Ilustracija
Da su u našoj zemlji potencijali za korišćenje geotermalnih voda veliki nije nikakva tajna, a još manje je tajna da se oni veoma slabo koriste, iako je primena mnogostruka, a time bi se ostvarile i velike uštede.

U Vojvodini se već duže od pola veka sprovode intenzivna i planska istraživanja termalnih, termomineralnih, lekovitih i drugih voda, a na osnovu velikog broja bušotina dubine od oko 600 do oko 2.500 metara, ukazuje inženjer geologije Stanisav Milosavljević iz kompanije Tehnoproing, utvrđeno je da je Vojvodina veoma bogata raznim tipovima takvih voda, a posebno se izdvajaju pojedina područja.

- Najveći potencijali utvrđeni su na severozapadu Bačke - od banje Junaković do Batine, u južnom i istočnom Sremu, Potisju - od Bečeja do mađarske granice, te u srednjem i severnom Banatu - kaže Milosavljević.

Na tim područjima utvrđene su najveće količine geotermalne vode, kao i najviše izlazne temperature, koje se kreću do 82 stepena Celzijusa.

Po njegovim rečima, u Vojvodini ima geotermalnih voda različitih temperatura, rezervi i kvaliteta. U zavisnosti od fizičko-hemijskih karakteristika, kapaciteta i temperature, te vode mogu se koristiti u energetske svrhe, leti za klimatizaciju, zimi za zagrevanje, u balneologiji – kao pomoćno sredstvo u lečenju, kao i u oblasti turizma, potom kao sanitarna topla voda u domaćinstvima, a izuzetna je i mogućnost korišćenja tih voda i u poljoprivredi, kao i za uzgoj ribe i mlađi tokom zime...

- Prednosti korišćenja geotermalne vode je višestruk – vek bušotine je dug, a održavanje bušotine i sistema jeftino i jednostavno, reč je o pouzdanom izvoru, bez oscilacija u kapacitetu, primena je dobra i sa ekološkog aspekta, i što je veoma važno, potpuno je domaći resurs... Međutim, nepovoljno je to što su na početku ulaganja velika, ali se to sigurno isplati zbog dugog veka eksploatacije - kaže Milosavljević.

Nedavno je u Adi, ukazuje on, u blizini postojećeg Sportsko-rekerativnog centra, završena bušotina, za koju je Tehnoproing uradio projekat i obavio nadzor prilikom bušenja. Bušotina je na 1.070 metara dubine, izlazna temepratura oko 60 stepeni Celzijusa, a kapacitet oko osam litara u sekundi. Ta voda se može koristiti, osim za potrebe SRC-a u Adi, i u energetkse svrhe, za zagrevanje dela naselja.

- Predstoji projekat opremanja i korišćenja geotermalne vode na toj bušotini, koji će dati jasan odgovor na pitanje za šta bi se sve ona mogla koristiti. Za osoposobljavanje i pripremu bušotine za eksploataciju potrebno je ulaganje od oko 12 miliona - kaže Milosavljević.

I potencijali korišćenja geotermalne vode u Inđiji su veliki, jer je to mesto u blizini auto-puta, blizu je Beograda i Novog Sada, aerodroma, a rezerve vode su velike, kvalitet izuzetan jer potiče iz krečnjaka starog više od 60 miliona godina.

- Veoma su značajni i geotermalni izvori u blizini Obedske bare, jer se tu može napraviti ribnjak za uzgoj ribe i riblje mlađi tokom zime, a moguće je koristiti je i u poljoprivredi. Kvalitet vode s tog lokaliteta je takođe odličan, što je pokazao i pilot-projekat flaširanja. Sada se više ne koristi geotermalna voda u Srbobranu, koja se upotrebljavala u oglednom plasteniku na površini od pola hektara, nakon čega je proizvodnja trebalo da se proširi na šest hektara u staklenicima, ali to se, nažalost, nije desilo. Geotermalna voda bi se na sličan način mogla koristiti u mnogim delovima Vojvodine, a time bi se ostvarile značajne uštede i istovremeno očuvala životna okolina - kaže Milosavljević.

Potencijali geotermalnih voda ni u Novom Sadu nisu dovoljno iskorišćeni. Osim Jodne banje, gde postoji projekat za bušotinu dubine 500 metara iz koje bi se dobila voda za terapije u toj medicinskoj ustanovi, ukazuje Stanisav Milosavljević, postoje još tri bušotine – u Veterniku, na Adicama i na putu prema Rafineriji.

- Nijedna od tih buština se ne koristi, što je velika šteta. Na potesu prema Rafineriji, odnosno auto-putu gde je bušotina, izlazna temperatura vode je oko 45 stepeni Celzijusa. Na tom mestu ta voda bi se mogla iskoristi u turističke svrhe, recimo, izgradnju modernog spa-centra ili nečeg sličnog - kaže Milosavljević.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.