NavMenu

(1890-1914) Alternativna istorija Beograda

Izvor: Blic Subota, 24.05.2008. 11:57
Komentari
Podeli

Dubravka StojanovićDubravka Stojanović

Koja je uloga kafane u modernizaciji naše prestonice i kako je kralj Petar I Karađorđević sprečio zabranu „Pravde“ koja ga je prikazala kao majmuna sa bocom vinjaka? Odgovore na ova i brojna druga pitanja mukotrpnog razvoja našeg glavnog grada naći ćete u knjizi „Kaldrma i asfalt. Urbanizacija i modernizacija Beograda 1890-1914“ (izdanje „Udruženja za društvenu istoriju“) čiji je autor Dubravka Stojanović, istoričarka i docent na Filozofskom fakultetu.

U uvodnom pasusu ističete da volite Beograd i da vam je bilo drago da mu posvetite nekoliko godina istraživanja. Kako se gleda na takvu, emotivnu vezu naučnika sa predmetom?
- Najvažniji motiv koji mene pokreće na istorijska istraživanja nije saznavanje prošlosti, već razumevanje sadašnjosti u kojoj živim. Samo što taj emotivni odnos mene ne dovodi do potrebe da ulepšam prošlost, već, naprotiv, da budem kritična prema njoj.

Na koji način su događaji koje opisujete povezani sa današnjim vremenom, čemu nas oni uče?
- Oni nas uče da se kod nas problemi ne promišljaju. Mnoge važne stvari ovde su prečesto zavisile od entuzijazma pojedinaca umesto od čitavog sistema, odnosno elite. Recimo, prva sijalica je upaljena u Beogradu 1880, svega godinu dana pošto ju je Edison izumeo, i to zahvaljujući upornosti jednog profesora Beogradskog univerziteta, ali je preko potrebna kanalizacija uvedena tek dvadeset godina kasnije. Nedostatak novca je pri tom bio samo izgovor da se nešto ne uradi, jer se zbog beskrajnih rasprava do pitanja o finansiranju najčešće nije ni stizalo.

Ko su bili ti pojedinci koji su kod nas predvodili modernizaciju?
- Glavni nosioci modernizacije bili su pripadnici slobodnih profesija kao što su advokati i lekari, a posebno važnu ulogu su odigrali novinari, pisci i izdavači, kao najnezavisniji društveni sloj. Početkom veka u Beogradu su bila čak 23 dnevna lista, a o slobodi štampe dovoljno govori anegdota da je sam kralj Petar I Karađorđević sprečio zabranu „Pravde“, koja ga je prikazala kao majmuna sa flašom konjaka.

Potresne su stranice koje svedoče o mržnji prema Beogradu, prema kulturi i obrazovanju.
- Ima tog otpora svuda, ali je on kod nas, što je zabrinjavajuće, često dobijao podršku političkih i intelektualnih elita. Možda najdrastičniji primer je onaj kada je Narodna skupština ukinula poreske olakšice građanima koji su zidali dvospratnice, uz objašnjenje da se dvospratnicama uvodi nejednakost i da se Beograd počinje suviše razlikovati od ostatka Srbije. Beograd je osuđivan i kao ključno mesto „stranih“ uticaja, pa je čak jedan poslanik izjavio da je „Hrist po ovoj zemlji išao dok nije bilo pismenih“.

Ljubiteljima teatra biće zanimljiva „alternativna istorija“ beogradskih pozorišta nasuprot „izmišljanju tradicije“ koje je na snazi. Kako je to beogradska publika „odbijala poslušnost“?
- Tadašnja elita je, na mnogo načina, pokušavala da društvu nametne poželjne obrasce ponašanja, ali ono nije uvek prihvatalo da igra ulogu koju su mu namenili. Narodno pozorište je forsiralo drame sa nacionalnom i istorijskom tematikom, ali popisi gledanosti (nasuprot zvaničnim istorijama pozorišta) pokazuju da je publika takve predstave slabo posećivala, radije se opredeljujući za ono što bismo danas nazvali masovnom kulturom - operete, vodvilje i bulevarsko pozorište.

Podaci kažu da je u Beogradu s početka prošlog veka bilo čak 300 kafana. Koja je bila njihova uloga u modernizaciji?
- Kafane su bile prve ustanove „novog društva“ i prvi demokratski prostor u Srbiji. Dok su imena ulica imala lokalni i nacionalni karakter, već sami nazivi kafana su prizivali imena dalekih i egzotičnih gradova kao što su Sevastopolj, Njujork, Port Artur, ili približavali Beograđanima ličnosti ruskog cara, grčke kraljice ili, čak, kineskog cara.U njima su se održavali najvažniji politički događaji, od Svetoandrejske skupštine do kongresa stranaka. U kafani je održan prvi bal, upaljena prva električna sijalica, pušten prvi film... Tu su se održavali koncerti klasične muzike, prva harfa u Beogradu mogla se čuti upravo u kafani.

Samoizolacija je naša stara boljka
- Naša istoriografija je u velikoj meri samoizolovana i izbegava da se bavi temama koje su u centru pažnje svetske istoriografije. Bila sam jako deprimirana kad sam shvatila da ni u jednoj stranoj knjizi o urbanizaciji evropskih gradova nema podataka o Beogradu, dok su Sofija ili Bukurešt svuda zastupljeni. To je posledica te samoizolacije. Istorija se ovde, nažalost, još uvek češće razume kao sredstvo za pribavljanje nacionalnog identiteta nego kao način za razvijanje kritičkog mišljenja, što je vodi direktno u provincijalnost - primećuje Dubravka Stojanović.

napomena : tekst je u potpunosti preuzet iz lista

od 24.05.2008

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  IT, Telekomunikacije

Dosad najveće istraživanje AI: Tri posla koja sigurno gube bitku sa veštačkom inteligencijom

Jedna od aktuelnijih i traženijih tema poslednjih godinu dana je veštačka inteligencija i njen uticaj na tržište rada. Mnogo je objavljenih analiza o tome ko je na prvoj liniji stradanja i koga će AI zameniti, koja će se nova zanimanja izroditi, koliko će ljudi izgubiti svoju profesiju i svoj posao. Svima je već jasno da je u toku eksplozija alata za generativnu veštačku inteligenciju. Komentara je nebrojeno – od procena ’Ne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.