NavMenu

Šta se može naučiti iz prošlosti i koja su rešenja za budućnost - Na 24. Kopaonik biznis forumu do 9. marta više od 1.000 učesnika

Izvor: Tanjug Utorak, 07.03.2017. 15:14
Komentari
Podeli
(Vlahović, guvernerka Tabaković i ministar Vujović na otvaranju Kopaonik biznis foruma) Na Kopaoniku je danas počeo 24. Biznis forum, koji će ove godine okupiti više od 1.000 učesnika, uključujući premijera, srpske ministre, biznismene, kao i predstavnike međunarodnih finansijskih institucija, a očekuje se dijalog o nastavku reformi i razvoja srpske privrede.

Predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović ukazao je da je Kopaonik biznis forum postao najznačajnije mesto okupljanja privredne i političke elite.

- Ekonomska politika je, od pre 24 godine kada je organizovan prvi forum, pa do danas, bila protivurečna, ali su poruke sa Kopaonika bile jednoznačne, a to je da ekonomska tranzicija podrazumeva privatizaciju, kvalitetan pravni okvir, kao i izgradnju nezavisnih regulatornih institucija, restrukturiranje javnih preduzeća i reformu javnog sektora - rekao je Vlahović.

Pri izboru ovogodišnje teme skupa - Program reformi za Srbiju: šta se može naučiti iz prošlosti i rešenja za budućnost - organizatori su se rukovodili dobrim rezultatima Vlade Srbije.

Osnovno pitanje danas je da li smo kao društvo spremni da tranziciju dovedemo do kraja, rekao je Vlahović i primetio da se u prošlosti nakon prvih ohrabrujućih rezultata odustajalo od suštinskih ekonomskih projekata, a to su, kaže, bile ključne greške koje Srbija ne sme ponoviti.

Vlahović je istakao da Vlada Srbije sve do 2015. nije bila spremna za drastične rezove i da se umesto primena mera štednje birao put odlaganja reformi i zaduživanja.

- Tek od 2015. godine menja se model ekonomske politike. Zahvaljujući fiskalnoj konsolidaciji, makroekonomske performanse Srbije u poslednje dve godine u kontinuitetu jačaju. Prošle godine su ostvareni bolji rezultati nego 2015, rast je bio 2,8%, deficit države gotovo dvostruko manji od planiranog - 1,4%, obim industrijske proizvodnje je porastao za 4,7%, a prerađivačke industrije 5,3% - rekao je Vlahović.

On je dodao da je nastavljen oporavak građevinarstva, te da je i poljoprivreda dala svoj doprinos ukupnom rastu. Takođe, istakao je i da na monetarnoj strani imamo odlične rezultate, inflacija se nalazila ispod donje granice - u proseku 1,2%, a u ovoj godini NBS predviđa inflaciju od 3% (+/- 1,5%).

- U poređenju sa 2015. godinom, kreditna aktivnost banaka raste. Smanjen je iznos nenaplativih kredita - sa 21% na 17% ukupnih kreditnih plasmana. Valuta je bila u najvećem delu godine stabilna, a depersijacija je pratila tok inflacije - rekao je Vlahović.

Prema njegovim rečima, visok nivo deviznih rezervi sačuvan je uprkos povremenim intervencijama centralne banke.

(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
On je dodao da je dosledno sprovođenje fiskalne politike zasnovane na štednji omogućilo da monetarna politika bude manje rigidna, te da je referentna kamatna stopa smanjena više nego dvostruko, a to je uticalo na smanjenje kamatnih stopa na dinarske kredite.

Predsednik SES-a kaže da su stabilizacija deviznog kursa i smanjenje eksterne neravnoteže doprineli i ostvarenju stranih direktnih investicija u 2016. od 1,8 mlrd EUR.

- Na nivo stranih investicija pozitivno je uticala makroekonomska stabilnost, povećani kreditni rejting zemlje, bolja pozicija Srbije na uporednim rejting listama i uspešno okončana šesta revizija aranžmana sa MMF-om. Strane investiicje u potpunosti pokrivaju deficit tekućeg plaćanja - rekao je Vlahović.

Posebno je naglasio da je zahvaljujući nastavku programa fiskalne konsolidacije zaustavljen rast javnog duga, te da je na kraju 2016. iznosio približno 74% BDP-a, što je za više od 2,5 procentnih poena manje u odnosu na prethodnu godinu.

S druge strane, u prethodnoj godini na polju strukturnih reformi nije napravljen planirani progres, rekao je Vlahović, dodajući da nisu restrukturirana velika javna preduzeća, nije završena privatizacija bivših društvenih preduzeća i nije jasno definisan regulatorni okvir za unapređenje javnih komunalnih preduzeća.

Dobra vest je da je uspešno prodata smederevska Železara, rekao je Vlahović, ali je upozorio da nije započeto restrukturiranje RTB Bor.

Na trodnevnom skupu na Kopaoniku biće održano 20 panela, tri plenarne sesije, četiri specijalna događaja i dve panel prezentacije. Programski odbor Foruma predvideo je raspravu u okviru tri oblasti - Inteligentne investicije kao nova agilnost Vlade posle fiskalne konsolidacije, zatim Program realizacije reformi: Razvoj infrastrukture, restrukturiranje javnog sektora i pametan rast, kao i Održivi i inkluzivni razvoj: Perspektiva industrijskih politika.

Đuričin: Napustiti populističku ekonomsku politiku

- Srbija mora da ostavi iza sebe populističku ekonomsku politiku i njene glavne pokretače - penzije i plate, istakao je danas selektor Kopaonik biznis foruma, profesor Ekonomskog fakulteta Dragan Đuričin.

Đuričin je, u izlaganju na "Srpskom Davosu", rekao da se mora prekinuti ekspanzija kredita, naročito keš kredita prema stanovništvu, kao i davanje garancija za preduzeća po principu "suvise su politički važni da bi se dozvolila njihova propast".

Kao jedan od mogućih pokretača populističke politike Đuričin je naveo uključenost Narodne banke na otvorenom tržištu, ali je dodao da su u dve godine u tom smislu postignuti senzacionalni rezultati.


Đuričin je kao najveći rezultat do sada istakao fiskalnu ravnotežu, koja je sve snažnija, ali je dodao da ima dosta ranjivosti u sistemu, poput nezaposlenosti mladih i drugih. On je naveo da je potrebno unapređenje konkurentnosti umesto selektivne liberalizacije, reforme u obrazovnom sistemu, nauci i sistemu zdravstvene zaštite, kao i razvoj monetarne i fiskalne politike neutralne prema dohotku.

(Pavle Petrović na Kopaonik biznis forumu) - Centar svih pitanja je restrukturiranje državnog sektora i uvođenje korporativnog upravljanja u preduzeća - podvukao je Đuričin.

Petrović: Dugovi lokalnih samouprava - neodrživi


Finansije većine lokalnih samouprava su neodržive, ukazao je danas predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović i dodao da njihova dugovanja prema onima od kojih nabavljaju robu ili usluge iznose deset milijardi dinara.

Petrović je na Kopaonik biznis forumu rekao da preliminarne analize Fiskalnog saveta pokazuju da su finansije lokalnih samouprava neodržive i da značajan deo njih ima velike deficite.

- Ne sve, ali značajan deo lokalnih samouprava prvo planira rashode, a onda pošto su po zakonu obavezne da imaju uravnotežene budžete, jednostavno ispišu cifru prihoda koji, naravno, neće da se desi - objasnio je Petrović.

Zatim se, posle godinu dana, rashodi ostvare, a predviđeni prihodi se se ne prikupe.

- Pa onda duguju onima od kojih su nabavili robu ili usluge. Naša je ocena da su takvi dugovi sada deset milijardi dinara i u porastu su - rekao je predsednik Fiskalnog saveta.

To se, kako je rekao, dešava u velikim gradovima. On je kao primer naveo Kragujevac, gde je razlika rashodne strane i onoga što prihodi mogu da pokriju u 2015. godini 65%. Budući da su "lokalne" finansije neodržive, država je prošle godine za to izdvojila više od 2,5 milijarde dinara, a 2014. i 2015. godine oko milijardu dinara iz budžetske rezerve, dodao je Petrović.

On je ukazao i da su lokalne samouprave rekorderi u subvencijama. Petrović je rekao da je neodrživo da lokalne samouprave daju velike subvencije lokalnim komunalnim preduzećima, koja su gubitaši. Neophodna je modernizacija i restrukturiranje lokalnih preduzeća, dodao je Petrović.

- Pored novca koji dobijaju još prave gubitke, pa javno-komunalna preduzeća predstavljaju značajan fiskalni i ekonomski problem koji traži pažnju i rešenje - rekao je Petrović.

On je dodao i da su javne investicije na lokalu, koje su neophodne, među najnižim u centralnoj i istočnoj Evropi.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

24.04.2024.  |  Građevina, Zdravstvo

Cena izgradnje Tiršove 2 porasla na 141,6 mil EUR - Ugovor dodeljen konzorcijumu 10 firmi

Ministarstvo za javna ulaganja objavilo je odluku o dodeli ugovora za izgradnju Univerzitetske dečje klinike Tiršova 2 grupi ponuđača koja se i jedina javila na prethodni tender, a vrednost dodeljenog ugovora je 141 mil EUR sa PDV-om (16,6 milijardi dinara). Konzorcijum firmi SMB Gradnja, W.D. Concord West, Telegroup, MPP Jedinstvo ad Sevojno, A.R.J Technology, DBS, Elektrozapad, Ipon Sistem, Premer Savković i PP Inženjering Stojanović je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.