Restitucijom do sada vraćeno 19.000 hektara poljoprivrednog zemljišta - Vlasnici nezadovoljni sporom procedurom
Na pitanje kako je to moguće ni Danas nije uspeo da dobije odgovor u Ministarstvu poljoprivrede, ali ni u Agenciji za restituciju, u kojoj su rekli da ne mogu da se izjašnjavaju o ishodu predmeta bez uvida u svaki od konkretnih slučajeva.
Međutim, činjenica je da poljoprivrednog zemljišta u Srbiji ima dovoljno za sve, nekih 540.000 hektara, a prema nekim procenama 110.000 hektara se potražuje kroz restituciju. Ono što je sporno u celoj priči jeste što vraćanje zemljišta starim vlasnicima ide mnogo sporo.
- Agencija je do danas vratila nešto manje od 19.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Vraćanje poljoprivrednog zemljišta ide sporije u odnosu na vraćanje druge vrste imovine, jer je u međuvremenu sprovedena komasacija poljoprivrednog zemljišta - kažu za Danas u Agenciji za restituciju.
Komasacija podrazumeva ukrupnjavanje poseda zarad njegovog kasnijeg lakšeg korišćenja i upravo zbog tog procesa državi je teško da identifikuje šta je bilo čije, zbog čega se sprovode postupci utvrđivanja kvaliteta oduzetog zemljišta. U onim slučajevima gde nije bilo ukrupnjavanja, a poljoprivredno zemljište je u međuvremenu prešlo u privatnu svojinu u skladu sa zakonom, u Agenciji kažu da nije moguće vraćanje zemljišta, već da stranka ima pravo na obeštećenje u novcu i obveznicama.
Mile Antić iz Mreže za restituciju kaže za Danas da u konkretnom slučaju ne veruje da će tu bilo šta moći da se postigne, ali da poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, uprkos tome što niko nije uradio popis, ima dovoljno za sve kojima treba da bude vraćeno.
- Ceo proces mora da se ubrza jer 83% potražilaca zemljišta već ima svoje registrovano poljoprivredno gazdinstvo. Ako uzmete da svako u proseku potražuje dva do tri hektara, onda vidimo da je to ozbiljna količina i zašto bi onda oni zakupljivali tuđu zemlju i plaćali za nju, kada mogu da obrađuju svoju - ističe Antić i upozorava da su delom za to krivi i Republički geodetski zavod, ali i Uprava za zemljište.
Problem sa uzurpacijom država pokušava da reši u poslednje vreme, ali očigledno nedovoljno, jer je poljoprivrednicima to i dalje veliki trn u oku. Jedan od njih, Nenad Manić iz Udruženja Banatski paor, kaže za Danas da u Srbiji ima sigurno 400.000 hektara zemlje koja se obrađuje, a da niko ne plaća zakupninu.
- To je nekih 12 milijardi dinara na godišnjem nivou i to uglavnom koriste veleposednici. Glavni krivac je lokalna samouprava koja to koristi, ali i RGZ koja nije sredila imovinsko stanje - napominje Manić.
On objašnjava kako to funkcioniše.
- RGZ dostavi lokalnoj samoupravi spisak zemlje koja je za obradu, a ona potom pravi plan korišćenja te zemlje, koja se po pravu prečeg daje po principu - jedan hektar za jedno grlo. Jedan hektar zakupa zemlje po pravu prečeg košta 190 EUR, a kada seljaci međusobno zakupljuju zemljište, to košta i do 500 EUR. Hektar državne zemlje onoga poljoprivrednika koji nema pravo prečeg zakupa košta od 250 do 500 EUR - kaže Manić.
Rok za ukidanje društvene svojine bio je 2006. godine, podseća sagovornik Danasa, i do tada su sve firme morale da prijave vlasništvo, kako bi se utvrdilo šta kome pripada, tako da je nakon toga dolazilo do sporova između zadruge i države, gde se dešavalo da država upiše da je to njihova svojina, a da se zadruge žale na to.
Top priče
17.04.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Zdravstvo
Saradnja sa kompanijom Merk na podsticanju inovacija u Srbiji
Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović i direktor za Srednju Evropu i senior potpredsednik u kompaniji Merk Fransoa Feg potpisali su u Vladi Srbije Memorandum o razumevanju, koji je važan za nastavak strateške saradnje sa BIO4 kampusom. Begović je ocenila da je ovaj memorandum potvrda partnerstva na polju biomedicine, biotehnologije i nauke u Srbiji, izrazivši zadovoljstvo time što se jedna od najvažnijih
17.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Narodna banka Srbije i Rakuten Viber razgovaraju o mogućnostima saradnje u oblasti instant plaćanja
17.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Industrija
Litijum na javnom servisu - Kakva je korist za građane i državu?
17.04.2024. | Industrija
eKapija+
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Građevina
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna (FOTO)
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Culinary Crossroads - Serbia meets Japan
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
MOL Serbia otvorio novu servisnu stanicu
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
Poslovne šanse
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024. | Energija, Građevina
Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje
18.04.2024.. | Energija, Građevina
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
16.04.2024. | Građevina
Bor traži izvođača za arhitektonske građevinske radove u obdaništu Crvenkapa
16.04.2024. | Građevina