NavMenu

Najznačajnije srpske investicije u regionu

Izvor: Blic Subota, 12.04.2008. 15:30
Komentari
Podeli

Preuzimanje slovenačkog „Hermesa“ od strane Comtrade

Vest da jekompanija „Komtrejd grup“ preuzela slovenačku firmu „Hermes SoftLab“ izazvala je veliku pažnju, s obzirom na to da je to prvi put da se jedna srpska kompanija probila na slovenačko tržište. Bez obzira na to što pojedine domaće firme tvrde da nisu uspevale zbog političkog ambijenta, jasno je da zajedničkiinteres na kraju ipak ruši sve prepreke. Uostalom, dok se ne prevaziđu sve političke predrasude, investicije srpskih firmi u Republici Srpskoj, Crnoj Gorii Makedoniji su dobrodošle.

Preuzimanje slovenačke softverske firme „Hermes SoftLab“, koje je izvršio beogradski „Komtrejd“ i koje će rezultirati stvaranjem regionalne grupacije sa ukupnim godišnjim prihodima većim od 300 miliona evra, predstavlja simboličnu prekretnicu u privrednoj reintegraciji bivše Jugoslavije.

(Veselin Jevrosimović)

- Ovo je veliki uspeh i za srpsku privredu i za našu firmu. Trenutno poslujemo u 14 zemalja, uključujući sve države bivše Jugoslavije, a sa jačanjem teritorijalnog prisustva, možemo da konkurišemo moćnim tržištima poput Amerike, EU, Srednjeg i Bliskog istoka. Kada su u pitanju zemlje iz regiona, do sada smo preuzeli firmu DMC u Sarajevu, a sada i slovenački „Hermes SoftLab“. Ovo je ujedno i naš prvi pokušaj da izađemo na slovenačko tržište i moram priznati da nismo naišli ni nakakav problem. Trenutno smo u pregovorima o preuzimanju još dve firme izPoljske - kaže za „Blic“ Veselin Jevrosimović, predsednik „Komtrejd grup“.

Dok slovenačke kompanije, kao što su trgovinski lanac „Merkator“ i državna telekomunikacionafirma „Telekom Slovenije“, posluju na svim tržištima bivše Jugoslavije, najveće srpske firme, dosad nisu uspele da prodru na slovenačko, ali ni na hrvatsko tržište.

„Delta“ se žali na skrivene prepreke

U „Delta holdingu“ kažu da već osam godina pokušavaju da izađu na ova dva tržišta, ali im zbog raznih skrivenih pritisaka i prepreka, ali iz političkih razloga to ne polazi za rukom. Ova kompanija se u međuvremenu okrenula razvoju i prodoru na druga tržišta gde su, kako primećuju, njihove investicije dočekane sa dobrodošlicom.

- Prisutni smo u tri zemlje regiona, Crnoj Gori, BiH i Bugarskoj, a do kraja godine očekujemo daobjekte pod našim brendom imamo i u Albaniji, Makedoniji i Ukrajini.

(Dragan Filipović)

- Na tržište Bosne i Bugarske ušli smo kroz akvizicije vodećih trgovinskih lanaca „Tropika“i „Pikadilija“, i u postizanju tih ugovora nije bilo nikakvih problema. Naš razvoj na oba tržišta nastavićemo grinfild investicijama. Što se Crne Gore tiče, tamo smo započeli i dalje nastavljamo kroz grinfild investicije, i tu nemamo problema sa dobijanjem potrebnih dozvola. U Crnoj Gori već rade tri„Maksi“ supermarketa, a ubrzano se gradi i „Delta City Montenegro“, šoping-molkoji će biti otvoren krajem leta - kaže za „Blic“ Dragan Filipović, generalni direktor „Delta Maksija“ i dodaje da „Delta holding“ ipak ne odustaje ni odtržišta u Hrvatskoj i Sloveniji.

(Zoran Drakulić)

Početkom prošlegodine, kompanija „East point“, čiji je vlasnik Zoran Drakulić, za oko 100 miliona evra kupila je kompaniju austrijskog rečnog brodarstva DDSG. Prethodnih godina, „Ist point“ je postao vlasnik rudnika u Kazahstanu, silosnih kapacitetau Mađarskoj i Rumuniji, flote barži u Slovačkoj...

- Možda mi nismo pravi primer, jer „Ist point“ nije srpska firma. Međutim, vlasnik i velika većina radnika su naši ljudi. Do sada nismo imali problema da se kao privatna firma angažujemo na bilo kakvoj akviziciji. Profesionalni poslovni svet nije politički obojen. Svaki od potencijalnih partnera traži određene papire. Sve se stavi „pod rendgen“, i tek na osnovu provere ugovara se saradnja - navodi Svetozar Petrović, direktor investicija i inženjeringa u firmi „Ist point“, i dodaje da su u toku pregovori ove kompanije sa partnerima iz Makedonije, RS,kao i Slovenije.

Privatnici rade po svom

I dok su Hrvatska i Slovenija još nedovoljno otvorene za ulaganja srpskih kompanija, valja napomenuti da slovenačke investicije kod nas iznose 1,2 milijarde evra, dok su Hrvati u Srbiju investirali 330 miliona evra. Nasuprot tome, naše kompanije su u Hrvatsku investirale svega 100.000 evra.

- Naše firme većinom nisu konkurentne na njihovom tržištu. Ima tu i nepoverenja zbog ekonomske i političke situacije u Srbiji i finansijskih mogućnosti naših kompanija - objašnjava Dejan Jovović, savetnik Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije.

(Gregor Smrekar)

Gregor Smrekar, predsednik UO „Hermes SoftLaba“, smatra da, kada su u pitanju privatne slovenačke firme, niko ne može da ima uticaj na njihove odluke.

- „Hermes SoftLab“ je tražio partnera u celom svetu. Imali smo ponude iz cele Evrope, ali je „Komtrejdova“ bila najbolja. Mislim da na isti način razmišljaju i u svim ostalim privatnim firmama u Sloveniji, i da nije važno odakle kapital dolazi. Drugačijeje sa kompanijama koje su u državnoj nadležnosti. Tu uvek ima nekih špekulacija, zbog čega mnogi smatraju da srpske investicije ovde nisu dobrodošle - kaže Smrekar.

On smatra da naše kompanije do sada ili nisu bile dovoljno agresivne ili su mislile da postoje prepreke da izađu na slovenačko tržište.

- Nije logično da samo Slovenija investira u Srbiju, a da kod nas nema srpskih investicija. Odnos investicija mora biti uravnotežen. U protivnom, može doći do problema - dodaje Smrekar.

Bitka za region

(Slobodan Vučićević)

Slobodan Vučićević, predsednik uprave „Droga - Kolinske“, kaže da je „Komtrejdovo“ preuzimanje „Hermes SoftLaba“ vrlo dobra stvar koja je osim u Srbiji, lepo primljena i u Sloveniji.

- Da li ćeovo preuzimanje otvoriti vrata ostalim srpskim firmama u Sloveniji, ostaje pitanje. Po mom mišljenju - neće. Slovenija je vrlo teška zemlja zainvestiranje ne samo za srpski već za svaki drugi kapital zbog toga što jenjihovo tržište izuzetno malo, a uticaj jakih kompanija iz EU veliki. Osim toga, tamo sve kompanije imaju prenaduvanu vrednost, pa je mnogo pametnije novac investirati na neko drugo tržište. Potez poput ovog koji je povukao„Komtrejd“ može biti izuzetno dobar u smislu da se u Sloveniji nađe kompanija iz branše, čime bi oni koji je preuzimaju postali veći u regionu i imali bolje regionalne kontakte i veze - kaže Vučićević.

Sa Hrvatskom je, kaže, već druga stvar.

- U Hrvatskoj zbog nacionalnog faktora postoji animozitet prema srpskom kapitalu. Međutim, takav odnos verovatno neće još dugo potrajati. Naime, statistički je nemoguće da odnos dve susedne zemlje sa ovolikom robnom razmenom rezultira time da hrvatske firme u Srbiji kupuju na desetine preduzeća, a da neka naša firma nije kupila nijednu njihovu, kaže Vučićević.

Investicije iz Srbije u regionu

Makedonija
Prema podacima Privredne komore Srbije, srpske firme su u Makedoniju investirale oko 40 miliona evra, uglavnom kupujući bivša predstavništva našihfirmi. Među njima su „Simpo“, „Zdravlje“ Leskovac, „Galenika“, „Hemofarm“,„Jat“, „Svislajon“, „Mona“, „Knjaz Miloš“, „Delta sport“... Ono što je, kažu u PKS, sada aktuelno, jesu pregovori „Delta holdinga“ o otvaranju supermarketa uSkoplju.

Crna Gora
Dejan Jovović nam je naveo da su najveće srpske investicije u Crnoj Gori izgradnja luksuznog poslovnog centra u Budvi, u koju će „Tradeunique Beograd“uložiti oko 60 miliona evra, kao i ulazak, u državnom aranžmanu, „TelekomaSrbije“ kao trećeg operatera mobilne telefonije, uz obavezu da u taj posao investira oko sto miliona evra u narednih sedam godina.

Republika Srpska
Od svih bivših jugoslovenskih republika, kompanije iz Srbije najviše posluju sa Republikom Srpskom, na čije tržište je uloženo oko 800 miliona evra.


- Tu je koncern „Hemofarm“ koji je za 17 miliona evra preuzeo „Čajavec -sisteme upravljanja“ u Banjaluci. Za otvaranje svoje ekspoziture u prestoniciRS „Komercijalna banka“ je izdvojila 10 miliona evra, a „Dunav osiguranje“ je postalo većinski vlasnik „Kosig Dunav osiguranja“. Osim toga, i „Svislajn“ je kupio Industriju alata Trebinje u vrednosti od 1,5 miliona konvertibilnih maraka, sa obavezom da u narednom periodu investira još oko 17 miliona KM- kaže Dejan Jovović.

napomena : tekst je u potpunosti preuzet iz lista

od 12.04.2008

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.