NavMenu

Srbija i dalje najviše izvozi neprerađenu robu - Potrebno više investirati u znanje i tehnologije

Izvor: Novosti Utorak, 17.01.2017. 08:51
Komentari
Podeli
(Foto: Fotokostic/shutterstock.com)
Iz Srbije je lane, do decembra 2016, izvezena roba vredna 12,2 mlrd EUR i za 11% je premašila rezultat iz istog perioda 2015. godine. Samo u novembru, preko granice je otišlo proizvoda i usluga naplaćenih 1,2 mlrd EUR, što je za petinu uspešnije nego u novembru 2015. godine. Rekordnom rezultatu doprineli su pre svega - električna oprema, prehrambeni proizvodi, metali i gume.

I uvoz raste, ali ne brzinom izvoza. Tokom 11 meseci 2016. bio je veći za 5,6% u odnosu na 2015. I dalje mi kupujemo više stranu robu, nego stranci našu, ali je sada ta razlika pala ispod 300 mil EUR na godišnjem nivou.

- Prirast izvoza u novembru 2016. iznosi 154 mil EUR. Od toga 25 mil EUR je veći izvoz električne opreme, 21 mil EUR je učinak prehrambenih proizvoda, 20 EUR je prirast osnovnih metala, a deset miliona odlazi na gumarsku industriju. Iza električne opreme u najvećoj meri stoji Gorenje - objašnjava Ivan Nikolić, urednik Makroekonomskih analiza i trendova.

U nacrtu Pregovaračkog poglavlja 4 sa Evorpskom unijom, koji priprema Vlada Srbije, stručnjaci upozoravaju da rast izvoza i obima spoljnotrgovinske razmene nije praćen poboljšanjem izvozne strukture.

- Ekspanzija izvoza se može objasniti do sada obavljenom privatizacijom i restrukturiranjem preduzeća, potpisivanjem i ratifikovanjem Ugovora o slobodnoj trgovini, kao i rastom izvoza putničkih automobila, hrane i gotovih tekstilnih proizvoda - stoji u predlogu ovog dokumenta.

- Poboljšan je odnos razmene, pokazatelj kupovne moći izvoza za jedinicu uvoza, i to sa 2,2% u 2015, na 14,7% u prvoj polovini 2016. godine. Komparativne prednosti srpska privreda ostvaruje prvenstveno kod primarnih i proizvoda nižih faza prerade, koji dominiraju u strukturi srpskog izvoza. Učešće izvoza visokotehnoloških proizvoda je znatno ispod proseka EU. U Srbiji oni čine svega 9% izvoza, a u EU 26%.

(Foto: Bill Ragan/shutterstock.com)
I Ivan Nikolić priznaje da kompleksnost srpskih izvoznih proizvoda nije za pohvalu, ali i da se stvari polako menjaju.

- Po stepenu prerade proizvoda dva od tri prva najveća neto izvoznika, reklo bi se da smo u srednjem veku. Prvi je kukuruz, a drugi je smrznuto voće. Za unapređenje kompleksnosti izvoza mogućnosti su beskrajne. To se popravlja polako. Investicije su popravile situaciju, jer one donose znanja i tehnologiju. U 2016. ćemo imati neto pozitivan rezultat IT industrije veći od pola mlrd EUR. Softver je proizvod koji zahteva najveći nivo znanja i zahteva najobučeniji kadar. Nije slika tako loša - kaže Nikolić.

U Privrednoj komori Srbije (PKS) veruju da bi veći industrijski kapaciteti obezbedili i veću zastupljenost proizvoda više faze prerade u izvozu, onih koji nose dodatu vrednost.

- Neophodno je nastaviti sa izgradnjom infrastrukture, kao i privlačenjem stranih i domaćih investicija. Već nekoliko godina Srbija smanjuje deficit tekućeg dela platnog bilansa, koji se u 2016. godini procenjuje na 4,2%, sa tendencijom daljeg smanjenja. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 78%. Poseban potencijal Srbije je u nastavku porasta izvoza usluga, s obzirom na konkurentsku prednost, koju naša zemlja ima - kažu u PKS.

NAJVEĆI

Podaci Ministarstva finansija pokazuju da su najveći izvoznici iz Srbije Fiat, Hesteel, Tigar Tyres, NIS i Philip Morris. Kada se uzme u obzir koliki su istovremeno i uvoznici, redosled je nešto drugačiji. Istraživanje Biznis info grupe o neto izvoznicima pokazuje da je i tu Fiat na vrhu liste, a slede Petrohemija, Victoria grupa, Jugoimport SDPR i Livnica Kikinda.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.