NavMenu

Na prodaju državne apoteke?

Izvor: Novosti Utorak, 20.12.2016. 11:45
Komentari
Podeli
(Foto: Novikov Alex/shutterstock.com)
Do pre nekoliko godina državne apoteke mahom su bile uspešne ustanove, a sada su listom stigle do prosjačkog štapa. Državne apoteke trenutno kasne u isplati čak 18,5 mil EUR dobavljačima. Toliko novca je stiglo na naplatu, ali su ukupne obaveze mnogo veće - 45,6 mil EUR. Rešenje problema povereno je radnoj grupi u kojoj su predstavnici ministarstava zdravlja, finansija i državne uprave. Pojedine lokalne samouprave, poput Šapca, spremne su da svoje apoteke ustupe - privatnicima.

Kako Novosti nezvanično saznaju, predlog Ministarstva zdravlja biće da apotekarske ustanove ostanu državne, ali da se uvede profesionalni menadžment i stvore uslovi da budu konkurentne na tržištu. Ministarstvo zdravlja će tražiti da marže državnih apoteka budu takve da mogu "da prežive". Još se ne zna o kojem procentu je reč. Trenutno, marže za većinu lekova na recept su 12%, na pomagala 4%, a na citostatike 6%.

Ministarka Brnabić objašnjava da je poslednji pokušaj rešavanja obaveza apoteka bio 2006, tako što su prebačene u javni dug.

- Dugovi su narasli i sada su s kamatama dostigli 11 milijardi dinara u 25 lokalnih samouprava. Jedina dobra stvar je u tome što problem ne postoji u svih 145 ustanova - kaže Ana Brnabić.

- Samo mesečna kamata na dug iznosi 250 miliona dinara. Niko to nije rešavao, jer je jednostavno upadao u pravni jaz. Lokalne samouprave su osnivači apoteka i one su u dugovima, Ministarstvo zdravlja i RFZO kažu da to nije njihov problem zato što su te lekove već platili dobavljačima. Apoteke su novac dale za plate, krečenje, a ne za dobavljače. Ako lokalne samouprave počnu da vraćaju dug, to ne sme da bude iz njihovih budžeta, već da u okviru zakonskih normi idu na javno-privatno partnerstvo ili izdavanje tih apoteka. Ne mogu se privatizovati u ovom trenutku, ali je to opcija koja je na stolu.

Loši finansijski rezultati državnih apoteka, kažu njihovi direktori, direktna su posledica pravilnika iz 2015. godine. Osim ograničenih marži, "kamen oko vrata" je obaveza da lekove kupuju putem javnih nabavki.

- Politika štednje i drastično smanjenje cena, za 30-50%, "oborili" su marže i nismo mogli da ispunimo planove - objašnjava Miloš Obradović, direktor Apoteka Kruševac. - Novac kojim su raspolagale apoteke odlio se u kasu RFZO. Uveden je sistem centralizovanih javnih nabavki koji je apotekama oduzeo još jedan dodatni deo prihoda i takođe ih prelio u kasu RFZO. Jedan od ključnih uzroka naših problema je i monopolizacija veledrogerija. One dobiju posao u okviru centralnih javnih nabavki i sklope ugovor sa RFZO o snabdevanju, a otvaraju sopstvene lance apoteka i, takođe, rade na recept. Tako se razvija nelojalna konkurencija državnim apotekama, kroz zloupotrebu partnerskog odnosa sa državom.


Rešenje je, smatraju direktori, nov način ugovaranja sa RFZO. Većina njih nema dileme da treba da ostanu državne institucije. To je jedina garancija da će stići do svih građana zemlje, a u mnogim selima one su jedina veza meštana sa zdravstvenim sistemom.

Šabac nudi privatnicima na zakup

Šabac je rešio da svoje državne apoteke ponudi privatnicima u zakup. Nedavno je objavljen javni poziv zainteresovanima da iznajme 18 apoteka. Otvoren je do kraja sledeće nedelje.

- Mi nismo mogli drugačije da rešimo problem - kaže, za Novosti, Nebojša Zelenović, gradonačelnik Šapca. - Rešili smo da izdamo 18 objekata, i to na deset godina, kako bismo dobili novac da izmirimo dugove. Uslov je da zakupci preuzmu sve osoblje apoteka i 30 odsto vanfarmaceutskog tehničkog osoblja. Namera je da sačuvamo mrežu apoteka, tu su i objekti u selima, i da sačuvamo zaposlene.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

15.04.2024.  |  Vesti

Srbija i Kenija jačaju privrednu saradnju - Povezivanje privrede i zapošljavanje radnika

Privredna komora Srbije (PKS) i Privredna komora Kenije (KNCCI) potpisaće Memorandum o saradnji u cilju snažnijeg povezivanja dve privrede u sektorima medicine i farmacije, poljoprivrede, građevinarstva, turizma, IKT-a i metalske industrije, kao i u sferi angažovanja kadrovskih kapaciteta iz Kenije na teritoriji Otvorenog Balkana, dogovoreno je na sastanku Marka Čadeža, predsednika PKS i Erika Rutoa, predsednika KNCCI. Čadež je na

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.