NavMenu

Pametni gradovi razvojna šansa Srbije - Ostaju otvorena pitanja regulative i finansijske izvodljivosti takvih projekata

Izvor: eKapija Ponedeljak, 14.11.2016. 18:01
Komentari
Podeli

AspernAspern
Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupe Svetske banke, savetovaće Grad Beograd o načinima poboljšanja energetske efikasnosti javnih zgrada kako bi socijalni stanovi, bolnice i škole postali bolja mesta za život i rad. U okviru programa IFC-a za Pametne gradove (Smart Cities) za Beograd, IFC će koristiti različite strategije i alate kao što je energetska revizija kako bi se utvrdilo koje su mogućnosti kad se radi o zgradama, daljinskom grejanju, uličnoj rasveti i drugoj urbanoj infrastrukturi.

Time će naša prestonica učiniti prve korake ka rešavanju složenih pitanja kada je iskorišćenost energije u pitanju, što je samo jedan aspekt pametnih gradova.

Nikola Rajaković, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, kaže za eKapiju da su pametni gradovi odgovor na delikatnu činjenicu da oko 55% svetske populacije živi u velikim naseljima, sa procenom da će u 2050. dve trećine stanovništva živeti u megalopolisima, i sa spoznajom da je dugoročna održivost ovakvih urbanih celina veoma upitna.

- Koncept pametnih gradova podrazumeva zajednički rad arhitekata i urbanista, energetskih eksperata i građevinaca, kao i struka iz domena društvenih nauka, jer se pokazalo da samo celovita, multidisciplinarna rešenja mogu da garantuju njihovu izvodljivost u budućnosti. Snabdevanje ovakvih velikih gradova energijom, hranom, vodom i ostalim robama postaje sve zaoštreniji problem koji donosi nove teškoće u zaštiti životne sredine – dodaje profesor Rajaković.

Razvoj pametne infrastrukture u velikim gradovima, objašnjava naš sagovornik, se odnosi na integralno rešavanje problema energetskog snabdevanja (raspoloživa električna energija i energija za potrebe grejanja i hlađenja), na rešavanje zaoštrene problematike saobraćaja u velikim gradovima i, sa posebnom težinom, na otvorena pitanja u oblasti zgradarstva i urbanog planiranja.

- Kao posebna nadgradnja koja objedinjuje sve funkcije pametnog grada pojavljuje se pametna mreža kao infrastrukturni fenomen koji superpozicijom komunikacione mreže na elektroenergetsku, toplovodnu i gasnu mrežu omogućuje uvođenjem informacionih tehnologija i softverskih alata optimalno planiranje i eksploataciju ovog složenog sistema – kaže profesor Rajaković.

On ukazuje na to da istraživanja pokazuju da u kontekstu razvoja velikih gradova tradicionalna energetika oslonjena na fosilna goriva (ugalj, nafta, gas,...) ne može da ponudi ekološki prihvatljiva rešenja zbog enormnih emisija gasova staklene bašte (pre svega ugljen dioksida) koje prate procese energetskih transformacija. Zato je u suštini pametnih gradova energetska tranzicija koja ima zadatak da dramatično smanji emisije ugljen dioksida s jedne strane, a s druge strane da omogući najviši nivo sigurnosti isporuke električne i toplotne energije.

Perspektive u Srbiji

Profesor Nikola Rajaković nam kaže i da su perspektive za uvođenje pametnih gradova u Srbiji vrlo povoljne.

- Naime, potrebna tehnološka znanja su raspoloživa na našim fakultetima i institutima, deo opreme kao pametna brojila, komunikacioni i informatički elementi se proizvodi u Srbiji, a izvođačka firma koja sve ovo integriše, profila Energoprojekta, je takođe sa značajnim referencama – kaže nam Rajaković.

Ostaju otvorena pitanja regulative i finansijske izvodljivosti ovih projekata. Regulativa se mora prilagoditi potrebama pametne infrastrukture, a isplativost ulaganja će se opravdati kroz niske troškove eksploatacije pametnih gradova.

- Naime, iako su početna, investiciona ulaganja veća od prosečnih potrebnih za razvoj klasičnih energetski neefikasnih gradova, ipak smanjenje emisija ugljen dioksida i dugoročna održivost rešenja daju prednost konceptu pametnog grada. Za Srbiju je ovo definitivno razvojna šansa jer bi se kroz primenu ovog koncepta kod nas stekle reference za svetsko tržište na kome su potrebe za ovakvim projektima ogromne. Izvoz znanja i sofisticiranih industrijskih proizvoda postaje tako realnost, a broj radnih mesta koja se otvaraju značajan.

Pametna infrastruktura u industriji daje mogućnosti za dalje unapređenje energetske efikasnosti, nadgledanje procesa za optimizaciju i uštede, kao i za usklađivanje svih potrebnih procesa.

(Foto: Shutterstock.com)
Ksenija Karić, direktorka divizija Digitalna fabrika i Procesne industrije i pogoni u kompaniji Siemens Srbija, koja je vodeći dobavljač tehnologija i rešenja koja doprinose smanjenom korišćenju energije i manjim emisijama, kaže za eKapiju da je istraživanje sprovedeno u Adriatik regionu u 2015. godini, pokazalo da korišćenjem otpadnih toplotnih energija iz postojećih postrojenja, Srbija ima mogućnost da ostvari više od 20% uštede kod trenutnih potreba industrije za korišćenjem toplotne enegrije u proizvodnji.

- Poboljšanje kontrole i regulacije može doneti uštede u korišćenju energije od oko 5-10% u industrijskom sektoru. Energetska integracija proizvodnih procesa, koja je posebno značajna u hemijskoj industriji, može doprineti poboljšanju energetske efikasnosti sistema za grejanje za 5%, sa relativno kratkim rokom povraćaja uloženih sredstava.

Pametni gradovi u svetu

Ambiciozni ciljevi u pogledu smanjenja emisija, koje postavljaju neki gradovi u svetu - kao što je grad bez ugljen dioksida u Kopenhagenu do 2025. godine, a u Oslu i Sietlu do 2050. godine, mogu se ostvariti samo uvođenjem obnovljivih izvora energije (sunce, vetar, biomasa, geotermalna,...) u distribuiranom energetskom konceptu, u kome skladištenje viškova energije proizvedene iz obnovljivih postaje primarno, a energetski subjekti postaju istovremeno i proizvođači i potrošači energije.

Na ovakvim osnovnim pretpostavkama krenula je i izgradnja pametnog grada, odnosno dela grada, Aspern u neposrednoj blizini centra Beča. Zamišljen kao celina sa oko 20.000 stanovnika, u ovom urbanom energetski efikasnom gradu već danas živi oko 5.000 stanovnika u okviru razvojnog istraživačkog projekta. Projekt je planiran na dvadesetogodišnjem vremenskom horizontu sa ukupno do 10.000 stanova. U osnovi energetskih rešenja je pametna zgrada koja omogućava svojim stanarima da minimiziraju troškove na energiju uz kompletnu kućnu automatizaciju, jer pametna zgrada je preko energetske zadruge Aspern istovremeno i učesnik na tržištu energije.

Marija Kambić

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Buđenje industrije u Srbiji" možete pročitati OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Zdravstvo

Izvođači za gradnju Tiršove 2 tražiće se u konkurentnom postupku sa pregovaranjem - Država objavila novi tender, cena ostala ista

Ministarstvo za javna ulaganja objavilo je novi tender za izgradnju Univerzitetske dečje klinike Tiršova 2, a ovoga puta, umesto u otvorenom postupku, izvođači će se tražiti u konkurentnom postupku sa pregovaranjem. Cena tendera nije izmenjena u odnosu na prošli put, te i dalje iznosi 11,2 milijarde dinara (oko 95 mil EUR) bez PDV-a, a detaljnije o tenderu pogledajte OVDE. Podsetimo, cena je upravo i bila razlog poništavanja prethodnog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.