Novi programi tehnološkog razvoja za pun zamah reindustrijalizacije u Srbiji - Konkurentnost graditi na inovacijama, domaćoj proizvodnji i pameti
Industrijska proizvodnja u Srbiji u septembru 2016. godine veća je za 5,3% nego pre godinu dana, a u odnosu na prosek 2015. godine za 6,5%, pokazuju poslednji podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Najveći rast ostvaren je u sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji - za 15,2%, u prerađivačkoj industriji 3,7%, kao i u rudarstvu 0,4%.
Strane investicije i domaća proizvodnja
Bez obzira na pokazatelje rasta, nivo industrijske proizvodnje u Srbiji je i dalje na jako niskom nivou. Ako posmatramo samo našu proizvodnju, kažu u Vojvodina metal klasteru, skoro duplo je manja nego 1989. godine.
- Industrijska proizvodnja u Srbiji teško se oporavlja, veoma sporo i nedovoljno. Postajemo sve više (90%) zavisni od stranih proizvoda, uvozimo gotovo sve, a ako statistički uključimo i strane firme koje kod nas posluju kao domaće, u stvari se "zamagljuje slika" i čini se da dolazi do oporavka industrijske proizvodnje u Srbiji – kaže za eKapiju Zoran Pekez, predsednik Vojvodina metal klastera.
On kritikuje tzv. "mantru o sudbinskoj neophodnosti stranih direktnih investicija" koja, kako kaže, nije dovela do očekivanih rezultata - sačuvali smo ili otvorili "jeftina radna mesta", a od tehnološkog napretka nema ništa.
- Svet jeste tehnološki otišao daleko u odnosu na nas, ali Srbija još ima moći i realnih potencijala da krene u industrijalizaciju, da efektivno i efikasno obavlja transfere znanja i tehnologija, da krenemo ka Industriji 4.0 i digitalizaciji. Preduslov je nova ekonomska politika - da se okrenemo sebi i domaćoj proizvodnji, što reforme koje se sprovode još ni izbliza ne obezbeđuju.
Kao rešenja koja na kratak rok mogu dovesti do jačanja konkurentnosti domaće proizvodnje Pekez navodi sledeće: da dinar postane isključivo sredstvo ugovaranja i plaćanja u zemlji, poništavanje - reviziju svih ugovora te svođenje istih na dinarsku klauzulu, realan izvozno-stimulativan devizni kurs, apsolutne mere podrške u pravcu razvoja domaće proizvodnje namenjene prvo supstituciji uvoza, razvoj poslovne infrastrukture (zone, klasteri, inkubatori, centri kompetencija i sl.), transformaciju obrazovnog sistema i stimulisanje univerzitetskih i naučnih radnika za saradnju sa privredom...
- Uz podršku Svetske banke, započet je rad na reviziji postojeće Strategije industrijskog razvoja. Ono što nam je smer u pogledu revizije industrijske politike je razvoj baziran na inovacijama i znanju, a ne na jeftinoj radnoj snazi, što u ovom trenutku možda jeste naša korporativna prednost, ali nije nešto na šta bi trebalo da se oslanjamo kada je razvoj u pitanju. To znači modernizaciju industrijske proizvodnje, utvrđivanje onih sektora industrije u kojima imamo konkurentnu prednost, zbog čega će unapređenje industrijske politike imati sektorski pristup, a veća pažnja i podrška biće usmerena na one sektore gde su naše najveće šanse za uspeh na tržištu.
Kao ključne sektore u Ministarstvu su u nekoliko navrata isticali prehrambenu, industriju drva i nameštaja, gume i plastike, sektor mašinstva, proizvodnju opreme i IT sektor.
Transformacija poslovanja – uključivanje u tehnološki nivo Evrope
Aktuelni talas integracije tehnologije u sve aspekte privrede rezultirao je da se pojam visokotehnološke kompanije više ne vezuje samo za firme koje posluju u oblasti visokih tehnologija, već za sve koje svoj poslovni model zasnivaju na korišćenju modernih tehnologija. Prema podacima Privredne komore Srbije, tri četvrtine vrednosti digitalne ekonomije u Evropi doći će upravo od strane tradicionalnog poslovnog okruženja.
Ulazak u ovaj prostor nije dakle pitanje izbora, već imperativ, pa sledstveno tome reindustrijalizacija ne može biti obavljena bez uključivanja u tehnološki nivo Evrope.
U Ministarstvu trgovine turizma i telekomunikacija nekoliko puta su jasno iznosili stav da je digitalna transformacija u Srbiji počela, međutim, tempo promena ne ukazuje na preterano optimistične rezultate, naročito ako se pod digitalnom transformacijom u Srbiji podrazumevaju podaci na koje država ukazuje - da 99,1% preduzeća ima internet dok samo 22,6% njih zapošljava stručnjake iz ove oblasti.
- Digitalna transformacija danas je kao pronalazak motora sa unutrašnjim sagorevanjem na kraju 19. veka, dok su se još konji koristili za prevoz i ko prvi uhvati taj korak, ima šanse da uhvati korak sa ostatkom sveta - rekao je Kostić.
Sa njim je saglasan i Ninko Tešić, generalni direktor Valjaonice aluminijuma Impol Seval. Ova kompanija je u prethodnih desetak godina intenzivno investirala u modernizaciju opreme, a danas je većina proizvodnih procesa automatizovana i digitalizovana. U idućoj godini u modernizaciju će investirati još 36,5 mil EUR, a cilj je da se planiranim ulaganjima stvore uslovi da se u jednom momentu mogu uključiti u Industriju 4.0 odnosno da postanu "pametna fabrika".
- Jednostavno, onaj ko ne bude imao veću proizvodnju, bolji kvalitet, veću produktivnost uz korišćenje prednosti koju donose veštačke inteligencije i robotika, neće biti konkurentan i moraće da propadne – navodi Tešić.
Industrija 4.0 nudi mogućnost zemljama sa manjim ekonomijama da dobiju veću ulogu i svoju šansu, a da je Vlada Srbije shvatila značaj savremenih tokova, videlo se i u ekspozeu premijera Aleksandra Vučića koji je ukazao da je razvoj novih tehnologija među strateškim prioritetima Vlade. Ovo ističu u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, dodajući da je u pripremi set mera koje bi trebalo da doprinesu daljem razvoju novih tehnologija i digitalnoj transformaciji zemlje. U njima su i podsticaji domaćih patenata i proizvodnja sopstvenih proizvoda, ali i da se IT koristi u što više drugih grana industrije.
Vlada je formirala i Savet za razvoj IT sektora koji će dati smernice za podršku i njegov dalji razvoj. U ovom sektoru se, između ostalog vide i najveće izvozne mogućnosti Srbije – vrednost izvoza softvera u 2015. godini iznosila je više od 600 mil EUR, a prognoze su da će do 2020. godine ta cifra premašiti sumu od milijardu evra.
Kao još jednu od ključnih mera reindustrijalizacije, akteri u ovom procesu ističu razvoj kadrovskih potencijala.
U Vojvodina metal klasteru i u ovom segmentu naglašavaju jačanje domaćih kapaciteta.
- Sve što imamo treba da uložimo u naše ljude. Koncept reindustrijalizacije treba zasnivati isključivo na razvoju našeg znanja, domaće pameti i domaće proizvodnje.
Privredni rast
Srbija se na poslednjoj objavljenoj Duing biznis (Doing business) listi Svetske banke sa 54. popela na 47. mesto, a prema prognozama MMF-a očekuje se da će privredni rast naše zemlje u 2016. godini iznositi 2,7%, a u sledećoj 3%.
- Za veći privredni rast u narednom periodu, koji bi trebalo da se kreće na godišnjem proseku 3-4%, potrebno je da se poveća učešće prerađivačke industrije, odnosno onog dela privrede čiji proizvodi imaju viši stepen prerade - kažu u Privrednoj komori Srbije.
Kolika stopa rasta nam je potrebna da bi se dostigla adekvatna konkurentnost na evropskom nivou, stručnjaci su saglasni da je teško odgovoriti, ali je najpribližnija procena da bi on u narednih 8-10 godina sigurno trebalo da bude dvocifren (11-12%).
- Sektor industrije učestvovao je sa 31,4% u formiranju ukupne bruto dodate vrednosti Srbije u 2015. godini
- Javni dug Srbije iznosio je na kraju septembra 24,13 mlrd EUR (odnosno učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu je 70,8%)
- U periodu januar - septembar 2016. ostvaren je suficit budžeta Srbije u visini od 27,2 mlijardi dinara
- Realni rast bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu 2016. u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,5% (u drugom kvartalu realni rast BDP bio je 1,8%, a u prvom kvartalu 3,5%)
- Ukupna robna razmena Srbije sa svetom porasla je za 7,6% u periodu januar-septembar 2016. godine, na 22,67 mlrd EUR, pri čemu je izvoz skočio za 10,1%, a uvoz za 5,7% u poređenju sa istim periodom prošle godine
- Spoljnotrgovinski deficit smanjen za 7,5%, dok pokrivenost uvoza izvozom je 77,9% (septembar 2016)
- U budžetu za 2016. godinu za podsticaje investicija planirano je 12,3 milijarde dinara
- U Godini preduzetništva do sada je podržano više od 7.200 preduzetničkih inicijativa sa više od 9,5 milijardi dinara
- Od aprila 2014. do juna 2016. potpisana su 33 ugovora o dodeli podsticaja. U ovom periodu ukupno je dodeljeno 155,6 mil EUR državne pomoći, ili 8.489 EUR po zaposlenom
- Neto priliv stranih direktnih investicija u poslednjih 18 meseci viši je od 2,6 mlrd EUR, dok je nivo stranih investicija u prvih devet meseci ove godine iznosio 1,38 mlrd EUR
- U drugom kvartalu 2016. godine stopa zaposlenosti iznosila je 45,9%, a stopa nezaposlenosti 15,2%
- Broj zaposlenih u sektoru industrije u drugom kvartalu 2016. godine iznosio je 570.300 (29,7% ukupno zaposlenih)
- Prosečna neto zarada u Srbiji u septembru 2016. godine bila je 46.558 dinara
Ivana Bezarević
Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Buđenje industrije u Srbiji" možete pročitati OVDE.
Top priče
18.04.2024. | Energija, Građevina
Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin
18.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Hrvatski Aircash stiže u Srbiju
18.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Saobraćaj
Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd
18.04.2024. | Saobraćaj
17.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije
Feka Automotive gradi energetski efikasan proizvodni objekat - EBRD odobrila 15 mil EUR
17.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije
eKapija+
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Građevina
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna (FOTO)
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Culinary Crossroads - Serbia meets Japan
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
Poslovne šanse
19.04.2024. | Industrija
Jagodina nabavlja trpezarijske stolice za Dom kulture u MZ Kovačevac
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024.. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
18.04.2024. | Energija, Građevina
Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje
18.04.2024. | Energija, Građevina
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura