NavMenu

Drva i ugalj zastareli načini grejanja - Pelet isplativiji i ekološki prihvatljiviji

Izvor: Južne vesti Nedelja, 11.09.2016. 12:45
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock)
Među građanima u Srbiji koji se pripremaju za početak grejne sezone i koji uveliko nabavljaju drva i ugalj za ogrev, malo je onih koji su se odlučili za inovativna rešenja i savremene obnovljive izvore energije koji se sve više koriste u zemljama Evropske unije.

Iako naša zemlja ima veliki potencijal za korišćenje obnovljivih izvora energije (OIE), poput biomase u koju spadaju ostaci ratarske proizvodnje, rezidbe iz voćarstva i vinogradarstva i šumarstva, oni ostaju neiskorišćeni.

Kako se navodi u Nacionalnom akcionom planu za korišćenje obnovljivih izvora energije Republike Srbije, donetom 2013, udeo energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u 2009. godine bio je 21,2%. Od toga je najviše korišćena biomasa – 11,5%, koju najvećim delom čini tradicionalno grejanje domaćinstava drvetom.

S druge strane, u Nemačkoj, Francuskoj i Švedskoj, u ukupnoj potrošnji energije bioenergija čini 42%. Otkud i ne čudi što je obaveza Srbije da do 2020. godine poveća učešće obnovljivih izvora energije na 27%. Međutim, pitanje je koliko je taj cilj ostvariv.

I dok se u Srbiji najviše kao biomasa koristi drvo za ogrev, u zemljama Evropske unije se prevashodno koristi pelet koji se dobija presovanjem piljevine i strugotine suvog visokokaloričnog drveta i čija je vlažnost manja od 10%, što mu daje visoku energetsku efikasnost.

Njegov visok stepen iskorišćenosti je upravo i razlog što ga Evropljani sve više upotrebljavaju. Naime, iskorišćenost energije kod peleta je preko 90%, dok je kod klasičnih peći, kotlova i kamina na ugalj i drva - najviše 70%.

I dok se u domaćinstvima u Srbiji koja nisu priključena na daljinsko grejanje, prema Popisu iz 2011. godine, najviše koriste drva (63%) i struja (15%), u toplanama je više od 90% proizvodnje toplotne enegije zasnovano na direktnom korišćenju fosilnih goriva. S druge strane, u EU se fosilna goriva koriste samo u 15% slučajeva za proizvodnju toplotne energije.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.