NavMenu

Sveža hrana - Sveto pravilo italijanske kupovine

Izvor: eKapija Petak, 15.07.2016. 15:22
Komentari
Podeli
(Foto: monticello/shutterstock.com)
Uz smeh, galamu, priču, puno hrane na stolu, i uvek u grupi - tako Italijani obeduju. Čak i onaj ko nikada nije kročio u Italiju, zna iz filmova i spotova za tu tradiciju. Tako izgledaju ručkovi ili večere. Naročito nedeljni ručak, koji sam po sebi može trajati od podne do sumraka. Za doručak, medutim, Italijani uglavnom ne jedu ništa - iz kuće istrče sa kafom, ili na putu do posla svrate u bar na kapućino uz obavezni kroasan, tačnije - cornetto. U taj, ili neki drugi obližnji bar, na kafu svrate još jednom ili više puta tokom dana. Kafa je zaista njihovo "gorivo". Glavni dnevni obrok im je bio i ostao – ručak. Da li idu kućama, ili jedu u restoranu – manje je važno. Tradicionalno, ručak je višeslojan – prvo se jede pasta, pa povrće sa mesom ili ribom, zatim voće ili slatkiš, i za kraj, naravno – kafa.

Poslednjih godina, deo tradicionalnih navika se menja. Neka istraživanja ukazuju da sve više Italijana doručkuje, i to kod kuće, ali da je slatko i dalje vodeći jutarnji ukus, mada biraju zdravije varijante. Ručak više nije "višefazan", a radnim danima je i vremenski ograničen – jede se ili samo pasta ili meso/riba sa povrćem, jer trba pregurati i popodnevni deo radnog dana. Jednostavno, stil života i radno vreme nametnuli su drugačiji dnevni ritam.

Zbog mnogih promena, od demografskih do socio-ekonomskih, i činjenice da je poslednja nacionalna studija o navikama u ishrani urađena pre desetak godina, italijanski Savet za istraživanja u poljoprivredi (CREA) najavio je novo, veliko istraživanje o tome kako jedu Italijani, i koje su osnovne karakteristike njihovih izbora. Poseban fokus biće na deci, koji će biti "predmet" istraživanja u prvoj fazi, dok će druga biti posvećena adolescentima i odraslima.

Istraživanje će biti sprovedeno na nacionalnom nivou, sa naglaskom na zdravstvenu komponentu, sa ciljem da rezultati posluže za analizu i davanje smernica ka poboljšanju ishrane kao načina boljeg života i prevencije hroničnih oboljenja. Metodologiju će, kako je najavljeno, Ministarstvo zdravlja uskladiti sa odrednicama i uputstvima Evropske uprave za bezbednost hrane (EFSA).

Zahvaljujući mediteranskoj ishrani, Italijani se ipak zdravo hrane. Ne znači da se svi slepo pridržavaju piramide mediteranske ishrane, ali veliki broj njih poštuje tradiciju. Po toj piramidi, svaki dan su na jelovniku integralne žitarice, obilje povrća različitog po boji i teksturi (i ručak i večera), od kojih je bar jedna porcija po obroku sirovo povrće. U istom rangu je i voće, sa jednom ili dve porcije po obroku. Maslinovo ulje je, naravno, okosnica piramide. Smatra se najboljom prehrambenom masnoćom zbog svoje visoke hranjive vrednosti, pa se prepoučuje uz svaki obrok, svakog dana. Začini, začinsko bilje, i lukovi, masline, orašasti plodovi i razno semenje se takodje preporučuju na dnevnoj bazi. Mleko i mlečni proizvodi su važni, sirevi i jogurt naročito, ali u ograničenim količinama. I ne previše masni.

(Foto: Visionsi/shutterstock.com)

Unos životinjskih belančevina se već meri na nedeljnom nivou, i preporučene su dve ili više porcija ribe, ali samo po maksimalno dve porcije crvenog mesa nedeljno, i to krtine. Mesne preradjevine se praktično i ne preporučuju, osim ponekad. Jaja se mogu jesti između 2 i 4 puta, kao i ribe i školjke. Šećeri i nezdrava hrana bogata masnoćama (slaktiši, testa, gazirana pića, industrijski voćni sokovi) su na vrhu piramide i ne preporučuju se, osim vrlo retko i u vrlo malim količinama. Pije se puno vode, biljnih čajeva, vina u normalnim količinama (jedna časa uz obrok za žene, i dve za muškarce).

Srbi prvo biraju meso

U Srbiji je situacija sasvim drugačija. Uvek se, kaže nutricionistkinja Branka Mirković, prvo kupuju meso, suhomesnati i mlečni proizvodi, zatim voće, i na kraju povće.

- Ne razmišlja se mnogo o kvalitetnim masnoćama. Povrća ima malo u našoj ishrani i uglavnom je veoma loše termički obrađeno, tako da se izgube sve nutritivne vrednosti. Mnogi misle da im, ako pripreme krompir, nije potrebno drugo povrće uz meso. Mladi ljudi često pirinač, koji je žitarica, smatraju povrćem. Naša piramida ishrane je veoma loša, posebno medju mlađom populacijom. Najviše se jedu proizvodi od pšenice - pekarski i konditorski proizvodi. Ugljeni hidradi su najzastupljeniji. Slede meso i industrijski obradjeni mesni proizvodi, a riba se veoma malo i retko jede. Sledeći nivo su mlečni proizvodi a posebno oni sa velikim procentom masnoće. Pavlaka se jede u neograničenim količinama.

Kada je u pitanju voće, i tu kod nas vlada neumerenost, kaže nutricionista. Ne postoji kvalitetna navika da se dnevno unose ograničene, odnosno dovoljne količine. Ili se jede premalo ili previše. Kao I suvo i koštunjavo. I tek na kraju dolazi povrće. I najgore je što se najčešće jede termički obradjeno - prženo i sa dosta soli.

Svežina namirnica na prvom mestu

Nova mediteranska piramida je iznijansirala tradicionalnu, insistirajući na tome da se ređe jede što je namirnica bliža vrhu. Tokom letnjih meseci, mediteranska ishrana i nama odgovara, tako da uputstva iz italijanske piramide mogu i nama poslužiti. Uz to, u njen dizajn uključeni su i socijalni i kulturološki elementi mediteranskog načina života, što znači da nije u pitanju samo količina i učestalost unosa određenih namirnica, već i način na koji se biraju, kuvaju i jedu.

Prema rezultatima studije navika potrošača u biranju povrća i voća, Italijani najviše gledaju na svežinu (64%), zatim sezonsku zastupljenost (51,4%), a manje od trećine ispitanih (31,7%) na cenu.

(Foto: Adisa/shutterstock.com)

Kada je reč o svežini povrća ili voća, ono što gledaju su: izgled, ukus, miris, kao i poreklo (gde je gajeno), mesto kupovine, tehnologiju konzerviranja ili prerade, pa i pakovanje. Izgled i prijatan miris su se izdvojili kao najčešći kriterijumi procene svežine, kao i u kom roku i gde se prodaju (u supermarketima ili direktno od odgajivača). U nekim slučajevima, kada su u pitanju pakovane namirnice, paradajz ili rukola na primer, smatraju se svežim ukoliko je označen, i još važeći rok trajanja i ako je vidljivo označen kontrolisan sadržaj.

Italijanske firme na sajmu u Novom Sadu

Na Međunarodnom sajmu poljoprivrede, održanom u maju ove godine u Novom Sadu, predstavile su se neke od vodećih italijanskih firmi koje su "odgovorne" upravo za ono što potročašači najviše traže. UNITEC S.p.A i MAF RODA, prisutne na desetinama različitih tržišta u svetu, specijalizovane su za procesuiranje, sortiranje, odabir kvaliteta i pakovanje svežeg voća i povrća. O bezbednosti i higijeni hrane brine INGEGNERIA ALIMENTARE S.r.L, dok je svoje mašine i opremu za mlekarski industriju prikazao COMAT, firma koja raspolaže kompletnim linijama i mašinama za mocarelu, sir za picu, kačkavalj, rikotu,...

Kompletan sadržaj Specijalnog izdanja "Italija-zemlja partner: Kada je hrana životni stil" možete pročitati OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.