NavMenu

Nema više monopola u srpskoj železnici - Privatnicima ponuđene nerentabilne pruge

Izvor: eKapija Četvrtak, 16.06.2016. 15:55
Komentari
Podeli

(Foto: Milica Stevuljević)
Preduzeće "Železnice Srbije" izgubilo je status monopoliste. Prvi privatni operater na srpskim železnicama je firma "Kombinovani prevoz" iz Beograda. Do sada su organizaciju železničkog saobraćaja u Srbiji obaljale državne kompanije "Železnice Srbije", odnosno nakon reforme - novoformirane železničke kompanije za putnički i teretni saobraćaj "Srbija Voz" i "Srbija Kargo".

"Kombinovani prevoz" je zakupio trasu, platio naknadu za pristup infrastrukturi i organizovao prvi transport. Železnička kompozicija te firme sastavljena od dve dizel lokomotive serije 647, u nedelju 12. juna prešla je tridesetak kilometara železničkom trasom od Kragujevca do Lapova.

"Kombinovani prevoz" vlasnik je 13 dizel i električnih lokomotiva, a 2007. postao je prvo preduzeće u Srbiji koje je dobilo licencu za prevoz robe u železničkom saobraćaju i sertifikat o bezbednosti u železničkom saobraćaju.

- Za nas je izuzetno značajno to što smo se u praksi uverili da u administrativnom smislu sve funkcioniše kako treba i da su sve procedure definisane. Naša prva vožnja protekla je bez ikakvih problema, a u narednom periodu planiramo da u saobraćaj uvodimo teretne vozove na komercijalnoj osnovi i naše transportne usluge ponudimo na domaćem tržištu. Aktivnosti smo već započeli, a nakon organizovane prve železničke vožnje intenzivnije ćemo krenuti u razgovore sa privrednim sistemima, pre svega u Vojvodini - izjavio je Medija centru "Železnica Srbije" Branko Petković, generalni direktor firme "Kombinovani prevoz".

U Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za "eKapiju" kažu da je težište otvoreno za sve kompanije i relacije, ali će nova mogućnost pomoći i lokalnim samoupravama da privuku zainteresovane privatne prevoznike na pružnim deonicama koje su sada nerentabilne, a kojih ima oko 800 kilometara.

(Foto: Ivana Vuksa)
- Jer, sada kad je tržište otvoreno, ne želimo da sedimo skrštenih ruku već radimo na tome da podignemo nivo usluge na srpskim prugama. Više od 400 kilometara pruga u Srbiji se uopšte ne koristi decenijama, a plaća se zemlјište na kome su, pa će se u proces njihovog gašenja krenuti odmah kako bi se smanjili troškovi.

Kako kažu u Ministarstvu, ulaskom privatnika na tržište, ostatak pruga, koje su do sada bile neisplative, jer je njihovo održavanje bilo skuplje od prihoda, mogu opstati ako se oživi transport na njima. To je zadatak lokalnih samouprava i investitora koje uspeju da privuku.

- Verujemo da će ovaj model doprineti sveukupnoj reformi "Železnica Srbije", koju su čelnici MMF-a ocenili "ohrabrujućom" tokom Misije MMF-a u Srbiji, rečima da bi "Železnice" mogle postati model i za reformu drugih javnih preduzeća - dodaju u Ministarstvu.

Ostaje da se vidi da li će privatne kompanije, koje su profitno orijentisane, biti zainteresovane za nerentabilne pruge i pravce u čijem okruženju ne postoji odgovarajuća infrastruktura i obim putnika i robnih tokova.

Konkurencijom do bolje usluge

Milorad Kilibarda, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, kaže za "eKapiju" da uvođenje privatnih prevoznika u organizaciju železničkog transporta, na našim prugama, može da ima veliki značaj za privredu i korisnike usluga, ali za samu železnicu i državu.

(Foto: A. and I. Kruk/shutterstock.com)
- Privreda će dobiti kvalitetniju i kompletniju ponudu transportnih usluga, jer privatni železnički prevoznici su isključivo tržišno orijentisani i u prvom planu im je kvalitet usluge i zadovoljstvo korisnika. Posluju ekonomično sa manjim ukupnim troškovima i povoljnijim tržišnim cenama. Otvaranjem tržišta i uvođenjem konkurencije svakako se podiže nivo ponude transportnih usluga. Sama železnica će postati tržišno konkurentnija i stvaraju se preduslovi za povećanje tržišnog učešća ovog vida transporta - objašnjava profesor Kilibarda.

Danas je, kako kaže, to učešće izuzetno malo i pored toga što postoji značajan tržišni potencijal i robni tokovi koji su pogodni za veću primenu železničkog transporta.

- Nadam se da će se na našim prugama pojaviti špediterske i logističke kompanije koje će svojim znanjem i iskustvom doprineti bržem uvođenju i razvoju savremenih tehnologija i principa organizacije železničkog transporta. To može da doprinese uvođenju i razvoju kontejenerskog i intermodalnog transporta, što ima značajne tržišne, privredne i društvene efekte - kaže naš sagovornik.

Marija Kambić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.