NavMenu

Prekvalifikacijom do posla - Najtraženije obuke iz oblasti IT-ja i stranih jezika

Izvor: Novosti Utorak, 17.05.2016. 19:50
Komentari
Podeli
Samo u poslednjih nekoliko godina broj zahteva za prekvalifikaciju upućen medicinskim školama u Srbiji povećan je za trećinu. Veća zarada u inostranstvu i nemogućnost zapošljavanja u zemlji osnovni su razlozi zašto ekonomski ili prehrambeni tehničari postaju medicinski tehničari.

Kako navodi Biljana Jovanović Glavonjić, pomoćnik direktora Medicinske škole "Nadežda Petrović" u Zemunu, poslednjih nekoliko godina broj zahteva za prekvalifikaciju veći je za 30% . Maturanti gimnazija, ekonomskih, poljoprivrednih, umetničkih škola, ali i lekari u želji za radnom knjižicom dolaze na njihovu adresu.

- Kandidati koji traže prekvalifikaciju su vrlo motivisani i završavaju je za godinu i po do dve godine. Koliko dugo će trajati sticanje nove diplome zavisi od toga koliko predmeta treba da polažu. Za razliku od lekara koji kreću put Norveške, medicinske sestre odlaze u Nemačku. Uporedo s prekvalifikacijama, one intenzivno uče i jezik - kaže Jovanović Glavonjić.

Prekvalifikaciju traže i lekari koji su završili gimnaziju i oni je najbrže završe, za oko godinu dana uz položene predmete poput anatomije ili hirurgije. Oni, uglavnom, odlaze u Norvešku, gde prvih nekoliko godina rade kao medicinski tehničari, a posle se zapošljavaju kao doktori.

I dok su zdravstveni radnici spremni da zarad posla i zarade delimično promene zanimanje, u Nacionalnoj službi za zapošljavanje ističu da praksa pokazuje da je malo zainteresovanih za, uslovno rečeno, promenu struke.

- Najviše interesovanja ima za učenje stranih jezika različitih nivoa kao što su engleski, nemački i italijanski jezik, ali i za različite obuke iz oblasti IT, počev od osnovne informatičke do pohađanja specijalizovanih, licenciranih obuka. Takođe i pohađanje različitih obuka koje obezbeđuju "samostalno" obavljanje poslova na tržištu rada privlači pažnju jer omogućava još jedan set znanja i veština koji se mogu primeniti nezavisno od postojećih znanja, veština, kvalifikacija - kaže za "Novosti" Neda Milanović, direktorka Sektora za podršku zapošljavanju u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.

Programom rada za ovu godinu planirano je uključivanje u obuke za tržište rada ukupno 1.730 osoba, od toga 630 sa invaliditetom i na zahtev poslodavca 1.020 nezaposlenih, od tog broja 20 je sa invaliditetom.

Zvanično je, tvrde u NSZ, prekvalifikacija namenjena teže zapošljivima i nezaposlenima koji su napustili školovanje.

- Poslednjih nekoliko godina Programom rada Nacionalne službe za zapošljavanje nije planiran ovaj program. Sa druge strane, obuke za tržište rada i na zahtev poslodavca su namenjene teže zapošljivim nezaposlenima - kaže Milanović.


(Foto: Ivana Vuksa)
Sezonski kadar


U Medicinsku školu "Beograd" stižu zahtevi za prekvalifikaciju. Nada Trifković direktor ove obrazovne ustanove ističe da oni sklapaju ugovore na godinu-dve, pošto su toj zemlji u tom trenutku potrebni.

- To je "sezonski kadar", ali činjenica je da su naše medicinske sestre i lekari izuzetno cenjeni u inostranstvu, što pokazuje da imamo dobre medicinske škole gde se oni obrazuju - kaže Trifković.

Standard malo bolji


Plata medicinskih radnika u inostranstvu je veća, ali kada se uporedi s troškovima života i plaćanjem stana, standard im bude tek malo bolji nego u Srbiji. Mnogi od njih i posle isteka ugovora ne žele da se vrate, pa potpuno izlaze iz struke i rade šta god im se ponudi.

Obuke


U 2015. godini obukama na zahtev poslodavca obuhvaćeno je 505 osoba. Najveći broj obuka koji je realizovan je iz područja rada tekstilstvo i kožarstvo i elektrotehnika. U obuke za tržište rada po ugovorima iz 2015. godine uključena je 761 osoba. Najveći broj njih je učio strane jezike, zatim su se obučavali u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, ekonomiji, pravu i administraciju, informacionim tehnologijama.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

Brojni auto-servisi ne rade više punjenje klima - Da li će građani imati gde da pripreme kola za leto i koliko će to da košta?

Građanima Srbije ovog leta biće teže da servisiraju klima uređaje u svojim automobilima. Razlog za to je što veliki broj auto-servisa obustavlja pružanje ove usluge, jer nemaju sertifikat na osnovu koga bi mogli nabavljati freon i proći inspekcijsku kontrolu. Naime, Ministarstvo zaštite životne sredine je još 2016. godine donelo uredbu da pravna lica i preduzetnici koji klimatizuju motorna vozila moraju imati Sertifikat B. Taj

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.