NavMenu

Ko je dvorski arhitekta koji će dobiti spomenik u parku "Manjež"?

Izvor: Politika Subota, 16.04.2016. 13:22
Komentari
Podeli
Park "Manjež"Park "Manjež"
Projektovao je zdanje Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije, danas Vlade Srbije, palatu Ministarstva šuma i ruda u kojoj se sada nalazi Ministarstvo spoljnih poslova, Arhiv Srbije, zgradu u Kneza Miloša u kojoj je smešten "Grčki kulturni centar", u istoj ulici dogradio je objekat sadašnjeg Ministarstva finansija. Potpisao je enterijere Doma Narodne skupštine, Kraljevskog dvora na Dedinju, crkve Ružice, njegovo delo je i pilon na Brankovom mostu... Ovo je samo deo nemerljive zaostavštine Nikolaja Petroviča Krasnova, ruskog arhitekte koji je ostavio neizbrisiv trag u izgledu Beograda između dva svetska rata. U znak zahvalnosti dobiće spomenik u parku "Manjež", a izradiće ga ruski vajar Sergej Nikitin, koga je juče ugostio gradonačelnik. Kako prenosi Beoinfo, otkrivanje obeležja biće u septembru na "Danima Moskve u Beogradu".

– Krasnov nam je ostavio neke od najlepših zgrada koje su zauvek promenile izgled Beograda. Konačno ćemo čuvenom ruskom arhitekti odati počast, kao što je on nama ukazao čast svojim delima – naglasio je gradonačelnik Siniša Mali.

Tu ideju pozdravlja arhitekta Aleksandar Leko koji godinama izučava Krasnovljevo stvaralaštvo i nada se da će rad ruskog vajara biti "bolji i ozbiljniji od svih spomenika koji se u poslednje vreme postavljaju u Beogradu".

– Raznovrsni opus Krasnova zaslužuje više od spomenika. Njegova zaostavština je ogromna, sabrana u brojnim muzejima, bibliotekama, arhivima, privatnim zbirkama... Zavređuje temeljno istraživanje koje bi rezultiralo monografijom, filmom i velikom izložbom. Reč je o najmanje 15.000 listova koje bi trebalo pregledati: projekte, prepiske, građevinske dnevnike, fotografije i crteže – navodi Leko.

Za nepune dve decenije koliko je Krasnov stvarao kod nas ostaće upamćen i kao arhitekta koji je ostavio najviše spomenika kulture. Po dolasku u Beograd sa Malte gde je bio u izbeglištvu, Krasnov je 1922. počeo da radi u Ministarstvu građevine. Obišao je Srbiju, fotografisao njena zdanja, naslikao akvarele srpske seoske tradicionalne arhitekture, izučavao naše manastire...

(Foto: mighty chiwawa/shutterstock.com)
– Prepoznat je kao izuzetan stvaralac koji je mogao da odgovori zahtevima tada mlade Kraljevine Jugoslavije, da projektuje objekte koji će pokazati veličinu i uspeh te države. Bio je svestran i nije se bavio samo arhitekturom, već i urbanizmom, enterijerom, dizajnom, skicirao je orden jugoslovenske krune, bio ceremonijal majstor sahrane kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, tvorac je objekata memorijalne arhitekture poput spomen-kosturnice na grčkom ostrvu Vido, poslednjeg pristaništa brojnih srpskih oficira i vojnika Prvog svetskog rata – nabraja Leko.


Rođen u podmoskovskom selu Honjatni 1864. godine, a sahranjen na ruskoj parceli Novog groblja 1939, Krasnov će u istoriji svetske arhitekture ostati ovekovečen i kao glavni arhitekta Jalte gde je sagradio čuveni dvorac "Livadija", letnjikovac cara Nikolaja Prvog, posle čega je postao "arhitekta ruskog carskog dvora".

U "Livadiji" su Čerčil, Staljin i Ruzvelt 1945. krojili posleratni svet. Njegovu krimsku karijeru okončala je Oktobarska revolucija. Na poziv Saveza ruskih inženjera i tehničara došao je u Kraljevinu SHS gde je primenio tridesetogodišnje iskustvo i postao državni i dvorski arhitekta. Po želji kralja Aleksandra Karađorđevića rekonstruisao je Njegoševu kapelu na Lovćenu, uredio unutrašnjost oplenačke crkve, na groblju srpskih ratnika, solunskom Zejtinliku, sa arhitektom Vasićem projektovao je spomen-kosturnicu... Autorski pečat Krasnov je ostavio i u brojnim gradovima i varošicama Srbije. Ulicu u Beogradu još nije dobio.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.