NavMenu

U industriji moguće smanjenje potrošnje energije i za više od 15% - Uvođenje energetskog menadžmenta donosi direktan profit

Izvor: eKapija Ponedeljak, 28.03.2016. 11:31
Komentari
Podeli
(Foto: NicoElNino/shutterstock.com)
Energija više nije toliko dostupna i nije više jeftina. Kompanija koja posluje na otvorenom tržištu mora da vodi računa o svojim troškovima, konkurentnosti i imidžu. Ušteda energije kao rezultat implementacije sistema energetskog menadžmenta kompaniji donosi direktan profit.

Na energiju u industriji odlazi oko 27% ukupne potrošnje energije u Srbije. Tehnologija koja se koristi u našim preduzećima stara je, uglavnom, i preko 20 godina i sa niskim je stepenom energetske efikasnosti.

Kako nam je rekla doc. dr Mirjana Stamenić sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, jedan od indikatora koji ukazuju na to koliko se energija efikasno koristi je energetski intenzitet.

- Ako se uporedimo sa zemljama EU, industrijski sektor Srbije ima u proseku 1,5 do 2 puta veći energetski intenzitet. To znači da postoji značajan potencijal za uštedama, i to zapravo predstavlja veoma ozbiljan energetski resurs.

Za sada, jedini podsticaj za bavljenje energetskom efikasnošću u preduzećima u industriji je porast cena energenata. Do skora smo imali situaciju da se nije u značajnijoj meri obraćala pažnja na problematiku racionalnog korišćenja energije budući da je cena bila veoma niska. Sadašnji trend stalnog rasta cena energenata podstakao je rukovodeće strukture u kompanijama da obrate pažnju na troškove koji se odnose na energente.

- Menadžment naših kompanija ima saznanja da se umanjenjem troškova za energente može uticati na profit kompanije, ali još uvek nema dovoljnih saznanja i obučenog kadra koji će biti sposoban da samostalno ili uz pomoć eksperata u toj oblasti uspostavi sistem energetskog menadžmenta i započne sa implementacijom mera za unapređenje energetske efikasnosti. Samo je mali broj kompanija koje su ustanovile ovaj sistem i koje ga u punoj formi implementiraju – ističe Stamenić.

Dakle, ključ u smanjenju potrošnje energije u industrijskoj proizvodnji je uvođenje energetskog menadžmenta. Posle uvođenja ovog sistema (ISO 50001), prvi korak je da se utvrdi stanje u kontekstu nivoa efikasnosti u kompaniji.

- To se čini sprovođenjem energetskog pregleda koji podrazumeva čitav niz aktivnosti čiji je krajnji ishod definisanje liste mera energetske efikasnosti koje se mogu svrstati u 3 kategorije – mere bez ulaganja ili sa ulaganjima niskog nivoa, mere koje podrazumevaju investicije srednjeg i mere koje zahtevaju kapitalne investicije tj. visok nivo ulaganja – kaže naša sagovornica.

Mirjana StamenićMirjana Stamenić
Uvek se počinje od investicija niskog nivoa i onih sa kratkim periodom otplate, a nakon detaljne tehno-ekonomske analize ide se sa implementacijom mera srednjeg i visokog nivoa ulaganja.

- Prema statistikama zemalja Zapadne Evrope, uvođenje sistema energetskog menadžmenta u industrijska preduzeća dovelo je do smanjenja potrošnje energije u tim preduzećima za 10-15%. Na osnovu poznavanja stanja u našim industrijskim preduzećima, može se očekivati da efekti budu još veći.

Što se tiče opravdanosti ovih ulaganja, u sadašnjim uslovima tržišta u našoj zemlji, mere čiji je period otplate do tri godine smatraju se povoljnim sa stanovišta investitora. Za ostale mere koje podrazumevaju značajnija ulaganja odnosno duži period otplate potrebno je uraditi posebnu tehno-ekonomsku analizu koja će kroz niz parametara ukazati investitoru na opravdanost ulaganja.

Kako do novca?

Nakon svakog sprovedenog energetskog pregleda izrađuje se izveštaj za potrebe upoznavanja rukovodstva fabrike o mogućim potencijalima za uštede energenata. U velikom broju slučajeva, ističe Stamenić, menadžment kompanije je dobro reagovao na nalaze energetskog pregleda, međutim, uvek se postavlja pitanje kako do novca za investicije.

- Problem obezbeđenja sredstava za investicije u oblasti poboljšanja energetske efikasnosti u industriji od 2010. godine olakšan je uvođenjem povoljnih kreditnih linija EBRD-a i nekih drugih EU fondova za energetsku efikasnost i održivi razvoj. Veće kompanije imaju svakako bolju poziciju u obezbeđenju ovih sredstava, a manja i srednja preduzeća se obično koncentrišu na mere koje ne zahtevaju ulaganja ili su to ulaganja niskog nivoa.

Otpadna toplota u industriji

Generalno gledano, otpadna toplota u industriji predstavlja značajan resurs, samo je pitanje isplativosti investicije u sistem koji je potrebno izgraditi da bi se taj potencijal iskoristio. Rashladni sistemi su prateći deo svakog industrijskog pogona kod kojeg je potrebno hlađenje u proizvodnom procesu. Takvi procesi su nezaobilazni kod fabrika u prehrambenom sektoru.

- Iskorišćenje otpadne toplote kod rashladnih sistema u najvećem broju slučajeva je isplativo kada postoje spregnuti procesi grejanja i hlađenja u proizvodnom procesu. Postoji nekoliko primera dobre prakse u industrijskim kompanijama u Srbiji koje su implementirale tehnička rešenja za iskorišćenje otpadne toplote iz rashladnih sistema. Jedna od kompanija je "Knjaz Miloš"iz Aranđelovca – kaže Stamenić.

Ukoliko ne postoji ili nije opravdano korišćenje otpadne toplote u samom proizvodnom procesu, ona se može koristiti za grejanje objekta – npr. proizvodnog pogona u zimskim mesecima.

(Foto: Shutterstock.com)
Upravo je novi pogon mlekare "Eko Mlek" iz Kaonika, energetski efikasno postrojenje gde su primenjene toplotne pumpe za korištenje otpadne toplote. Naime, izgrađena je energetski efikasna zgrada i kotlarnica, primenjena je toplotna pumpa koja omogućava da se celokupna energija iz rashladnih sistema koristi za pokriće potreba u toplotnoj energiji, a leti se za hlađenje prostorija koristi podzemna voda. Rezultat primene navedenih mera, kao i povećanja kapaciteta mlekare, je oko 60 % manja potrošnja energije po t mleka u odnosu na stari pogon.

Još jedan interesantan primer je novi kotao na biomasu u aleksandrovačkoj kompaniji "Vino Župa", gde su stari mazutni kotlovi ostali kao rezervni izvor energije. To je omogućilo da se kompletne potrebe u toplotnoj energiji pokriju korišćenjem sopstvene otpadne biomase iz prerade voća i otpada od prerade drveta iz lokalne drvne industrije.

Hemofarm – u samom vrhu energetske efikasnosti

Kompanija "Hemofarm", po izveštaju Svetske banke za 2015, našla se među 10% najboljih farmaceutskih kompanija na svetu u domenu energetske efikasnosti.

Naime, "Hemofarm" je prošle godine dobio najvišu ocenu A+ za poslovanje i izveštavanje u skladu sa principima održivog razvoja. Najviše su radili na optimizaciji utroška energije za potrebe klimatizacije, optimalnom korišćenju tehničke pare, redukciji disipacije i maksimalnoj rekuperaciji toplotne energije.

Slobodana Šubara
Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Energetska efikasnost – danas ulaganje, sutra profit" možete pročitati OVDE.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.