NavMenu

Rudno bogatstvo Srbije privlači strane gigante - U geološka istraživanja uloženo 95 mil USD tokom protekle dve godine

Izvor: Novosti Nedelja, 14.02.2016. 16:47
Komentari
Podeli
Ruda bakraRuda bakra
Srbija leži na oko dva miliona tona olova i cinka, više miliona tona bakra, oko 20 tona zlata i čak četiri milijarde tona uglja, a gotovo sve rude, osim uglja, iskopavaće narednih godina uglavnom privatne kompanije. Ukoliko se u sledećih deset godina otvori pet novih rudnika, kao što je planirano, našoj zemlji bi to trebalo da donese 5 mlrd USD stranih investicija i oko 1.000 novih radnih mesta.

Multinacionalne korporacije, kao što su američki "Freeport", kanadski "Reservoir Minerals" i britansko-australijski "Rio Tinta" uložile su u geološka istraživanja u Srbiji tokom poslednje dve godine oko 95 mil USD. Geološke investicije povećale bi se nekoliko puta kada bi naša zemlja tačno znala s koliko rudnog bogatstva raspolaže.

- Procene o resursima i rezervama zlata, bakra, olova i cinka u Srbiji poznate su samo Ministarstvu rudarstva i energetike, a u domenu su poslovne tajne.Geološki zavod Srbije poslednju detaljnu analizu stanja rezervi mineralnih sirovina u Srbiji uradio je 2000. godine za potrebe Savezne vlade. Kada su u pitanju olovo i cink, svi rudnici u Srbiji su gotovo isključivo u privatnom vlasništvu, uglavnom stranaca - objašnjava geolog Predrag Mijatović iz Geološkog zavoda Srbije.

Rudnici u kojima je aktivna eksploatacija olova i cinka su "Veliki majdan" kod Ljubovije, "Rudnik" kod Gornjeg Milanovca, "Grot" kod Vranja i "Lece" kod Medveđe. U svakom od ovih rudnika ima nekoliko stotina hiljada tona rudnih rezervi. Kao prateće mineralne sirovine, koje imaju vrlo visoku vrednost na tržištu, pojavljuju se zlato i srebro. U rudnicima "Rudnik" i "Veliki majdan" u značajnim količinama ima srebro, a zlata i srebra ima u "Lecu", koji je veliki potencijal. Ipak, naš najveći rudnik zlata je "Bor", koji je državni.

Mada laicima može delovati da je našoj zemlji najbolje da sama iskopava rudu i tako za sebe ostavi najveći udeo, ipak u stvarnosti nije tako.

- Svuda u svetu, osim možda u Kini i Severnoj Koreji, eksploatacijom mineralnih sirovina bave se privatne kompanije, a vodeću ulogu imaju rudarske multinacionalne firme. Proces od početka geoloških istraživanja pa do prve faze eksploatacije traje između 10 i 15 godina. I sama preduzeća moraju mnogo da rizikuju, jer na početku geoloških istraživanja, koja nisu jeftina, ne znaju da li će se ona završiti pronalaskom ležišta. Do sada su se sve strane i domaće kompanije oslanjale u prvim fazama istraživanja na podatke dobijene u periodu kada su država i državna preduzeća finansirali osnovna i primenjena geološka istraživanja, a to je period od 1945. do danas- kaže Mijatović.

Kako navodi profesor dr Rade Jelenković, šef Departmana za ekonomsku geologiju Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i redovan član Akademije inženjerskih nauka Srbija, naša zemlja ima rezervi bakra za narednih 25 godina, dok uglja ima za skoro ceo jedan vek.

(Foto: Dziobek/shutterstock.com)
Neiskorišćen potencijal


- Mineralno bogatstvo Srbije se ne koristi u meri u kojoj je to stvarno moguće. Osnovni problemi su nedostatak finansijskih sredstava za geološka istraživanja, nedovoljna prerađivačka industrija i relativno mali broj kompanija s kadrom koji je sposoban da odgovori svim zadacima. Zato moramo više da uključimo bogate strane firme. One su u poslednjih deset godina u geološka istraživanja metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina, ne računajući ležišta nafte i gasa, uložile više od 300 mil USD i zapošljavale oko 700 domaćih radnika. Od visokoobrazovanih do nekvalifikovanih - navodi Jelenković.

Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je registrovano oko 350 rudarskih firmi i oko 20 preduzeća koja se bave istraživanjem ležišta mineralnih sirovina, od gline do zlata. Ipak, kvalitet sirovina još se ispituje.

Najpoznatija ležišta bakra u eksploataciji, s pretežno niskim sadržajem metala i značajnim potencijalima, nalaze se u istočnoj Srbiji u Majdanpeku, Boru i Velikom Krivelju, a olovno-cinkane rude na Rudniku, u "Lecu", "Velikom majdanu", "Grotu" i "Belom brdu". Značajne rezerve olova i cinka su i u "Starom Trgu" i "Kiževku" na KiM. Zlata i srebra ima najviše u ležištima RTB "Bor".

Postoje i poznate rezerve metala kao što su kalaj, mangan, molibden, titanijum, vanadijum i uran, koje se ne eksploatišu jer su rezerve rude male. Potencijalno značajni resursi nikla i kobalta nalaze se u regionu Mokre gore, Čikatova i Glavice, ali stručnjaci napominju da njihove rezerve uopšte nisu istražene. Potencijalnih ležišta antimona ima u rejonu Zajače, Kopaonika i Bujanovačkog masiva, dok se aluminijum pojavljuje u zapadnoj Srbiji.

Najbogatiji ugljem

Kada se količine mineralnih resursa mere u odnosu na površinu zemlje, Srbija ima rezervi zlata, srebra, bakra, olova i cinka iznad svetskih proseka. U granicama ispod svetskih proseka nalaze se resursi i rezerve volframa, kalaja, gvožđa i hroma.
Posmatrano u odnosu na procenat svetskog stanovništva, grupi mineralnih resursa Srbije na nivou ispod svetskih proseka pridružuju se mangan, živa, fluorit, barit, gips i druge sirovine. Slično stanje je i u pogledu resursa i rezervi nafte, gasa i uljnih šejlova. Međutim, ležišta uglja, posebno lignita, u odnosu na količinu utvrđenih rezervi u svetu, Srbiju stavlja na mesto daleko iznad svetskih proseka.

Nafta i gas

Resursi nafte i gasa pretežno se nalaze u Panonskom basenu Srbije, na području Banatske depresije. Proizvodnja nafte u Srbiji podmiruje od 20 do 30 odsto domaćih potreba za tim energentom.

Prirodni rezervoari Srbije imaju u rezervama oko 14 miliona tona nafte i gasa, ali se procenjuje da naše tlo leži na četiri puta više crnog zlata. Zalihe nafte rastu svake godine, kao i godišnja proizvodnja.
Prema listi "World Fact Book" iz 2013. godine, Srbija se nalazi na 74. mestu po dokazanim rezervama nafte.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  IT, Telekomunikacije

Dosad najveće istraživanje AI: Tri posla koja sigurno gube bitku sa veštačkom inteligencijom

Jedna od aktuelnijih i traženijih tema poslednjih godinu dana je veštačka inteligencija i njen uticaj na tržište rada. Mnogo je objavljenih analiza o tome ko je na prvoj liniji stradanja i koga će AI zameniti, koja će se nova zanimanja izroditi, koliko će ljudi izgubiti svoju profesiju i svoj posao. Svima je već jasno da je u toku eksplozija alata za generativnu veštačku inteligenciju. Komentara je nebrojeno – od procena ’Ne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.